All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Partly Cloudy

23°C

Novi Grad

Partly Cloudy

Humidity: 58%

Wind: 11.27 km/h

  • 24 Jul 2017

    Mostly Cloudy 26°C 15°C

  • 25 Jul 2017

    Showers 22°C 17°C

Regija

EU će primiti nove članice kada Velika Britanija napusti taj blok, a to će najvjerovatnije biti zemlje Balkana, izjavila Federika Mogerini. Šefica diplomatije EU je to izjavila za italijanski list Stampa, a Sputnjik, koji je preneo tu vijest, podsjeća da bi Velika Britanija trebalo da napusti EU do proljeća 2019, kao i da su Albanija, Crna Gora, Srbija i Makedonija sada kandidati za članstvo u Uniji. "Sigurna sam da se Evropska unija u budućnosti neće ograničiti na 27 članica, jer ćemo imati nove zemlje članice. Mislim da će to biti zemlje Balkana s kojima razgovaramo o članstvu. Mnogi ovaj proces nazivaju proširenjem, ali ja preferiram da o tome razgovaramo kao o reujedinjenju Evrope", istakla je Federika Mogerini za italijanski list "Stampa". Ona je naglasila da je odnos između EU i Balkana pomogao mnogim zemljama tog regiona da prevaziđu posljedice rata koji je uslijedio nakon raspada Jugoslavije. Dodala je da je pred tim zemljama dug i težak put koji treba da pređu, ali i da je sigurna da će one nastaviti da idu tim putem, jer sve one imaju zajednićku budućnost u okviru Evropske unije. Šefica diplomatije EU je podsjetila da su mnogi predviđali da će referendum u Britaniji o izlasku iz EU pokrenuti domino efekat, ali da se to nije obistinilo, što potvrđuje pobjeda proevropskog kandidata na predsjedničkim izborima u Francuskoj.

 

 
Mogerini: Nakon Brexita EU prima zemlje Balkana

Nova debata o situaciji u BiH u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zakazana je za iduću sedmicu kada će biti prezentovani stavovi visokog predstavnika u BiH Valentina Incka i RS.

Rasprava je, kako je objavljeno na zvaničnoj internet stranici Savjeta bezbjednosti, planirana za 18. maj.

Srpska je krajem aprila uputila izvještaj uz propratno pismo predsjednika RS Milorada Dodika, a može se očekivati je da će i Incko uskoro završiti i uputiti svoj redovni polugodišnji izvještaj o stanju u BiH. RS je u svom izvještaju najviše skrenula pažnju na neustavne poteze koje je u posljednje vrijeme vukao bošnjački član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović. Zvaničnici RS su podsjetili na frapantan neustavni pokušaj Izetbegovića da jednostrano pokrene novi postupak protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu uprkos protivljenju druga dva člana Predsjedništva BiH. Stav Srpske je da Izetbegović treba da bude pozvan na odgovornost zbog kršenja Ustava BiH. Naglašeno je da je dejtonska struktura od suštinskog značaja za budućnost BiH, uz naglasak da RS ne želi otcjepljenje, već strogo poštovanje Dejtonskog sporazuma.

Ambasadori Savjeta bezbjednosti UN-a 18. maja o situaciji u BiH

Hrvatska vojska je 1. maja 1995. godine počela akciju "Bljesak", tokom koje je za dva dana protjerano na hiljade Srba, dok se 283 lica srpske nacionalnosti, od kojih 55 žena i 11 djece, i dalje vodi kao nestalo.

Na srpsku oblast Zapadnu Slavoniju, koja je bila sastavni dio Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN /Sektor "Zapad"/, hrvatske oružane snage izvršile su agresiju.


Snage UN tada su se jednostavno povukle i ostavile srpsko stanovništvo na milost i nemilost hrvatskim jedinicama.

Srbi Zapadne Slavonije krenuli su tada u egzodus spasavajući živote, a na putu prema "mostu spasa" preko rijeke Save, koji vodi u Republiku Srpsku, kolone srpskih izbjeglica sustizale su avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci.

