All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Mostly Cloudy

2°C

Novi Grad

Mostly Cloudy

Humidity: 77%

Wind: 17.70 km/h

  • 20 Feb 2017

    Showers 6°C 2°C

  • 21 Feb 2017

    Showers 7°C 4°C

Svijet

nedelja, 19 februar 2017 00:00

Počela najbrutalnija bitka za Mosul

Premijer Iraka Hajder al Abadi objavio je da su iračke snage pokrenule ofanzivu protiv džihadista koji u gradu Mosulu drže zapadnu obalu rijeke Tigra.

AFP navodi da bi ovo mogla da bude najbrutalnija bitka do sada u okviru operacije zauzimanja Mosula koja traje već četiri mjeseca.

"Naše snage započinju oslobađanje građana od terora Deaša", rekao je u kratkom govoru prenošenom na televiziji Al Abadi, koji je koristio arapski naziv za Islamsku državu.

On je kazao da je iračke vlasti "objavljuju početak nove faze operacije".

"Mi dolazimo, Nineveh (iračka pokrajina čija je prestonica Mosul), da oslobodimo zapadnu stranu Mosula", rekao je irački premijer.

AFP navodi da se očekuje da iračka federalna policija i snage tamošnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova započnu novu fazu ofanzive napadom na aerodrom u Mosulu koji se nalazi na južnom obodu grada, zapadno od rijeke Tigar.

Iračka avijacija juče je bacila milione letaka u zapadni dio Mosula sa porukom stanovništvu da predstoji neposredna kopnena ofanziva da se protera Islamska država iz njihovih četvrti, saopštilo je danas iračko ministarstvo odbrane.

Islamisti su trenutno pod opsadom u zapadnom Mosulu, kao i oko 650.000 civila, nakon što su ih iračke snage uz podršku američkih proterale iz istočnog dijela grada u prvoj fazi ofanzive koja je završena prošlog mjeseca, prenosi Rojters.

Leci "sadrže uputstva za građane da se pripreme da dočekaju uz dobrodošlicu iračke snage koje dolaze da oslobode njihove kvartove i da upozore pripadnike Islamske države da polože oružje i predaju se", saopštilo je ministarstvo.

Počela najbrutalnija bitka za Mosul

Velika Britanija se sprema za invaziju žena džihadista jer se desetine žena i djece vraćaju kući iz Sirije i Iraka, dok se raspada "Islamska država", navodi se u tajnoj obavještajnoj analizi.
 
Britanska policija - Foto: AP
Britanska policijaFoto: AP

Prema izvještaju koji su za premijera pripremili obavještajni zvaničnici teroristički napadi pojedinaca su skoro neizbježni, piše danas "Dejli mejl".

Ovo je prvi put da je dokumentovana opasnost od žena i djece koja se vraćaju iz Sirije i Iraka.

Žene i djeca koje se vraćaju izbjeći će optužbe za terorizam ako ubijede policiju da su ih muževi ili roditelji natjerali da putuju u Siriju ili Irak.

U ovoj analizi, obavještajci tvrde da su žene iz Velike Britanije već prošle vojnu obuku "Islamske države".

U dokumentu se upozorava da se "Islamska država" suočava sa vojnim porazom i da je zato izvjesno da će napade u Velikoj Britaniji izvoditi žene i djeca i da će biti teško kontrolisati njihov broj.

Više od 850 Britanaca putovalo je u Siriju ili Irak da se pridruži "Islamskoj državi". Polovina od tog broja se vratila u zemlju.

Takođe, registrovano je oko 80 žena i najmanje 90 djece, koja su rođena u Velikoj Britaniji.

Međutim, pravi broj onih koji se vraćaju biće vjerovatno veći jer su mnoge "džihadističke žene" rodile djecu na Bliskom istoku.

Očekuje se da će žene po povratku izbrisati inkriminišuće naloge na društvenim mrežama i uništiti mobilne telefone kako bi blokirale eventualnu istragu.

