All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

Bivši predsjednik Izraela, dobitnik Nobelove nagrade za mir Šimon Peres, umro je prošle noći u 94. godini, dvije nedjelje nakon što je pretrpio veliki moždani udar, javio je rano jutros izraelski list Harec.
 
Šimon Peres (Foto:entornointeligente.com) -
Šimon Peres (Foto:entornointeligente.com)

Peres je bio jedan od posljednjih preživjelih osnivača modernog Izraela. Rođen je u Poljskoj kao Šimon Perski 1923. godine, a uselio se u mandatnu Palestinu sa svojom porodicom 11 godina kasnije.

Odrastao je u Tel Avivu i pohađao srednju poljoprivrednu školu, a u jednom kibucu je radio kao farmer i pastir. Dok je bio u SAD studirao je u Njujorku i na Harvardu.

Bio je i premijer i predsjednik Izraela i lider izraelske Laburističke partije. On je prvi Izraelac koji je bio predsjednik vlade i šef države.

Tokom sedam decenija duge političke karijere bio je na gotovo svim značajnim pozicijama u vladi i igrao ključnu ulogu u istoriji zemlje i kao borac i mirotvorac, podseća Njujork tajms.

Član Kneseta -izraelskog parlamenta bio je od 1959. godine dok 2007. nije postao predsjednik. Ministar za apsorpciju imigranata i razvoj okupiranih teritorija postao je 1969.

Godine 1993, dok je bio šef diplomatije, pomagao je u pregovorima o miru sa liderom Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Јaserom Arafatom. Naredne godine je za taj sporazum dobio Nobelovu nagradu za mir zajedno s Arafatom i tadašnjim izraelskim premijerom Јicakom Rabinom.

Prije stvaranja Izraela služio je u cionističkoj, vojnoj organizaciji Hagana, pod rukovodstvom Davida Ben - Guriona koji je ubrzo postao njegov politički mentor. Peres je kasnije radio za Ben Guriona, prvog izraelskog premijera i dao važan doprinos razvoju izraelske vojne moći, uključujući nuklearni program.

Bio je potom u mnogim vladama ministar odbrane i ministar spoljnih poslova, između ostalog. Kada mu je istekao sedmogodišnji predsjednički mandat 2014. godine i dalje je bio aktivan u Centru za mir koji nosi njegovo ime i zalaže se za koegzistenciju Јevreja i Arapa.

Do kraja života Peres je ostao uticajna ličnost i u Izraelu i u inostranstvu.

Njegovi memoari Bitka za mir objavljeni su 1995.godine.

Peres je primljen u bolnicu 13. septembra i stanje mu je od početka bilo ozbiljno ali stabilno dok se juče nije jako pogoršalo. On je je početkom godine dva puta bio u bolnici zbog srčanih tegoba.

Umro je okružen članovima svoje porodice.

Ambasadori SAD, Britanije i Francuske napustili su vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN kada je sirijski ambasador pozvan da se obrati prisutnima.
 
Savjet bezbjednosti UN - Foto: AP
Savjet bezbjednosti UNFoto: AP

Sjednicu su napustili Samanta Pauer (SAD), Metju Rajkroft (Britanija) i Fransoa Delatr (Francuska) - predstavnici onih zemalja koje su i pozvale na održavanje hitnog sastanka da bi zatražile obustavljanje ofanzive sirijski vladinih snaga u Alepu, prenijele su agencije.

Oni su to učinili kada je za govornicu stupio sirijski predstavnik Bašar el Džafari.

Prethodno su predstavnici SAD, Britanije i Francuske optužili Rusiju da podržava ofanzivu trupa sirijskih vlasti dok istovremeno govori o prekidu neprijateljstava, navodi AP.

Džafari je rekao da sama činjenica da se Savjet bezbjednosti UN okupio na ovom sastanku jeste signal koju su te tri sile poslale da podržavaju i da će podržavati teroriste koje nazivaju umjerenom opozicijom, prenio je Tas s.

On je istakao da će sirijska vlada povratiti kontrolu nad Alepom.

Ruski predstavnik u UN Vitalij Čurkin istakao je da je mir u Siriji nemoguć jer zapadne države i dalje naoružavaju pripadnike terorističke grupe al Nusra front.
 
Vitalij Čurkin (Foto: Sputnik/Ruslan Krivobok) -
Vitalij Čurkin (Foto: Sputnik/Ruslan Krivobok)

Kako je naveo na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, teroristi i dalje dobijaju oklopna vozila i teško naoružanje od svojih zapadnih saveznika, kao i da Vašington pokušava da se pravi slijep na sve ono što se događa.