Pripadnici Hrvatske vojske su izveli snažan napad na putu Okučani-Stara Gradiška, kod sela Novi Varoš sa ciljem presijecanja izbjegličke kolone, u kojoj se kretalo srpsko civilno stanovništvo Zapadne Slavonije.

Hrvatske snage granatirale su izbjegličke kolone i zasipale ih avionskim bombama /kao što će to činiti i par mjeseci kasnije u akciji "Oluja"/.

Nemilosrdno su ubijali stanovništvo u koloni, koju su u prvom redu činili žene, djeca i starci. Oni su bježali iz svojih domova u automobilima, na traktorima, zaprežnim vozilima, biciklima, pješke...

Razbacani leševi, unakažena tijela žena, djece i starijih osoba, prevrnuti traktori, konjske zaprege i stvari - prizori su koji su se 1. i 2. maja 1995. godine mogli vidjeti u naselju Nova Varoš u Hrvatskoj, kao i duž magistralnog puta Okučani-Stara Gradiška-Gradiška.

Na ovom putu su ostale stotine leševa, kao i ostaci vozila, koje su hrvatske vlasti danima uklanjale spaljujući leševe, što se moglo osjetiti i na drugoj strani Save, na teritoriji Republike Srpske.

Ranjenici su gaženi tenkovima, strijeljani, klani, a nakon masakra, hrvatske jedinice uklonile su tijela pobijenih bagerima i oprale cestu šmrkovima vatrogasnih kola.

Pripadnici argentinskog kontingenta Unprofora posvjedočili su tada da su hrvatske snage cisternom spirale krv sa asfalta na putu prema naselju Nova Varoš. Kasnije je ovaj put presvučen novim slojem asfalta kako bi bili sklonjeni svi tragovi ovog zločina.

O stradanju srpskog stanovništva u ovoj koloni govorili su brojni svjedoci, koje su saslušale istražne sudije u tadašnjoj SR Jugoslaviji i Republici Srpskoj, gdje su ta lica pronašla smještaj.

U predratnom periodu u zapadnoj Slavoniji bilo je 121.000 Srba, a danas jedva da ih živi oko 17.000.

Za velike zločine, ubistva, uništavanje imovine i etničko čišćenje nije odgovarao nijedan politički niti vojni zvaničnik Hrvatske.

Od ubijanja i protjerivanja Srba Zapadne Slavonije prošle 22 godine

Zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto izjavila je da opšti izbori 2018. godine mogu doći u pitanje ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH.

Krišto je navela da je usvajanje ovih izmjena potrebno za definisanje budućih odnosa, kao i za samu budućnost BiH.

Ona je rekla za "Glas Srpske" da je riječ o izmjenama u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (FBiH), kao i izborom delegata Doma naroda Parlamenta BiH, te da su prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH na usvajanje po hitnom postupku u Parlamentu uputili hrvatski politički predstavnici.

"Predložili smo nešto što je u ovom trenutku neophodno da ne bismo došli u situaciju da izbori 2018. godine dođu u pitanje, s obzirom da imamo obavezu da implementiramo odluku Ustavnog suda za grad Mostar, ali i nedavnu odluku za izbor delegata", istakla je Krišto.

Ona je dodala da ranije nije postignut dogovor da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike.

Prema ovom prijedlogu, u FBiH bi se formirala tri "ad hok" izborna područja -"A", u kome su osnovne izborne jedinice sa više od dvije trećine bošnjačkog naroda, "B" – u kome ima više od dvije trećine hrvatskog naroda i "C" - ostale izborne jedinice.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva bio bi izabran kandidat koji je osvojio najviše glasova među bošnjačkim kandidatima, uz uslov da je u području koje se sastoji od izbornih područja "A" i "C" osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od izbornih područja "B" i "C".

Za bošnjačkog člana Predsjedništva bio bi izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najviše glasova, uz uslov da je u izbornom području koje se sastoji od izbornih područja "B" i "C" osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od izbornih područja "A" i "C".

Krišto je rekla da je BiH potreban Izborni zakon koji je demokratski, te da je to važno i kako bi se sprovela odluka "Sejdić i Finci".

