All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

ponedeljak, 19 mart 2018 10:54

Golićeva u Sarajevu o Trgovskoj gori

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić upoznaće u Sarajevu zvaničnike Međunarodne agencije za atomsku energiju sa protivljenjem Srpske da na Trgovskoj gori bude izgrađeno odlagalište iskorištenog nuklearnog i radioaktivnog otpada.
 
Srebrenka Golić - Foto: RTRS
Srebrenka GolićFoto: RTRS

- Namjera hrvatskih vlasti da istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad odlažu u neposrednoj blizini granice sa susjednom zemljom, koja pritom nema nuklearnu elektranu na svojoj teritoriji, bez presedana je u cijelom svijetu - naglasila je Golićeva.

Rijeka Sava je u porastu, u Srpcu i Gradišci prešla je kotu vanredne odbrane od poplava. U Kozarskoj Dubici proglašena vanredna situacija.
 
Rijeka Sava - Foto: RTRS
Rijeka SavaFoto: RTRS

Usljed obilnih padavina u posljednja 24 časa u sjevernim i zapadnim dijelovima Republike Srpske vodostaji rijeka su u porastu te se može očekivati njihov dalji rast, saopšteno je uz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Kozarskoj Dubici u Јošiku došlo je do odrona dijela nasipa uz rijeku Moštanicu na ušću u Unu. Zasjedao je Krizni štab, proglašena je vanredna situacija, a sve raspoložive ekipe rade na sanaciji klizišta.

Kozarska Dubica (Foto: RTRS)
Kozarska Dubica (Foto: RTRS)

Prema riječima načelnika opštine Radenka Reljića, ukoliko nasip u potpunosti pukne, postoji realna opasnost od izlivanja rijeke u grad. Reljić je apelovao na sve nadležne institucije da hitno intervenišu svim raspoloživim sredstvima na ovom području.

Kozarska Dubica (Foto: RTRS)
Kozarska Dubica (Foto: RTRS)

Sava je u Srpcu prešla kotu vanredne odbrane od poplava za 25 centimetara i vodostaj je u 8.00 časova iznosio 965 centimetara. Nadležne službe uspjele su da privremeno saniraju nasip ispod kojeg je voda prodrla u branjeno područje.

U nebranjenom dijelu opštine više hiljada hektara oranica je pod vodom, kao i neka domaćinstva u Gaju, Bajincima i Kobašima.

Poplave u Srpcu (Foto: RTRS)
Poplave u Srpcu (Foto: RTRS)

Direktor Republičke uprave civilne zaštite Mile Međed obići će ugrožena područja u Srpcu i Gradišci. Upućena je i Specijalizovana jedinica Republičke uprave civilne zaštite sa pumpama velikog kapaciteta.

Poplave u Srpcu (Foto: RTRS)
Poplave u Srpcu (Foto: RTRS)

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević kaže da je u stalnom kontaktu sa Republičkom upravom civilne zaštite, čije su ekipe na terenu.

- Ugrožena su mjesta Kobasi i Bajinci. Kako vodostaj Save raste očekujemo još poplavljenih domaćinstava - rekao je Dragosavljević.

Ekipe Republičke civilne zaštite obići će i ugrožena područja u Gradišci. Vodostaj Save u ovoj opštini u 8.00 časova iznosio je 845 centimetara i za 115 centimetara je premašio kotu vanredne odbrane od poplava.

Načelnik Gradiške Zoran Adžić kaže da nema razloga za paniku. Preventivno su na gradskom keju postavljene vreće.

- U poslijepodnevnim časovima očekujemo talas iz Јasenovaca, ali razloga za paniku nema. Ko ima neki problem na terenu može nas kontaktirati - kaže Adžić.

Rijeka Sava se izlila iz korita u Brodu i Šamcu, gdje je otežan i saobraćaj.

Iz Civilne zaštite Bijeljina upozorili su stanovnike naselja pored Save i Drine da budu pripravni zbog najavljenih padavina i porasta vodostaja, te zaštite materijalna dobra.