“U Alepu se nalazi između 2.000 i 3.500 militanata koji napadaju državne snage. Oni su naoružani tenkovima, raketnim bacačima, imaju desetine i desetine jedinica, uz teško napružanje. Naravno, nisu sami mogli da proizvedu. Sve su to dobili i dobijaju od svojih velikodušnih zapadnih saveznika, dok se Vašington pravi da to ne vidi“, istakao je Čurkin.

Prema njegovim riječima, militanti koriste građane Alepa kao ljudski štit, dok istovremeno napadaju civilne mete u dijelovima grada koji kontrolišu Asadove snage.

“Oko 200.000 ljudi su taoci al-Nusra fronta i grupa sa kojima su u savezništvu. Mir je nemoguć, Vašigton je obećao da će držati pod kontrolom pobunjeničke snage, ali se to ne događa“, naveo je Čurkin.

Dok je evropska javnost sa zaprepašćenjem saznala da se kod obala Egipta ponovo udavilo 163 migranta, a njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da će i s Egiptom i nekim afričkim zemljama EU sklopiti sporazum o suzbijanju ilegalne imigracije kao s Turskom, Europol je objavio da su Turci glavni krijumčari ilegalnih imigranata u Evropu.
 
Izbjeglice - Foto: REUTERS
IzbjegliceFoto: REUTERS

Europol, policijska agencija EU, takođe je objelodanila da je godišnja zarada krijumčara migranata samo prošle godine bila između pet i šest milijardi dolara, da se "veliki dio prometa tog novca odvija ilegalnim bankarskim kanalima, ali organizovani kriminal, krijumčari široko koriste i legalni biznis s novcem".

Turci su najbrojniji među 40.000 organizovanih kriminalaca koji švercuju migrante, a među njima su i Bugari, Egipćani, Sirijci, Iračani, Poljaci, Pakistanci, Rumuni, Tunižani, Srbi i ljudi s Kosova.

Ima 230 "žarišta", mjesta preko kojih se švercuju migranti u Uniju, a glavne "vruće tačke" izvan EU su Izmir, Istanbul, Misrata, Tripoli, Bengazi, Aman, Bejrut, Alžir, Kazablanka, Oran i Kairo.

"Vruće tačke" unutar Evropske unije su, kazuju podaci Europolovog centra za suzbijanje ilegalne imigracije: Atina, Solun, Kale, Pasau, Beč, Budimpešta, Minhen, Rim, Torino, Milano, Zebriž, Pariz, Madrid, Stokholm, Varšava i Hamburg.

Angela Merkel, na skupu zemalja "balkanske rute izbjeglica" juče održanom u Beču, koji nije dao nikakve opipljive rezultate, rekla i da će EU agencija za zaštitu spoljnih granica Fronteks poslati osoblje i na grčko-makedonsku granicu, dok je austrijski kancelar Kristijan Kern naglasio da EU "mora obezbijediti svoje spoljne granice, jer moramo biti mi ti koji odlučujemo ko dolazi u Evropu, a ne krijumčarske organizacije".

Policijska agencija EU je navela da su, poslije zatvaranja "zapadnobalkanske rute" za migrante, organizovane mreže kriminala pokazale izuzetnu vještinu u prilagođavanju i, "uz znatno veće cijene usluga", otvorile nove puteve iz sjevera Afrike, mada brine i to što krijumčarenje migranata preko Bugarske raste.

Egipatske vlasti i vlasti država na sjeveru Afrike imaju podatke, kako je prenio francuski list Mond, da samo u Egiptu sada ima pet miliona ilegalnih imigranata, na obalama Libije 400.000 migranata, iz zemalja tog područja koji čekaju da se dokopaju Evrope i da je među njima sve više maloletne djece koja su žrtve seksualnog nasilja i svakojakog tlačenja.

Egipatski zvaničnici su rekli da se za odlazak nekog migranta, uključujući djecu, u EU krijumčarima plaća između 3.000 i 5.000 dolara.

Na velikom upravo održanom skupu specijalizovanih evropskih stručnjaka u sjedištu Europola u Hagu, utvrđeno je i da "teroristi moguće koriste sredstva od šverca migranata da bi postigli svoje ciljeve" i da "je sve veća opasnost da strani teroristički borci iskoriste priliv migranata da bi ušli u Evropsku uniju".

Sporazum o Siriji između Rusije i SAD podrazumijeva da sirijska avijacija ne vodi akcije u regionima gdje napade na ID i Nusru izvode ruski i američki avioni.
 
Keri i Lavrov (foto:  REUTERS/Kevin Lamarque) -
Keri i Lavrov (foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Kako se navodi u dokumentu koji je objavila agencija AP, dogovoreno je i da opozicija preduzme sve neophodne mjere kako teroristi ne bi ulazili u demilitarizovane zone.