Krišto: Bez izmjena Izbornog zakona upitni opšti izbori

Republika Srpska uputila je izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je ukazala na neustavne poteze koje je u proteklom periodu povukao bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, uz ocjenu da Srpska ne želi otcjepljenje iz BiH već traži strogo poštivanje Dejtonskog sporazuma.

Novi, 17. izvještaj Vlade Srpske koji je upućen Savjetu bezbjednosti UN, juče je otpremljen uz propratno pismo predsjednika Srpske Milorada Dodika generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu povodom predstojeće debate u toj instituciji o situaciji u BiH.

U pismu je skrenuta pažnja na frapantni, neustavan pokušaj Izetbegovića da jednostrano pokrene novi potupak protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu uprkos protivljenju druga dva člana Predsjedništva BiH.

Dodik je u pismu ocijenio da je Izetbegovićev potez bio provokativan pokušaj podrivanja legitimiteta Srpske i prava srpskog naroda, te da je postupao suprotno jasnom upozorenju Međunarodnog suda pravde.

U pismu se navodi da Republika Srpska apeluje da međunarodna zajednica osudi Izetbegovićev protivpravni pokušaj da prisvoji ovlaštenja koja su povjerena isključivo Predsjedništvu BiH, piše "Glas Srpske".

Iz Srpske su upozorili da je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu protiv bivšeg zastupnika BiH pred Međunarodnim sudom pravde Sakiba Softića koji je neovlašteno predao zahtjev za reviziju, ali ne i protiv Izetbegovića koji je prekršio Ustav i po čijim je instrukcijama Softić postupao.

Stav predstavnika Srpske je da je ovo nepostupanje Tužilaštva BiH "dokaz političke pristrasnosti u korist bošnjačkih zvaničnika i politika i nepostojanja nezavisnosti".

U izvještaju se dodaje da su Izetbegović i njegovi pomagači iz međunarodne zajednice pokušali da podriju pravni status koji entiteti i konstitutivni narodi imaju na osnovu Dejtonskog sporazuma.

"Izetbegović je osporio legitimitet Srpske tražeći zabranu obilježavanja Dana Republike, proslave dana osnivanja Republike Srpske, koji se godinama i u miru obilježavao svake godine. Iako je Republika Srpska izmijenila zakone o tom danu da bi ih uskladila sa odlukom Ustavnog suda BiH, SDA i njeni saveznici su optužili Srpsku da prkosi Ustavnom sudu", istaknuto je u izvještaju.

U tom dokumentu se navodi da su američki zvaničnici, podržavajući planove SDA protiv Srpske, iznijeli zahtjeve zvaničnicima Srpske koji su značili protivpravno uplitanje u unutrašnja pitanja BiH, te da su zaprijetili sankcijama ako isti ne budu ispunjeni.

Prema navodima tog dokumenta, administracija tada odlazećeg predsjednika SAD Baraka Obame sprovela je tu prijetnju u djelo posljednje sedmice na vlasti.

"SDA nastavlja da koristi Tužilaštvo BiH kao političko oružje protiv zvaničnika Republike Srpske", naveo je Dodik.

U pismu je naglašeno da Srpska, uprkos tvrdnjama SDA, ne traži otcjepljenje od BiH, već radi na realizaciji decentralizovanog dejtonskog sistema koji, kako je EU jasno rekla, nije prepreka člansvu zemlje u EU.

U pismu je istaknuto da su institucijama pravosuđa BiH potrebne duboke reforme, mjere na sprečavanju diskriminacije žrtava ratnih zločina na osnovu nacionalne pripadnosti i sprečavanje uplitanja politike u odluke Tužilaštva BiH.

"Nužno je reformisati Ustavni sud BiH kojim hara politički uticaj, a čije su pozicije rezervisane za strance nespojive sa suverenitetom BiH i članstvom u EU", naglasio je Dodik.

Zvaničnici Srpske su posebnu pažnju skrenuli i na ostale prijetnje po bezbjednost i napredak BiH, ali i na načine na koje "SDA, islamistička stranka" radi na tome da BiH pretvori u utočište džihadista.