Najmanje 160.000 ljudi učestvovalo je u demonstracijama u Barseloni sa zahtjevom da Vlada Španije odobri prihvat više izbjeglica iz ratom zahvaćenih zemalja.
 
Španija - protesti zbog izbjeglica - Foto: TANЈUG
Španija - protesti zbog izbjeglicaFoto: TANЈUG

Na velikom skupu u subotu demonstranti su s transparentima "Dosta izgovora, primite ih sada" i "Ne više smrti, otvoriti granice" prošli kroz centar Barselone i do obale Sredozemnog mora, prenosi danas britanski list Indipendent.

Vlada u Španiji se u septembru 2015. obavezala da će, u roku od dvije godine prihvatiti 17.337 izbjeglica: 15.888 iz izbjegličkih kampova u Italiji i 1.449 iz kampova u Grčkoj i Libiji.

Barselona na ulicama, protest zbog izbjeglica (Foto: Tanjug)
Barselona na ulicama, protest zbog izbjeglica (Foto: Tanjug)

Pošto je 65 Sirijaca i jedan Iračanin u četvrtak stiglo u Madrid, otvorilo se pitanja o ukupnom broju izbjeglica koje je Španija prihvatila.

Policija je navela da je 160.000 ljudi učestvovalo u maršu, dok su organizatori procijenili da ih je bilo 300.000.

"Postoji široki konsenzus u Kataloniji da se traži od vlade da održi svoja obećanja", rekao je organizator skupa Ruben Vagenzberg.

Gradonačelnica Barselone Ada Kolau, koja se zalagala da španska vlada primi više izbjeglica, pridružila se protestu.

"Vrlo je važno da u Evropi neizvjesnosti gdje raste ksenofobija, Barselona bude grad nade", rekla je Kolau.

subota, 18 februar 2017 00:00

Na šta će svijet da liči poslije Trampa?

Za malo kog američkog predsjednika bilo bi nezahvalno prognozirati kako bi svijet izgledao po isteku četvorogodišnjeg mandata u Bijeloj kući.

Donald Tramp prijeti na sve strane, svađa se sa kim stigne, ignoriše pritom savjetovanje sa stručnjacima i savjetnicima. Špigelov analitičar Henrik Muler pozabavio se prognozama na šta bi svijet mogao da liči 2021. godine.

Unutrašnja i spoljna politika, ekonomija, okolina, obrazovanje, ništa neće ostati pošteđeno Trampovog uticaja, a hoćemo li sve to i izdržati? Muler se držao srednjeg scenarija, niti katastrofičnog poput nuklearnog rata, niti nekog posebno optimističnog.

Trgovinski rat i posljedice

Kao što je i obećavao, Tramp se razbacuje uvođenjem carina prema državama koje je označio kao suparničke. Ove su mu uzvratile i došlo je do zatvaranja ekonomija na sve strane unutar nacionalnih granica ili manjih skupova nacija. Većina stranih proizvoda poskupjela je usljed visokih carina, ali i toga što se sve više proizvodi u zemlji potrošnje.

Mnoge bogatije nacije bilježe pad blagostanja, ali u SAD se proizvodnja pomalo vraća. Pozitivno samo na prvi pogled, jer počinje pravi trgovački rat. Na visoke carine SAD-a reakcija tržišta je da se valute poput meksičkog pezosa, kineskog juana ili evra prilagođavaju tako da malo gube na vrijednosti. Dolar stoga ispada prejak, Tramp sve redom optužuje za manipulaciju valutom - počev od Meksika, preko Kine, sve do EU-a - zabranjuje uvoz nekih njihovih proizvoda, oni mu uzvraćaju.