“Bilo koje kršenje primirja u demilitarizovanim zonama biće analizirano od strane Rusije i SAD. Ukoliko teroristi uspeju da uđu u tu zonu, Rusija i SAD će postupati u skladu sa odlukama zajedničkog koordinacionog centra“, navodi se u tekstu.

U Sporazumu je takođe navedeno da Rusija i SAD u bilo kojem trenutku mogu da prestanu da ga primjenjuju ukoliko budu smatrali da se neki od uslova ne ispunjava prema planu.

Takođe, ističe se da prioritet ostaje razdvajanje umjerene opozicije od terorista DAEŠ-a i Nusra fronta. Dodaje se i da će Rusija i SAD preduzeti zajedničke korake kako bi se stabilizovala situacija u Siriji, posebno kada je riječ o Alepu.

Povodom objavljivanja detalja Sporazuma oglasila se i portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, koja je potvrdila autentičnost dokumenta, naglasivši da je to samo jedan od pet dokumenata koji su predstavnici Rusije i SAD potpisali 9. septembra.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Јunker kritikovao je danas članice Unije koje ne primaju izbjeglice iz Grčke i Italije zbog toga što je riječ o muslimanima.
 
Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Јunker - Foto: Beta/AP
Predsjednik Evropske komisije Žan Klod ЈunkerFoto: Beta/AP

Јunker je rekao da pojedine članice EU smatraju da su one katoličke zemlje i da u njima "nema mjesta za muslimane".

"Smatram da je takvo rezonovanje neprihvatljivo. To su prije svega ljudi, potom dolazi religija, a ne obrnuto", rekao je Јunker, a prenosi AP.

Članice EU su glasanjem u septembru 2015. godine odlučile da preuzmu 160.000 izbjeglica pristiglih u Grčku, Italiju i ostale zemlje koje ne mogu da podnesu preveliki priliv migranata.

Do sada je premješteno samo oko 5.000 izbjeglica. Dosadašnjim tempom, bilo bi potrebno skoro 20 godina da se ispuni zadati cilj.

Mađarska Vlada mogla bi da traži izmjene Lisabonskog sporazuma u cilju jačanja suverenih moći članica EU ako ostvari pobjedu na referendumu o odbacivanju migrantskih kvota, piše danas dnevnik "Nepšabadsag".
 
Viktor Orban  (Foto: nspm.rs) -
Viktor Orban (Foto: nspm.rs)

U Mađarskoj je zakazan referendum za 2. oktobar o odbacivanju kvota EU za migrante, iako je Mađarska do sada skoro hermetički zatvorila svoju južnu granicu za migrante.

List navodi da, ako više od polovine osam miliona glasača podrži tu opciju na referendumu, premijer Viktor Orban bi mogao to da iskoristi da pojača napore u smislu "obuzdavanja" Brisela.

Ne navodeći izvor, list navodi da bi Mađarska mogla da predloži izuzeće nacionalnih propisa o migrantima iz zajedničkih evropskih politika, eliminišući bilo koju šemu podjele odgovornosti za migrante među članicama EU.

Portparol Vlade Zoltan Kovač rekao je da nema promjene u stavu premijera, a to je da se nekoliko suštinskih okolnosti promijenilo od usvajanja Lisabonskog sporazuma, a za koje Evropa nije bila spremna, kao što su odlazak Britanije ili migrantska kriza.

On je dodao da to opravdava razgovor o toj temi, ali da je Mađarska mala zemlja i nema snagu ni moć da pokrene ili primjeni tako nešto.

Lisabonski ugovor iz 2009. godine određuje ekonomski i politički okvir EU. Ovim dokumentom je stvorena kancelarija stalnog predsjednika i ojačana ovlaštenja Evropskog parlamenta.

Pripadnik obezbjeđenja je upucao u nogu osobu koja je osumnjičena za napad ispred Ambasade Izraela u Ankari, rekao je portparol izraelskog Ministarstva spoljnih poslova.
 
Ankara, Turska - Foto: REUTERS
Ankara, TurskaFoto: REUTERS

"Osoblje Ambasade je bezbjedno. Napadač je ranjen prije nego što je stigao do Ambasade. Napadač je ranjen od strane lokalnog obezbjeđenja", rekao je portparol u tekstualnoj poruci.

Privatni mediji su ranije prenijeli da je jedna osoba ranjena i neutralisana u ovom incidentu i da je azilant izvršio napad oštrim predmetom.

Televizijska stanica "NTV" je prenijela da se incident dogodio kada je dvoje ljudi probalo da uđe u Ambasadu Izraela.

Nema informacija od dugom čovjeku koje je možda upleten u incident.