"SDA je izvršila pritisak na direktora Agencije za statistiku BiH da nezakonito nametne program obrade podataka iz popisa stanovništva u BiH kojim su rezultati uvećani iz političkih razloga", ocijenio je Dodik.

Kao ključne stavke u izvještaju navode se da Republika Srpska traži vraćanje političke strukture koja je uspostavljena Dejtonskim sporazumom, da Izetbegović treba da bude pozvan na odgovornost zbog provokativnog i flagrantnog kršenja Ustava BiH, da je Dejtonska struktura od suštinskog značaja za budućnost BiH, da Tužilaštvo BiH služi politici, a ne pravdi, te da je SDA izvršila pritisak na direktora Agencije za statistiku BiH da nezakonito nametne program obrade podataka iz popisa stanovništva.

Savjet bezbjednosti UN svake godine u prvoj polovini maja raspravlja o situaciji u BiH.

Redovan izvještaj Savjetu bezbjednosti o stanju u BiH trebalo bi da dostavi i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

Srpska uputila izvještaj Savjetu bezbjednosti: Ne želimo otcjepljenje već poštivanje Dejtona

Predsjednik "Mosta" Božo Petrov potvrdio je da ova koalicija "nije više dio Vlade Hrvatske".
 
Sjednica Vlade - Foto: HRT
Sjednica VladeFoto: HRT

On je najavio da će potpredsjednik Vlade i ostali ministri iz "Mosta" danas podnijeti ostavke i da tim potezom žele da spriječe državnu krizu i pokažu odgovornost prema građanima.

"Nije nam stalo do fotelja već do Ustava", rekao je Petrov, koji je i predsjednik Sabora, prenose hrvatski mediji.

On tvrdi da je premijer Andrej Plenković srušio Vladu i pozvao ga da dokaže da ima novu većinu u Saboru, jer će u suprotnom biti kriv za političku krizu u zemlji.

Hrvatski premijer Andrej Plenković juče je razriješio dužnosti tri ministra koalicije "Most" Slavena Dobrovića, Antuna Šprlju i Vlahu Orepića, jer su na sjednici Vlade glasali protiv povjerenja ministru finansija Zdravku Mariću.

"Vlada ne prihvata navode iz zahtjeva SDP-a, te jasno i argumentovano odgovara na aluzije na sukob interesa ministra Marića. Takođe, činjenica je da je bio zaposlen u `Agrokoru`, ali nije bio njegov vlasnik, ni član uprave, niti je pisao finansijske izvještaje koncerna", naveo je Plenković.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović rekao je da ne očekuje da bezbjednost Srbije bude ugrožena zbog dešavanja u Makedoniji, ali da su srpske bezbjednosne snage spremne da reaguju i u tom slučaju.
 
Nebojša Stefanović (Foto:http:nebojsastefanovic.rs) -
Nebojša Stefanović (Foto:http:nebojsastefanovic.rs)

On je novinarima u Beogradu rekao da je Vlada Srbije ranije predviđala "sve moguće situacije i scenarije" u državama u okruženju i pripremala se za takva dešavanja.

Komentarišući medijske navode da se spremaju napadi na policijske stanice u južnom dijelu centralne Srbije /Preševo, Bujanovac/, Stefanović je rekao da je policija sa Vojskom Srbije napravila raspored snaga, kako bi se očuvala bezbjednost zemlje i da će ako bude bilo potrebe te snage biti razmještane.

On je dodao da već neko vrijeme postoje upozorenja da se podigne nivo bezbjednosti i da već izvjesno vrijeme postoje mjere za zaštitu policijskih stanica u cijeloj Srbiji.

On je naveo da nema potrebe za tim da jedinice Žandarmerije budu vraćene u Kopnenu zonu bezbjednosti /blizu administrativne granice sa Kosovom i Metohijom/.

Na pitanje da li turske obavještajne službe djeluju u Srbiji, on je rekao da ne raspolaže sa svim podacima i da su strane službe bezbjednosti u nadležnosti Bezbjednosno-informativne agencije /BIA/ Srbije.