Sava se djelimično izlila u priobalnim nebranjenim područjima, a tendenciju rasta imaju i rječice Јanja, Gnjica i Lukavac, saopšteno je iz gradskog Odsjeka Civilne zaštite.

Poplave u Prijedoru (Foto: RTRS)
Poplave u Prijedoru (Foto: RTRS)

Prijedoru je protekle noći došlo do pada vodostaja rijeke Sane, koji je jutros 420 centimetara, saopšteno je gradskog Odsjeka civilne zaštite. U ovom gradu su i dalje na stazi mjere redovne odbrane od poplava, a tokom dana zasjedaće Štab za vanredne situacije.

Poplave u Prijedoru (Foto: RTRS)
Poplave u Prijedoru (Foto: RTRS)

Iz gradskog Odsjeka civilne zaštite navode da se, a obzirom na značajno smanjen intenzitet padavina i pad temperature, očekuje i dalji pad vodostaja Sane i drugih vodotoka na području grada.

- Јoš uvijek je stotinjak stambenih objekata pod vodom, a u prekidu je i saobraćajnica Prijedor-Bišćani - rekao je šef Odsjeka Dušan Vranješ.

Vodostaj Une u Novom Gradu je u porastu, u 8.00 časova je iznosio 481 centimetar, čime je premašena kota redovne odbrane od poplava za 31 centimetar.

U opštini Kostajnica i dalje su na snazi redovne mjere odbrane od poplava, a sve službe su u pripravnosti. Vodostaj rijeke Une je u blagom porastu, ali nema zaplavljenih domaćinstava.

Načelnik opštine, Drago Bundalo, kaže da problem predstavljaju klizišta.

Teška situacija je i u Donjoj Gradini. Nekoliko grobnih polja u Spomen-području već je zaplavljeno, a šteta bi mogla da bude i veća, jer vodostaj Save u Donjoj Gradini i dalje raste.

Vanredna situacija proglašena je u Јasenovcu, gdje je Sava dostigla najviši vodostaj ikada od 917 centimetara, te u Farkešiću, gdje je Kupa znatno porasla i dostigla nivo od 956 centimetara. Dosadašnji rekordni vodostaj Save kod Јasenovca izmjeren je 1970. godine i iznosio je 907 centimetara.

Sava raste i nizvodno od Јasenovca, a u mjestima sve do Slavonskog Šamca na snazi su redovne, ili vanredne mjere odbrane od poplava. Vodostaj Kupe polako je počeo da opada.

Zbog izlivanja rijeke Save na magistralnom putu Gradiška-Kozarska Dubica u mjestu Gašnica, saobraćaj je potpuno obustavljen za putnička vozila. Zbog izlivanja Sane saobraćaj je obustavljen na putnim pravcima Blagaj-Јapra-Volar u mjestu Vitasovci i Blagaj-Radomirovac te Urije-Šuća, u Ulici Meše Selimovića i Tukovi-Volar.

nedelja, 18 mart 2018 08:09

Raste nivo rijeka na sjeveru i zapadu

 Vodostaj rijeke Save u Gradišci je prešao kotu vanredne odbrane od poplava za 70 centimetra, a u Srpcu redovne odbrane od poplava za 46 centimetara, objavljeno je na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vodostaj rijeke Save na hidrološkoj stanici Gradiška u 21.00 čas iznosio je 800 centimetara, a na hidrološkoj stanici Srbac 906 centimetara.


Rijeka Vrbas je na hidrološkoj stanici Delibašino selo prešla kotu redovne odbrane od poplava za 31 centimetar i vodostaj je u 21.00 čas iznosio 331 centimetar.

Usljed obilnih padavina u posljednja 24 časa u sjevernim i zapadnim dijelovim Republike Srpske u toku je porast vodotoka na slivu Une, Sane, Vrbanje i Vrbasa, te se može očekivati njihov dalji rast.

Vodostaji ostalih rijeka u Republici Srpskoj su u normalnim granicama.