Turski policajac na licu mjesta rekao je da je napadač uzvikivao "Alahu ekber", prije nego što je pogođen.

utorak, 20 septembar 2016 00:00

Austrija diže ogradu na granici sa Mađarskom

Austrija je počela da postavlja stubove na koje se brzo može razvući ograda u dužini od 1,8 kilometara duž granice sa Mađarskom.
 
Gradnja ograde (arhiv) - Foto: Beta/AP
Gradnja ograde (arhiv)Foto: Beta/AP

Pripremni radovi za ogradu se obavljaju u blizini prelaza Nikelsdorf, koji su stotine hiljada migranata koristile tokom naleta izbjeglica prošle godine.

Pripreme koje obuhvataju postavljanje stubova u zemlju počele su juče, ali odluka da se stubovi povežu ogradom još nije donesena, rekao je portparol policije.

Ograda u blizini prelaza bila bi podignuta ukoliko Austrija odluči da primijeni oštre mjere kojim bi bilo onemogućeno migrantima da uđu u zemlju.

Austrija je prošle godine primila oko 90.000 tražilaca azila, što je više od jedan odsto njene populacije. Vlada je saopštila da će ove godine dozvoliti da zahtjev za azil podnese samo 37.500 ljudi.

Do prošlog mjeseca, zahtjeve za dobijanje azila u Austriji podnijelo je 26.400 ljudi.

U svijetu će do kraja ove godine 3,5 milijardi ljudi koristiti internet, što je 47 odsto svjetske populacije i za oko 300 miliona više nego 2015, prema najnovijem izvještaju Komisije UN za širokopojasni internet i Međunarodne unije za telekomunikacije.
 
Budućnost informacije - Foto: ilustracija
Budućnost informacijeFoto: ilustracija

U svijetu 91 država sada ima procenat od preko 50 odsto stanovništva koje je na onlajn mreži u poređenju sa 79 zemalja prošle godine, navodi se u dokumentu objavljenom na internet stranici informativnog centra UN.

Iako su Kina i Indija najveća internet tržišta na svijetu, ona su takođe među šest zemalja koje zajedno daju 55 posto svjetskog "oflajn" (van mreže) stanovništva, navodi se u izvještaju Komisije UN.

Štaviše, 20 zemalja, uključujući SAD, Kinu i Indiju, učestvuju sa gotovo tri četvrtine u svjetskoj populaciji koja ne koristi internet, dodaje se dalje.

"Ovi rezultati sugerišu da napori usmjereni na samo nekoliko tržišta modu značajno da pomognu u prevazilaženju "digitalnog jaza" između onlajn i oflajn populacije", ocjenjuje ITU, koja je specijalizovana agencija UN-a za telekomunikacije.

Top deset zemalja po korišćenju interneta u domaćinstvima nalazi se u Aziji ili na srednjem Istoku, pri čemu je Јužna Koreja prva u svijetu sa 98,8 odsto domaćinstava priključenih na internet.

Slijedi Katar sa 96 odsto domaćinstava onlajn, i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 95 procenata.

Island, s druge strane, ima najveći procenat individualnih korisnika interneta (98,2 osto), a prate ga Luksemburg (97,3 odsto), i Andora (97 odsto).

Najniži nivo korišćenja interneta bilježi se u subsaharskoj Africi, gdje je u velikom broju zemlja procenat stanovništva koje je na mreži ispod tri odsto, uključujući Čad (2,7 odsto), Sijera Leone (2,5), Nigeriju (2,2), Somaliju (1,8) i Eritreju (1,1 posto).

Zemlje lideri u korišćenju fiksnih širokopojasnih priključaka na internet su Monako i Švajcarska, s penetracijom od oko 45 odsto u tom segmentu, ili sa više od 47 pretplata na sto stanovnika.

Najveći procenat aktivnih mobilnih širokopojasnih priključaka, odnosno pretplata, od 144 na 100 ljudi, ima Finska, isped Singapura (142) i Kuvajta (139).

U azijsko-pacifičkom regionu nalazi se 1,7 milijardi, ili 48 procenata od ukupnog broja mobilnih širokopojasnih priključaka u svijetu. U obje Amerike ima 778 miliona mobilnih širokopojasnih pretplatnika, u Evropi 483 miliona, u Africi 280 miliona, u arapskim zemljama 185 miliona, a u Rusiji i drugim zemljama ZND 150 miliona.

Kada je riječ o fiksnim "broadband" pretplatnicima, u Azijsko-pacifičkom regionu ih ima 432 miliona, odsnono 49 odsto od ukupnog broja u svijetu, u Evropi ih je 199 miliona, u dvije Amerike 188 miliona, u ZND 43 miliona, u arapskim zemljama 19 miliona, a u Africi svega 6,4 miliona.

 

Strana 73 od 78
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…