Događa se ono što se G20 2009. godine dogovorio, zbog izbijanja krize, da neće činiti - ponavljanje protekcionističke spirale velike depresije iz 1930-ih. Takvo stanje praktično razara osjetljivi svjetski monetarni sistem, posebno stradaju male ekonomije i male firme. Vlade stoga preuzimaju kontrolu nad svojim središnjim nacionalnim bankama i polako novac počinje da se koristi kao oružje, piše "express.hr".

Svijet ispresijecan linijama sukoba

Svjetski sistem koji su činili UN, STO, Svjetska banka, MMF, NATO više ne postoji. Tramp vodi takvu politiku da u datom trenutku sprovodi isključivo ono što će učiniti da SAD izgleda još snažnije nego prije njegovog mandata, mada to može biti i samo privid, i ne obazire se na međunarodne ugovorne obaveze. SAD se povukao i iz Evrope i iz Azije.

Kina sada dominira pacifičkim područjem. Rusija dominira istočnom Evropom prema srednjoj Aziji. Hegemonizam u svojim regionima počinju da prektikuju i Indija ali i Brazil. Samo po sebi to i ne bi bilo problem da se nove pozicije ne utvrđuju gledanjem oružjem preko nišana. I tako se stiže do Bliskog istoka. Izrael, Iran i Saudijska Arabija osjećaju se jako nesigurno.

Rusija jeste ostala prisutna u Siriji nakon rata, Amerika jeste prisutna u Izraelu jer želi i dalje da kontroliše svoj dio nafte sa Bliskog istoka. Ali, kako je Trampova politika ćudljiva, ostavlja utisak djelovanja pod raznim ličnim raspoloženjima predsjednika SAD-a, a niko nema pojma kakve ciljeve Tramp ima. Ako uopšte ima ikakve. 2021. je tako već četvrta godina u nizu, još od 2017. godine, u kojoj trgovina i proizvodnja oružja drastično raste, uvišestručuje se.

Evropa i Afrika, između čekića i nakovnja

U to šta se dogodilo sa klimatskim promjenama Muler ne ulazi, jer to i nije njegovo područje. Ono što 2021. nije sporno jeste da Evropom sa jedne strane pokušava da komanduje Rusija, podupirući političke struje poput populističke desnice, kako bi dovođenjem takvih vlada na vlast pojedinih članica EU-a, te zemlje izvlačila iz EU-a i privlačila sebi. Isto to sa svoje strane čini i SAD.

EU se uprkost tome još održava. Izborila se i sa izbjegličkim krizama i krizama sa evrom, ali stalno izbijaju novi problemi, nerijetko potencirani sa onih dvije strane. To što se EU održala, čak je djelimično zasluga i nekoliko srećnih slučajnosti.

Članice EU-a posljedično nisu uspjele da se dogovore oko zajedničkih vojnih snaga, pa tako zapinje i zajednička odbrana spoljnih granica EU-a. Članice EU-a stoga se samostalno naoružavaju. Afrika je pak sve gore mjesto za život. I zbog klimatskih promjena i zbog haosa u svetu i zbog rastućeg stanovništva. Svijet je postao siromašniji, opasniji i gori.

Marin Le Pen ipak nije osvojila izbore. Nije došlo do finansijskog raspada EU, Tramp nije pokrenuo nijedan veliki rat, nacionalistički populisti u EU nisu uspjeli da preuzmu vlast. I nije došlo do globalne finansijske kataklizme, zaključuje se u tekstu.

NATO konstantno pokušava da uvuče Rusiju u konfrontaciju, rekao je  ruski predsjednik Vladimir Putin.On je dodao da članice Alijanse nastavljaju da se miješaju u unutrašnje stvari Rusije, prenijela je "Raša tudej".
 
Vladimir Putin (Foto: Sputnik/Sergeй Guneev) -
Vladimir Putin (Foto: Sputnik/Sergeй Guneev)

Globalna bezbjednosna situacija "nije se poboljšala u posljednjih deset godina, nego su, naprotiv, mnoge prijetnje postale ozbiljnije", rekao je Putin u obraćanju članovima obavještajne službe FSB.