"Službe bezbednosti će se truditi da spreče negativna delovanja stranih obaveštajnih službi na teritoriji Srbije", istakao je on.

Stefanović je rekao i da očekuje da će glavni dio današnje sjednice Biroa za koordinaciju službi bezbjednosti Srbije biti posvećen dešavanjima u Makedoniji i mjerema koje bi službe bezbjednosti, eventualno, trebalo da preduzmu.

Lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zoran Zaev rekao je da je dobio podršku međunarodne zajednice i ambasadora u Makedoniji.
 
Zaev: NATO, Amerika i EU su uz nas  (Foto: REUTERS/ Ognen Teofilovski) -
Zaev: NATO, Amerika i EU su uz nas (Foto: REUTERS/ Ognen Teofilovski)

"Volim ovu zemlju, a na izborima su se građani odlučili za promjene. Cijela međunarodna zajednica, Amerika, EU i NATO gledaju na nas kao na motor, i mi ćemo to ispoštovati", rekao je Zaev na konferenciji na novinare u Skoplju.

On je okarakterisao napad na njega u Sobranju kao pokušaj ubistva, navodeći da će napadači biti pronađeni i da će odgovarati.

"Ovo juče je bio pokušaj ubistva sa smišljenim planom. Sve je moglo da se vidi - od pokreta maskiranih lica do toga kako su pušteni da uđu u zgradu Sobranja i kako su usmjeravani", rekao je Zaev na konferenciji za novinare.

Zaev je najavio brzo formiranje nove reformske vlade Makedonije.

On kaže da sastanak političkih lidera, koji je za danas zakazao makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, ne može da bude održan u uslovima kada je veći broj političara povrijeđen.

Nemiri u zgradi Sobranja počeli su nešto poslije 18.00 časova, nakon što je nekadašnji komandant Oslobodilačke nacionalne armije Talat Džaferi, glasovima SDSM-a i albanskih partija, izabran za predsjednika parlamenta.

Iz MUP-a je saopšteno da su građani, koji su protestovali u organizaciji pokreta "Za zajedničku Makedoniju", u 18.50 časova nasilno ušli u zgradu Sobranja, te da je prilikom narušavanja javnog reda i mira povrijeđeno oko 100 lica, među kojima 22 policajca i poslanici Zoran Zaev, Damjan Mančevski i Zijadin Sela.

Ministar unutrašnjih poslova Makedonije Agim Nuhiju najavio je da će se iz moralnih razloga povući s te funkcije.

Na konferenciji za novinare on je izrazio žaljenje zbog nereda u Sobranju i istakao da pojedine strukture u ministarstvu nisu obavile svoj dio posla.

Nuhiju je rekao da će odobrenje da podnese ostavku zatražiti od lidera svoje partije - DUI Alija Ahmetija i da će obezbijediti uslove za miran transfer vlasti

Sastanak na koji je predsednik Makedonije Đorđe Ivanov pozvao lidere političkih stranaka posle izbijanja nemira u parlamentu još je neizvjestan.

Učešće je do sada potvrdio samo lider VMRO DPMNE Nikola Gruevski.

Lideri SDSM i nove parlamentarne većine u Sobranju Makedonije nemaju nameru da prisustvuju liderskom sastanku koji je Ivanov sazvao za danas, objavio je portal Plus info.

Taj sajt koji je ranije javno podržao djelovanje parlamentarne većine navodi da je informacija nezvanična, ali da do sada nijedna politička partija iz parlamentarne većine nije ni potvrdila, ni negirala da će prisustvovati sastanku.

Skoro je izvjesno da se Zoran Zaev neće pojaviti na liderskom sastanku koji je sazvao predsjednik Đorđe Ivanov, javila je agencija Makfaks, pozivajući se na partijske izvore.

Kako je prenosi agencija Makfaks, rukovodstvo SDSM je najavilo sastanak na kojem će odlučiti koji će biti njihovi sljedeći koraci.

Lider albanske stranke DUI Ali Ahmeti izjavio je danas da se neće odazvati pozivu predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova na sastanak stranačkih lidera jer je Ivanov, kako je naveo, "dio problema, a ne rješenja".

