All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

utorak, 24 april 2018 06:10

Veto Španije zbog Kosova

Madrid je blokirao tekst deklaracije Samita EU – Zapadni Balkan koja je trebalo da bude potpisana u Sofiji, piše španski Pais. Navodi se da premijer Marijano Rahoj ne želi da se njegov potpis nađe na tom dokumentu zajedno sa potpisom kosovskog premijera.
 
Marijano Rahoj - Foto: Beta/AP
Marijano RahojFoto: Beta/AP

Pais piše da razlog španskog veta "nije spoljna politika EU", već to što Marijano Rahoj ne želi da se njegovo ime i potpis nađu u istom dokumentu, na istom nivou sa potpisom predstavnika Kosova, čiju nezavisnost Španija ne priznaje.

Španski list navodi da mu je informacija potvrđena iz diplomatskih izvora i da će Rahoj najvjerovatnije napustiti skup u Bugarskoj 17. maja, prije nego što počne sastanak kome će prisustvovati najviši predstavnici Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, BiH, ali i Kosova.

Prema tim navodima, Rahoj će u Sofiji biti prisutan samo dan ranije, tokom radne večere zajedno sa ostalim liderima 28 zemalja članica EU.

Ove informacije su potvrdile najave da će Brisel imati problema sa organizacijom prvog samita EU - Zapadni Balkan u posljednjih 15 godina, zbog čega su bile najavljene i "protokolarne egzibicije", kako bi sve strane bile zadovoljne.

Na taj način jasno se pokazuje njegovo neslaganje sa pozivom na samit Hašimu Tačiju.

Rahoj je ranije govorio o tome da je problematično što se u Briselu istovremeno govori o proširenju i državama koje nisu priznate. "To nas brine", rekao je Rahoj.

Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
 
Vladimir Putin i Emanuel Makron - Foto: AFP/GETTY IMAGES
Vladimir Putin i Emanuel MakronFoto: AFP/GETTY IMAGES

Makron je poručio Putinu da je posvećen jačanju dijaloga između zaraćenih strana u Siriji.

Francuski predsjednik je rekao da želi da sarađuje sa Rusijom kako bi pokrenuo "kredibilan politički proces" i "intenzivirao  dostavu humanitane pomoći civilima", prenosi AP.

Današnji telefonski razgovor prvi je između Makrona i Putina od napada SAD, Velike Britanije i Francuske na Siriju 14. aprila.

Makron  zočinje zvaničnu posjetu SAD, a Rusiju će posejtiti 24. i 25. maja.

Moskvu je danas pogodila snažna oluja u kojoj je jedna djevojčica poginula, a desetak ljudi povređeno, objavio je gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanin.

 

"Prema potvrđenim informacijama, broj povređenih u uraganu se povećao na 12. Ljekari nisu uspjeli da spasu djevojčicu koja je bila u kritičnom stanju. Iskreno saučešće njenim roditeljima", napisao je Sobjanin na Tviteru.

Nevrijeme je poremetilo i aviosaobraćaj - najmanje sedam letova je otkazano, a 28 odloženo.

Agencija Tas s navodi da je 20 osoba povređeno, od kojih je sedam zadržano u bolnici.

Oluja pogodila Moskvu - poginulo dijete, desetak povrijeđeno

subota, 21 april 2018 19:46

Smrtna kazna za silovatelje djevojčica

 Indijska Vlada donijela je preporuku da osobe osuđene za silovanje djevojčica mlađih od 12 godina budu osuđene na smrt.

 

Indijska novinska agencija "Pres trast of Indija" navodi da je prijedlog poslat na potvrdu predsjedniku Ram Nat Kovindu.

Da bi prijedlog postao zakon neophodno je i odobrenje parlamenta u roku od šest mjeseci.

Odluka indijske Vlade uslijedila je nakon nedavnog brutalnog silovanja i ubistva osmogodišnje djevojčice u državi DŽamu-Kašmir. Silovanje druge djevojčice u državi Utar Pradeš izvršio je navodno poslanih iz regionalnog parlamenta.

Smrtna kazna za silovatelje djevojčica

Demokratska stranka je pred sudom u Americi podnijela tužbu protiv Rusije, izbornog tima američkog predsjednika Donalda Trampa i "Vikliksa" za udruživanje radi ometanja predsjedničkih izbora 2016. godine.
 
SAD i Rusija (Foto: Sputnik/Vitaliй Anьkov) -
SAD i Rusija (Foto: Sputnik/Vitaliй Anьkov)

U dokumentima predatim saveznom sudu na Menhetnu navodi se da je Trampov izborni štab "rado prihvatio pomoć Rusije" za pobjedu na izborima.