On je ocijenio da je zastrašivanje Rusije jedna od novoproglašenih zvaničnih misija Alijanse.

"To je cilj širenja ovog vojnog bloka. Tako se dešavalo ranije, ali su sada pronašli novo opravdanje za koje vjeruju da je ozbiljno. U stvari, oni nas konstantno provociraju, pokušavaju da nas uvuku u konfrontaciju", rekao je ruski predsjednik.

Putin je rekao da je cilj miješanja u unutrašnje stvari Rusije "destabilizacija društvenog i političkog poretka".

Poslanici Evropskog parlamenta (EP) odobrili su  na zasjedanju u Strazburu nove mjere u borbi protiv terorizma koje će tretirati odlazak stranih boraca u konfliktne zone kao terorističku obuku ili javno podsticanje na terorizam.
 
Evropski Parlament - Foto: EPA
Evropski ParlamentFoto: EPA

Nove mjere će pooštriti kazne za odlazak ili povratak stranih boraca iz konfliktnih zona, pomaganje, finansiranje i podržavanje takvih akcija.

Nakon terorističkih napada u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, članice EU zatražile su jače antiterorističke zakone, kojim će biti obuhvaćen veći broj ekstremističkih akcija.

Usvojene mjere biće primijenjene u narednih 18 mjeseci u članicama EU.

četvrtak, 16 februar 2017 00:00

Asad: Mi donosimo odluke u Siriji, a ne Putin

Odluke o situaciji u Siriji donose njene vlasti, a ne Rusija, ali bez njene podrške situacija u zemlji bila bi lošija,izjavio je predsjednik Sirije Bašar al Asad. On je to naveo u intervjuu francuskom radiju „Evropa 1“.

“Ne, predsjednik Vladimir Putin ne donosi odluke u Siriji. Mi donosimo odluke. Rusija poštuje naš suverenitet. U svakoj pređenoj fazi, strateškoj ili taktičkoj, postojala je saradnja sa Sirijom. Oni nikad ništa nisu radili bez konsultacija sa nama“, istakao je Asad.

On je dodao da bi „bez pomoći Rusije situacija bila lošija“.

„Ali, koliko lošija? Niko ne zna. Ne mogu vam reći da li bi vlada opstala ili pala. Ali, sigurno je da je podrška Rusije bila presudna za slabljenje DAEŠ-a i Nusra fronta“, dodao je Asad.

Sirijski predsjednik optužio je zapadne zemlje da podržavaju teroriste na području Sirije.

Asad je rekao da teroristi „koriste pomoć zapadnih zemalja, uključujući i Francusku i Veliku Britaniju“.

„Od prvog dana sukoba Francuska je podržavala teroriste u Siriji i direktno je odgovorna za ubistva u našoj zemlji“, istakao je Asad.

U intervjuu za francuski radio Asad je govorio i o kontaktima Sirije sa francuskom obavještajnom službom.

Na pitanje da li su postojali kontakti Sirije i francuske obavještajne službe, Asad je odgovorio: „Na neki način imali smo indirektne kontakte“.

„U stvari, tokom posjete francuskih parlamentaraca, među njima su bili tajni agenti. Znači, takvi kontakti postoje“, dodao je on kao odgovor na pitanje da li je imao lični kontakt sa francuskom obavještajnom službom.

„Naravno, francuske vlasti rekle su da je to delegacija parlamentaraca. Ali to nije istina. Postoji mnogo kanala komunikacije“, dodao je Asad.

Asad: Mi donosimo odluke u Siriji, a ne Putin

Ostavka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina, optuženog da je preblizak sa Moskvom, predstavlja posljednji udarac američkih krugova koji ne žele nikakvo poboljšanje odnosa sa Rusijom, već mjesecima vrše snažan medijski pritisak na predsjednika SAD Donalda Trampa.
 