Iz kabineta Ivanova još nije saopšteno kada će se najavljeni sastanak održati.

Novi predsednik makedonskog Sobranja Talat Džaferi ocenio je da će "biti posljedica" zbog onoga što se tokom protekle noći dešavalo u Skoplju.

"Ovo je teška situacija i događaji od sinoć će sigurno imati svoje reperuksije. Ipak, verujem da će sada sve leći na svoje mesto. Albanski poslanici su dobro, mi smo odmah evakuisani i nismo u opasnosti", rekao je Džaferi za "Zeri".

Kako prenosi prištinska "Koha", Džaferi je rekao i da su "pučisti oni koji su dugo uzurpirali institucije".

Da će sve "leći na svoje" smatra i bivši švedski premijer i diplomata Karl Bilt, ali pod uslovom da Evropska unija reaguje i stupi u kontakt sa Džaferijem.

"EU bi trebalo da bude brza i odlučna u priznavanju i uspostavljanju kontakta sa novim predsedavajućim makedonske skupštine Džaferijem", naveo je kopredsedavajući Evropskog saveta za međunarodne odnose.

Situacija u centru Skoplja je normalizovana, saopštio je jutros makedonski MUP. Policija je evakuisala sve poslanike, a zatim se sukobila sa demonstrantima, koji su postavili šatore ispred Sobranja i tu dočekali jutro.

Lider najuticajnije VMRO DPMNE i bivši premijer Nikola Gruevski vratio se u Skoplje iz posjete Beču, a nakon povratka je saopštio da osuđuje način na koji su SDSM i druge stranke, koje podržavaju pokušaj nezakonitog izbora predsjednika parlamenta. Naglasio je da je to očito kršenje svih demokratskih i pravnih procedura do krajnjih granica i da se time svjesno doprinosi povećanju tenzija i polarizaciji makedonskog društva.

Prema procjenama skopskih medija, ispred Sobranja se noćas nalazilo više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

Situacija se smiruje, jer je najveća opasnost od eskalacije sukoba izbjegnuta evakuacijom poslanika SDSM-a, DUI-ja i Alijanse za Albance kojima je, kako se navodi, prijetio linč od naroda revoltiranog izborom Džaferija za novog predsjednika Parlamenta, javlja makedonski Dnevnik.

- Svako treba da bude odgovoran za svoje postupke i svjestan posljedica koje će proizaći iz njih. Ni drugi spolja neće nam riješiti probleme ako ih sami ne riješimo u saglasnosti sa državnim interesima Makedonije - poručio je Ivanov sinoć u obraćanju.

Ivanov je napomenuo da su lideri dobili podršku građana i da su najodgovorniji za nalaženje rješenja u skladu sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom Sobranja koji su juče bili prekršeni.

Policija je šok-bombama nezadovoljne građane uspjela da odbije od zgrade Parlamenta, a suzavcem u samom Sobranju odbila je narod koji je ušao u zgradu i opkolio opozicione poslanike.

Sukob je izbio zbog pokušaja koalicije SDSM-a, DUI-ja i Alijanse za Albance da samovoljno izaberu predsjednika Parlamenta, iako je VMRO-DPMNE upozoravao da će doći do revolta građana, konflikata i da će se situacija otrgnuti kontroli. Kako navodi Dnevnik, upravo se to i desilo, a sinoćnji sukob bio je veoma žestok.

- Očigledno je da poslije ovoga Makedonija ulazi u zonu neizvjesnosti, a ostaje da se vidi šta će se danas dogoditi. Ivanov je pozvao lidere političkih partija na sastanak kako bi se našlo racionalno rješenje, uz poštovanje ustavnih i zakonskih normi. Međutim, pitanje je koliko njih će se tom pozivu odazvati - prenosi Sputnjik.

 

 

Dolazak ili nedolazak lidera političkih partija na sastanak sa Ivanovim, biće prvi indikator da li će situacija dalje eskalirati ili će ići ka smirivanju.