Raste nivo rijeka na sjeveru i zapadu

Meteoalarm je za veći dio Bosne i Hercegovine danas izdao narandžasto upozorenje zbog jake kiše i vjetra.

Narandžasti meteoalarm uključen je za područja Banjaluke, Livna, Bihaća, Mostara, Trebinja, Foče i Prijedora, dok je za ostala područja na snazi žuto upozorenje.

Očekivane padavine su od 40 do 60 milimetara za 24 sata, a udari vjetra i do 70 km/h na području Foče, dok se u ostalim dijelovima zemlje ne očekuje vjetar jači od 60 km/h.

Ipak, već sutra bi se situacija trebala promijeniti nabolje.

Kada su u pitanju temperature zraka, dnevne će se kretati od od 6 do 12, na istoku Bosne i u Hercegovini do 17°C. U Sarajevu će biti pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa kišom, a dnevna temperatura oko 13 stepeni celzija.

U istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne tokom dana padavine će postepeno slabiti i prestati, uz djelimično razvedravanje.

Narandžasti meteoalarm u većem dijelu BiH zbog obilne kiše i jakog vjetra

 Mir koji je prije 22 godine slavljen u većini dijelova Srpske donio je golgotu Srbima koji su do potpisivanja Dejtonskog sporazuma živjeli na području sarajevskih naselja Grbavica, Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Hadžići i Rajlovac.

Egzodus Srba iz Sarajeva uslijedio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je pet opština tadašnjeg Srpskog Sarajeva pripalo FBiH, a pet podijeljeno između Srpske i Federacije. Egzodus je počeo u decembru 1995, a završen početkom marta 1996. godine. Sa sobom su nosili sve što su mogli ponijeti, a nisu željeli da ostave ni mrtve.

Najtežeg perioda u životu i prvih dana mira sa ratnim scenama sa tugom se prisjeća Slavica Popić-Hart koja je živjela u Vogošći. Tih dana iselila se u Miliće, a potom se skrasila u Lukavici.

- Bilo je teško tih dana, ali se nisam pokajala što sam pošla sa svojim narodom, jer sam se osjećala nezaštićeno. Muž Božo je poginuo 1993. godine, a ja sam ostala sa dva sina od šest i devet godina. Te noći između 22. i 23. februara u zgradi sam ostala sama sa dvoje bolesne djece. Kroz prozor sam gledala ljude kako idu pješke po strašnom nevremenu. Zavladala je panika i nisam znala šta nas čeka. Drugog dana sam djeci spakovala nešto stvari i otišli smo kamionom u Miliće. Nisam željela da budemo građani drugog reda - priča Slavica.

Njen muž bio je sahranjen u Vogošći i zahvaljujući pomoći njegovih saboraca prenijela je njegove ostatke na gradsko groblje u Miljevićima.

- Želim da sutra kada odem na onaj svijet budem sahranjena pored njega - kaže Slavica.

Predsjednik Zavičajnog udruženja "Srbi sarajevske regije" Vidomir Banduka kaže da ni nakon 22 godine sjećanja na teške i tužne dane ne blijede.

- Posebno je bilo teško kada smo ostavljali svoje domove i kretali u nepoznato. U nepoznato su išle i moje dvije kćerke, jedna od godinu i po, a druga od sedam godina. Starija se i danas sjeća teškog puta i sendviča koji su joj dali na Ravnoj Romaniji. I danas kaže da nikada ljepši sendvič nije pojela. Ostavili smo vjekovna ognjišta i sve što su naši preci stvarali i krenuli za slobodom koja nema cijenu - rekao je Banduka koji je sa porodicom iz rodnih Hadžića otišao u Bratunac.

Boli ga što mnogi sarajevski Srbi i danas teško žive.

- Mnogi još nemaju riješeno stambeno pitanje ni zaposlenje. Ali sa svojim su narodom, integrišu se u novu sredinu, zajedno se vesele i dijele tegobe. Dok se u tuđini ponovo kuće, imovinu Srba u Sarajevu još uništavaju i niko zbog toga ne odgovara. Tako bi bilo i sa srpskim narodom da je ostao na tom prostoru - smatra Banduka.