Donald Tramp - Foto: Screenshot/YouTube
Donald TrampFoto: Screenshot/YouTube

Iako je Flin u više navrata jasno rekao da prije imenovanja nije sa Rusima raspravljao o sankcijama, svakodnevni pritisci i razne informacije doveli su do njegovog odlaska.

Pritisak na Flina, najviše medijski, uvijek na osnovu navodnih izjava pojedinih "neimenovanih američkih funkcionera", nastavljen je nedokazanim tvrdnjama o transkriptima razgovora koji navodno pokazuju da je tema sankcija pomenuta za vrijeme njegovog razgovora sa ambasadorom Sergejem Kisljevim.

Kao nasljednika, isti krugovi koji su radili na smjeni Flina navode bivšeg šefa CIA Dejvida Petreusa, koji ima veoma oštre stavove prema Rusiji.

Cijela Trampova administracija izložena je velikim i neprekidnim pritiscima i optužbama da sarađuje tajno sa Rusima, pa je i sam Tramp iznio očekivanje da Rusija vrati Krim Ukrajini, što je Moskva odmah u potpunosti odbacila kao bilo kakvu mogućnost.

Analitički portali ocjenjuju da je Tramp suočen sa do sada nezabilježenom sinhronizovanom medijskom i političkom akcijom da promijeni svoj stav prema Rusiji, NATO-u, EU, kao i sve svoje proklamovane spoljnopolitičke namjere.

Neki analitičari navode da će nakon spoljne politike uslijediti i direktan napad na samog Trampa u pokušaju da se on politički sasvim destabilizuje.

sreda, 15 februar 2017 00:00

Indija: Uspješno lansirana 104 satelita

Indija je uspješno lansirala 104 satelita u jednoj misiji, čime je prestigla prethodni rekord Rusije, koja je 2014. godine u orbitu poslala 37 satelita.
 
Lansiranje rakete - Foto: BBC
Lansiranje raketeFoto: BBC

Svi sateliti, osim tri, pripadaju stranim zemljama, uglavnom SAD.

Lansiranje je izvršeno iz svemirskog centra Sriharikota, na istoku Indije.

Indijski premijer Narendra Modi je među prvima čestitao naučnicima za uspješno lansiranje.

"Ovo lansiranje je još jedan podvig kojim će se ponositi naša naučna zajednica i narod. Indija pozdravlja naše naučnike", istakao je Modi.

Ruska pravoslavna crkva i Vatikan žele da nadgledaju položaj hrišćana na Bliskom istoku i spriječe njihov progon.
 
Karta Bliskog istoka i Persijskog zaliva (Foto: Fotolia/Peyman Kaiedi) -
Karta Bliskog istoka i Persijskog zaliva (Foto: Fotolia/Peyman Kaiedi)

"U stalnom smo kontaktu sa kardinalom Kurtom Kohom iz Papinskog vijeća za jedinstvo hrišćana", ističe mitropolit Ilarion, načelnik Odjeljenja za spoljne crkvene odnose Moskovskog patrijarhata.

On potvrđuje da je Ruska pravoslavna crkva spremna da sarađuje sa Vatikanom i da zajednički vode brigu o sudbini hrišćana na Bliskom istoku.

"Vjerujem da je to najvažnije što u ovom trenutku možemo da učinimo", navodi Ilarion, koji se sastao sa Kohom na Univerzitetu Frajburg na prvu godišnjicu susreta moskovskog patrijarha Kirila sa papom Franjom na Kubi.

Papa Franjo i patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril sastali su se 12. februara prošle godine na aerodromu u Havani, a to je bio prvi sastanak nekog pape i ruskog patrijarha od crkvenog raskola 1054. godine.

Јedna od glavnih tema tog sastanka bio je progon hrišćana u savremenom svijetu, posebno na Bliskom istoku, gdje su hrišćani među manjinama koje pate i stradaju od radikalnih islamističkih grupa u državama poput Iraka, Sirije i Somalije.

Strana 1 od 21
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…