All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

6°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 66%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Apr 2017

    Rain 18°C 4°C

  • 26 Apr 2017

    Showers 11°C 4°C

četvrtak, 16 mart 2017 00:00

Zvaničnici žele da zabrane mitinge turskih političara na nivou cijele EU

Proteklih dana u centru pažnje su odnosi Turske sa pojedinim zemljama članicama Evropske Unije, nakon što je Holandija zabranila održavanje mitinga turskih zvaničnika u svrhu promovisanja referenduma za proširenje predsjedničkih ovlaštenja.

Zbog zategnute retorike među funkcionerima Turske i Holandije, a i Njemačke, to je naravno nezaobilazna tema u svjetskim medijima.

Neki političari Evropske unije zahtijevaju da se na nivou čitave Unije spriječe nastupi turskih političara u svrhu predizborne kampanje. Taj prijedlog, međutim, sa sobom nosi i šanse i rizike, piše "Dojče vele" i postavlja pitanje: "Ko bi trebalo da se osjeća izazvanim nastupima turskih političara u predizbornoj kampanji: zemlje-članice pojedinačno ili čitava Evropska unija?".

Austrijski kancelar Kristijan Kern je, za njemački dnevnik "Velt am zontag“, izjavio da je to Evropska unija u cjelini, što je dovelo do rasprave koja ovih dana dobija konture.

"Bilo bi razumno da EU zajednički nastupi, kako bi spriječila nastupe u izbornoj kampanji“, rekao je Kern.

"Nastupi tokom izbornih kampanja stranih političara, u državama EU predstavljaju novinu. A to što se u konkretnom slučaju radi o političarima iz Turske, ima posebnu težinu s obzirom na to da je riječ o velikoj zemlji, sa oko 80 miliona stanovnika. I zbog toga Evropa mora da djeluje jedinstveno", smatra austrijski kancelar.

Naime, kada bi se takvi nastupi zabranili na evropskom nivou, to bi spriječilo da samo jedna zemlja, na primjer Njemačka, potpadne pod pritisak Turske, piše "Dojče vele".

Slično kao i austrijski kancelar, nakon sukoba koji je tokom vikenda eskalirao između Turske i Holandije, reagovao je i potpredsjednik Evropskog parlamenta, Aleksandar Graf Lamsdorf.

"Evropska unija bi trebalo da se dogovori i izađe sa zajedničkim stavom da ne dozvoli turskim ministrima izborne nastupe na teritoriji Unije“, rekao je Lamsdorf za "Velt“.

Sličan stav ima i predsjednik Zelenih Džem Ozdemir. On zahtijeva koordiniranu akciju na evropskom nivou, kako "diktator iz Ankare ne bi mogao da okrene jedne protiv drugih“.

Međutim, koliko je izgledno da EU zauzme zajednički stav prema Turskoj?

Rafael Bosong, iz berlinske Fondacije za nauku i politiku, ocjenjuje za "Dojče vele" da to nije isključeno, ali da je u ovom trenutku malo vjerovatno.

On pretpostavlja da takva akcija neće postati redovna strategija turske vlade. Ali ako se ponovi nešto slično, i ako se iz toga izrodi nekakva srednjoročna kriza, onda je, smatra, "neophodno da Evropska unija zauzme zajednički stav."

Oštre reči

On dalje ukazuje da se posebno u Njemačkoj ne želi dalja eskalacija sukoba. I upravo zbog toga njemačka kancelarka Angela Merkel još nije govorila o zajedničkom stavu Evropske unije.

"Ipak, činjenica je da ona jeste izrazila solidarnost sa Holandijom i da je tu zemlju uzela u zaštitu od Erdoanovih napada. Ali, kada je riječ o zajedničkom djelovanju Unije tu je uzdržana", kaže Bosong.

Ono što je ipak očigledno, jeste to da sve to "podstiče, kako turske, tako i evropske populiste“.

"Da su, naime, Evropljani upotrijebili takve instrumente, onda bi Erdoan imao samo još jedan razlog više da to označi kao "antiislamski stav“. A evropski populisti ionako ulaze u svaku konfrontaciju sa islamskim političarima", piše "DW".

Već sada je, smatra Bosong, veoma teško vratiti se u normalu.

"S obzirom na oštar rječnik, teško je uopšte naći način kako da se izađe iz ovog voza, kad se već jednom u njega ušlo“, smatra on.

Istovremeno, konflikt sa Turskom pogodio je baš ono mjesto koje je za mnoge države članice EU veoma osjetljivo, a riječ je o političkoj instrumentalizaciji manjina. To su od evropskih zemalja najprije osetile Njemačka, Holandija i Austrija – zemlje sa velikom turskom manjinom.

"A to kako manjine mogu da budu iskorišćene kao 'spoljnopolitička lopta', pokazalo se i u krizi sa Ukrajinom. Rusija sve do danas svoju politiku prema susjednoj zemlji obrazlaže 'zaštitom' ruske manjine. Takođe, i u Estoniji i u Letoniji, zemljama u kojima živi trećina, odnosno četvrtina Rusa, zabrinuti su zbog toga što bi Moskva mogla to da zloupotrijebi i snažnije da reaguje protiv malih susjeda", dodaje list.

Pragmatična uzdržanost

Mnoge evropske države imaju jaka multikulturna društva. Evropu sada sve više zaokuplja mogućnost da se podstakne sukob sa velikim zemljama iz komšiluka, dodaje se u tekstu.

Već se intenzivno diskutuje o mogućim kontra-strategijama, naročito ako se imaju u vidu lažne dojave i mediji koje kontrolišu države. A možda sve to za nekoliko mjeseci bude dovelo i do toga da EU zauzme obavezujuće stavove i da počne da djeluje zajednički.

"Za sada najbolje bi bilo da Evropska unija pokaže uzdržanost“, smatra Bosonog.

Zvaničnici žele da zabrane mitinge turskih političara na nivou cijele EU

We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…