- U međuvremenu je i američka ambasada pozdravila izbor Džaferija za predsjednika parlamenta, što znači da će i taj element uticati na sve ono što će se danas dešavati u Skoplju i širom Makedonije - zaključuje Dnevnik.

Povrijeđeno više od stotinu ljudi

Više od 100 ljudi je povređeno u sukobima u Skoplju pošto su pristalice pokreta Za zajedničku Makedoniju upale u Sobranje. Neredi su počeli nakon što je glasovima socijaldemokrata i albanskih partija Talat Džaferi izabran za predsjednika Sobranja.

Među povrijeđenima i lider SDSM-a Zoran Zaev, dok je teške povrede zadobio poslanik Zijadin Sela.

Situacija je normalizovana, a prema sopštenju makedonske policije, povređene su ukupno 102 osobe, uključujući 22 policajca i trojicu poslanika.

Građani Makedonije, koji mjesecima protestuju protiv mogućnosti da SDSM Zorana Zaeva sa albanskim partijama formira novu vladu, sinoć su u šatorima noćili ispred zgrade Sobranja.

Prema procjenama skopskih medija, ispred Sobranja se nalazi više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

Mađarska je završila drugu ogradu duž granice sa Srbijom, rekao je danas premijer Viktor Orban.
 
Mađarska ograda - Foto: Beta/AP
Mađarska ogradaFoto: Beta/AP

- Riječ je o ogradi dužine 155 kilometara i visine tri metra i može da zaustavi mase ljudi - rekao je Orban za državni radio.

Mađarski lider je naveo da bi Evropska unija trebalo da bude manje kritična prema Turskoj kada se već toliko oslanja na saradnju Ankare u suzbijanju priliva migranata.

Naveo je da je Turska članica NATO i, prema tome, saveznik.

- Ne smijemo da tretiramo Tursku kao državu koja nije naš saveznik i moramo da pokažemo poštovanje prema turskom narodu i njihovom predsjedniku - rekao je Orban.

Ovo što se događa u Makedoniji nije više samo makedonski problem već problem svih nas koji ovdje živimo, izjavio je sinoć premijer i izabrani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i apelovao na građane Makedonije da probleme rješavaju na miran način.
 
Vlada Srbije - Foto: RTRS
Vlada SrbijeFoto: RTRS

Premijer Vučić događaje u Makedoniji prati, sa saradnicima, iz Vlade Srbije, a za danas je zakazao sjednicu Biroa za koordinaciju službi bezbjednosti.

Vučić je sinoć razgovarao sa liderima u regionu o situaciji u Makedoniji, i u tim razgovorima je zaključeno da je smirivanje situacije jedino moguće rješenje. On je razgovarao sa sa liderom VMRO-DPMNE Nikolom Gruveskim, premijerom Bugarske Bojkom Borisovim i predsedsjedavajućim albanskog parlamenta Ilirom Metom.

Premijer je rekao da smatra da građani Makedonije dobro znaju i da poštuju način na koji se Srbija odnosila prema građanima Makedonije, ali i prema državi Makedoniji.

- Veoma sam zabrinut zbog svih večerašnjih događaja i moja jedina poruka je, a mislim da ljudi u Makedoniji to znaju, da ih zamolim da sve probleme i nesuglasice rješavaju na miran način, da, ako imam bilo kakvo pravo, kažem da je smirivanje situacije u najvećem interesu Makedonije i njenih građana, a sve druge stvari i problemi mogu da se rješavaju za pregovaračkim stolom, na miran način, u mirnoj atmosferi - istakao je Vučić.

Prema njegovim riječima, ovo više i nije samo makedonski problem, već postaje "problem svih nas koji ovdje živimo i bolje da odmah zaustavimo sve probleme i da obezbijedimo mir i stabilnost za našu djecu".

- Molim sve u Makedoniji, i one koji su mi i poznanici, neki i prijatelji, ali i one koje ne poznajem, da razumiju ovu poruku kao dobronamiernu i da ponovo zavladaju mir i sigurnost za sve građane Makedonije, a u Srbiji ćete uvijek imati odanog i iskrenog prijatelja - naglasio je Vučić.

Strana 8 od 47
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…