Američki predsjednik je u više navrata negirao optužbe, kao i zvanična Moskva.

Iz Trampovog štaba saopšteno je da tužba nema osnova i da će biti odbačena.

"Ova bezvrijedna tužba je posljednji napor da se održe neosnovane optužbe Demokratske stranke koja je pred bankrotom kako bi pokušali da ospore želju naroda izraženu na predsjedničkim izborima 2016. godine", navodi se u saopštenju iz Trampovog predizbornog štaba.

U tužbi su navedeni višerangirani Trampovi saradnici, uključujući njegovog zeta Džereda Kušnera, stratega Rodžera Stouna i bivšeg predsjednika predizborne kampanje Pola Menaforta, te osnivač "Vikiliksa" Džulijan Asanž.

Američki dnevnik "Vašington post" ističe da strancima u većini slučajeva ne može biti suđeno u SAD, ali demokrate tvrde da to pravilo ne važi jer su ruski hakeri upadali na privatne servere stranke.

Četiri Palestinca, uključujući jednog 15-godišnjaka, ubijena su izraelskom vatrom tokom protesta kod granice pojasa Gaze i Izraela, kažu palestinski zvaničnici.

 

Demonstranti su palili automobilske gume, bacali kamenice i pokušavali da preko granice pošalju zmajeve u bojama palestinske zastave sa zapaljivim bombama kako bi zapalili izraelska polja, dok su izraelski vojnici ispaljivali bojevu municiju i gumene metke ne bi li ih rastjerali.

Ministarstvo je saopštilo i da je najmanje 729 Palestinaca povrijeđeno, od čega je 156 ranjeno bojevom municijom. 

To je četvrti masovni protest u okviru demonstracija nazvanih "Marš povratka", protiv blokade Izraela i Egipta i za povratak palestinskih izbjeglica na današnju izraelsku teritoriju. 

Organizator protesta, islamski ekstremistički Hamas, koji vlada pojasom Gaze, najavio je da će demonstracije trajati šest nedjelja, do dana osnivanja Izraela, 15. maja.

Glavni lider Hamasa Ismail Hanije rekao je da treba organizovati da veći broj ljudi pređe granicu tog dana. 

"Naši ljudi će brojčano prevazići okupatora i istjerati ga sa naše zemlje", rekao je on, aludirajući na Izrael. 

Broj poginulih Palestinaca povećan je na 39 od početka protesta 30. marta, od čega su 32 poginula na protestima, a broj ranjenih bojevom municijom premašio je 1.600. 

Rastući broj palestinskih žrtava pokazuje da se izraelska vojska pridržava pravila o otvaranju vatre uprkos međunarodnim kritikama upotrebe ubojite snage protiv nenaoružanih Palestinaca.

Jedan od demonstranata Ahmed Nasman izjavio je za "Asošiejted pres" da će demonstranti ostati kraj granice "dok opet ne vrate svoju zemlju". 

"Svaki dan ćemo doći da im se suprotstavimo novim načinom", izjavio je on, misleći na Izrael. 

Većina Palestinaca se okupila oko pet protestnih šatora podignutih krajem marta. Šatori su u četvrtak približeni granici Izraela. 

Izraelski vojni avion u petak ujutro je uoči protesta bacio letke s upozorenjem Palestincima da se ne približavaju graničnoj ogradi jer tako dovode svoje živote u opasnost.

Izraelska vojska tvrdi da brani granicu Izraela i da vojnici, uključujući snajperiste, ciljaju samo "izgrednike". 

Ona je takođe optužila Hamas da koristi masovne proteste kao pokriće za pokušaje terorističkih napada. 

Izrael se od početka protesta suočava s međunarodnim kritikama. Organizacije za ljudska prava označile su nezakonitim instrukcije o otvaranju vatre na nenaoružene demonstrante. 

Izaslanik Bijele kuće Džejson Grinblat ocijenio je na društvenim mrežama da Palestinci u Gazi imaju pravo da protestuju zbog teških humanitarnih uslova i da bi organizatori protesta trebalo da se fokusiraju na tu poruku i da ne stvaraju potencijal za više nasilja. 

Masovne proteste su podstakli Hamas i manje palestinske organizacije, ali i široko rasprostranjeno siromaštvo u pojasu Gaze i nezaposlenost koja je premašila 40 odsto.

- Ekstremistima Islamske države dat je rok od 48 sati da pristanu da se povuku iz enklave koju kontrolišu južno od Damaska, objavio je danas sirijski provladin list "Vatan".

 

"Ukoliko odbiju, vojska je spremna da pokrene vojnu operaciju da bi okončala prisustvo te organizacije u toj oblasti", navodi list.

