All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Partly Cloudy

25°C

Novi Grad

Partly Cloudy

Humidity: 41%

Wind: 11.27 km/h

  • 24 Jul 2017

    Mostly Cloudy 26°C 15°C

  • 25 Jul 2017

    Showers 22°C 17°C

petak, 17 mart 2017 00:00

Fajnenšel tajms: Moskva i Ankara žele da potisnu EU sa Balkana

Moskva i Ankara zajedničkim snagama žele da potisnu EU sa Balkanskog poluostrva, tvrdi bugarski politikolog Ivan Krastev. Ako Brisel uskoro ne preduzme odlučne korake, rizikuje da izgubi uticaj u regionu, upozorava ekspert u svom članku za "Fajnenšel tajms".
 
Balkan (Foto: Thinkstock) -
Balkan (Foto: Thinkstock)

Na balkanskom poluostrvu je 90-ih godina bio formiran sistem bezbjednosti Evrope, piše bugarski politikolog Ivan Krastev. Po njegovim riječima, "krvavi raspad“ Јugoslavije ubijedio je predsjednika SAD Bila Klintona da treba da nastavi širenje NATO-a na istok. Strah od širenja nacionalizma natjerao je evropske lidere da nastave da povećavaju broj članica EU.

Ipak, danas raste vjerovatnoća da će region postati mjesto gde će se pitanje podjele Evrope najbolje vidjeti. Upravo zato je Balkan postao glavna tema na nedavnom samitu EU, smatra autor članka.

Međutim, reakcija bloka je ispala "slaba“. Izjava Brisela da vrata za nove članove ostaju otvorena, teško da će izvesti jak efekat. Mnogi Srbi, Albanci, Makedonci i Bošnjaci odnose se skeptično, ne samo prema budućnosti tih zemalja u jedinstvenoj Evropi, već i prema budućnosti same EU.

"U 21. vijeku poluostrvo počinje da podsjeća na 19, ali sa jednom važnom razlikom. Nekada su Rusija i Turska bile glavni protivnici u borbi za prevlast u regionu, dok su Njemačka, Austrougarska i Velika Britanija to dobro koristile u svoje komercijalne i političke interese. Sada Moskva i Ankara ujedinjuju svoje napore da bi umanjile uticaj EU na Balkanu", naglasio je Krastev.

On tvrdi da Rusija i Turska aktivno politizuju etničku i religioznu napetost u Balkanskim zemljama. Njihovo "političko, ekonomsko i obavještajno prisustvo“ nije ograničeno samo na bivšu Јugoslaviju i Albaniju, već obuhvata i Bugarsku i Grčku.

Promjene u javnom mnjenju takođe treba da zabrinu Zapad. Tako je u anketi "Galup internešenel“ veliki broj Turaka, Srba, Bugara i Grka odgovorio da u slučaju konflikta njihova Vlada treba da se obrati za pomoć Rusiji. I to bez obzira na to što su Turska, Grčka i Bugarska u NATO-u, dok Srbija "želi" da uđe u EU.

Ovakva situacija u regionu je uslovljena ekonomskom stagnacijom, visokom nezaposlenošću i "antiliberalnim režimima na čelu sa političkim liderima koji će se prije odreći Evrope nego vlasti". Na kraju, raspoloženje u balkanskom društvu predstavlja se kao eksplozivno.

EU ostaje glavni trgovinski partner Balkana i lokalno stanovništvo mašta o putovanju u Njemačku ili Italiju, a ne u Moskvu i Ankaru. Međutim, to neće biti dovoljno da Brisel sačuva poluostrvo u sferi svog uticaja, upozorava autor članka.

Po njegovom mišljenju, Evropljani više neće moći da računaju da će im SAD sačuvati mir i stabilnost u regionu. Za razliku od Klintonove administracije, Balkan nikad neće biti prioritet Donaldu Trampu i njegovoj administraciji, niti će poželjeti da štiti lokalne muslimane.

Odsustvo interesa Vašingtona često se objašnjava time Moskva pada u iskušenje da pokazuje ranjivost NATO-a na Balkanu, a ne na Baltiku. Upravo ovdje predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan može da nauči Evropljane pameti.

We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…