Riječ je o oblasti Jarmuk koja je mnogo manja od regiona istočne Gute gdje je sirijska vlada nedavno porazila pobunjenike.

Komandant regionalne vojne alijanse koja podržava sirijsku vladu rekao je da je sirijska vojska počela da granatira enklavu džihadista pripremajući se za napad.

Jarmuk se nalazi na oko osam kilometara od centra Damaska i pre izbijanja rata 2011. bio je dom najveće palestinske izbjegličke zajednice u Siriji. Iako je većina pobjegla, UN procjenjuju da ih je ostalo još nekoliko hiljada.

Ekstremistima rok od 48 sati da napuste enklavu kod Damaska

četvrtak, 19 april 2018 10:49

75 godina od ustanka u Varšavskom getu

 U Varšavi se danas obilježava 75 godina od ustanka u Varšavskom getu, a tim povodom stanovnici glavnog garada Poljske su revere na odjeći ukrasili žutim papirnim narcisima.

 

U prijestonici će se oglasiti sirene i crkvena zvona, a televizijski novinari, političari i građani će nositi papirne narcise što je postao simbol odavanja pošte Jevrejima koji su poginuli boreći se, kao i milioni drugih žrtava holokausta.

Poljski predsjednik Andžej Duda predvodiće zvaničnu komemoraciju u znak sećanja na stotine Jevreja koji su krenuli 1943. godine u borbu protiv njemačkih snaga koje su okupirale Poljsku tokom Drugog svjetskog rata.

Ustanak Varšavski geto pokrenut je na današnji dan 1943. godine. Tada je oko 750 mladih Jevreja, naoružanih samo pištoljima i drugim lakim oružjem, napalo više od tri puta brojnije njemačke snage.

Oni su rekli da znaju da neće uspjeti, ali su isticali da žele da umru u vrijeme i na mjestu koje su sami izabrali.

Izdržali su skoro mjesec dana, što je više od nekih drugih zemalja koje je napala Njemačka, navodi AP.

Nijemci su potpuno razorili geto i ubili većinu boraca. Samo njih desetak je uspjelo da kroz kanalizacione kanale pobejgne iz geta i pređe na "arijevsku" stranu grada.

75 godina od ustanka u Varšavskom getu

U poslednja 24 sata u Evropi je zabilježneo više od 50.000 udara munja, a najviše ih je bilo na području Italije, Slovenije, Istre i severne Hrvatske.

 

Nevrijeme praćeno grmljavinom, koje je zahvatilo Evropu, donijelo je sa sobom velike količine kiše, a ponegdje i grad, prenosi portal Index.hr.

Kako javlja meteo servis "Veder Jurop" (Weather Europe), na području južne Austrije bilo je grada i bujičnih poplava.

U Gracu su ulice bile poplavljene i saobraćaj otežan, dok je dijelove južne Austrije pogodio grad. Nevrijeme nije zaobišlo ni Sloveniju.

Olujno nevrijeme u Evropi, za 24 sata 50.000 munja

Hrvatski ministar mora, saobraćaja i infrastrukture Oleg Butković u utorak je najavio kako će idućeg ponedjeljka Hrvatske ceste potpisati ugovor s kineskim konzorcijem China Road and Bridge Corporation za gradnju Pelješkog mosta, u skladu sa ponuđenom cijenom od 2,08 milijardi kuna.

Butković: U ponedjeljak potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mosta

 

"U ponedjeljak će biti potpisivanje ugovora i za izvođenje Pelješkog mosta i za nadzor, jer su oba postupka privedena kraju. U prvom postupku, nakon osiguranja bespovratnih sredstava za izgradnju čitavog projekta saobraćajne povezanosti s južnom Dalmacijom, a onda i Pelješkog mosta, izjavljena je žalba državnoj komisiji, ona je odbijena i za nas je postupak pravosnažan. Hrvatske ceste će u ponedjeljak potpisati i taj ugovor i ugovor za nadzor gradnje", izjavio je Butković gostujući u Dnevniku HTV-a.

 Upitan može li tužba austrijskog Strabaga Upravnom sudu na odluku o izvođaču radova na Pelješkom mostu usporiti početak radova, ministar je odgovorio kako ne može komentirati sudske tužbe i procese, prenosi Hina.

 O tome kada bi trebala početi gradnja mosta Butković je rekao kako će nakon potpisa ugovora proteći "određeni period" dok se ne organizuje gradilište. "Za nas su sve stvari privedene kraju, a ovo što se tiče suda, vidjet ćemo kako će se ta stvar odvijati u samom sudskom postupku", istaknuo je. 

Strana 1 od 67
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…