Verica Benderać je sa ocem i majkom izbjegla iz Nedžarića.

- Kada je krenuo narod, bila sam u Beogradu, ali sam odmah pošla da pomognem svojima. Poginulog brata smo ekshumirali i sahranili ga u Nevesinju. Tek 2005. obezbijedila sam sebi krov nad glavom. To su bili teški dani, ali ne žalim što smo pošli. Normalno je da živimo sa svojim narodom - priča Verica.

Najveći broj poginulih boraca odvezen je na Sokolac i sahranjen na Vojničkom groblju Mali Zejtinlik. Sveštenik Milorad Ljubinac, koji je tada sahranjivao posmrtne ostatke vojnika, kaže da su porodice osjećale veliko olakšanje iako ni sami nisu znali kuda i gdje idu.

- Imao sam osjećaj da im je nakon tih sahrana po drugi put bilo lakše jer su znali da im niko neće skrnaviti grobove. Najteže mi je bilo kada sam ponovo gledao majke u crnini koje su ponovo sahranjivale svoje jedino čedo. Danima sam tu oko groblja na Sokocu gledao jednu ženu koja je hodala unezvijereno. Kada sam je pitao o čemu se radi, rekla je da nije mogla da nađe prevoz da izveze posmrtne ostatke sina. Sa tadašnjim opštinskim vlastima organizovali smo prevoz - kaže Ljubinac.

Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica ističe da je bio jedan od aktivista koji su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine radili na pripremi prihvata Srba iz sarajevskih opština.

- Pojedini Srbi, odmah nakon potpisivanja sporazuma, od tadašnjeg rukovodstva opštine Sokolac tražili su lokaciju za prenošenje posmrtnih ostataka. Naš sugrađanin Rade Mijatović prvi je prenio posmrtne ostatke svog zeta, komandanta Popadića, zatim njegovog oca i dječaka iz porodice Zelenović koji nije imao ni 18 godina u trenutku pogibije, a potom je krenula kolona sa posmrtnim ostacima - prisjeća se Bjelica.

Na Vojničkom spomen-groblju Mali Zejtinlik u petak su polaganjem vijenaca obilježene 22 godine od egzodusa sarajevskih Srba. Mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je u crkvi Uspenja presvete Bogorodice u Palama parastos poginulim borcima.

Stranci nisu imali sluha za Srbe

Nekadašnji premijer RS Gojko Kličković smatra da do egzodusa ne bi došlo da je međunarodna zajednica pokazala više sluha i garantovala Srbima bezbjednost da bi mogli da ostanu na svojim ognjištima.

- Bezbjednosni razlozi su bili presudni. Stanovništvo nije bilo moguće ubijediti da stekne bilo kakvo povjerenje prema međunarodnoj zajednici koja je u Sarajevu pokazala pravo lice - bezobrazluk, drskost i nepoznavanje stanja. To je presudilo da Srbi krenu u egzodus - rekao je Kličković, nekadašnji predsjednik Kriznog štaba za iseljavanje Srba.

Egzodus prvih dana mira cijena želje za slobodom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je demografska slika Srbije poražavajuća i da se mora smanjiti negativan prirodni priraštaj.

On je dodao da je juče donio odluku o formiranju Savjeta za populacionu politiku.

Srbija, rekao je, u obraćanju naciji, trenutno ima 6.995.808 stanovnika, a da će, ako se ovakvi negativni trendovi nastave, do 2060. imati između 3,9 i 5,5 miliopna stanovnika.

Vučić je kazao da kao predsjedniik ima pravo da kaže da su posljedice pada nataliteta katastrofalne, da mi nemamo djecu i nemamo budućnost.

Na vanrednoj pres konferenciji posvećenoj toj temi Vučić je rekao da svakog dana "gubimo" 107 ljudi, da stanovništo gubimo već 67 godina, a za 27 posljednjih godina imamo negativni prirodni priraštaj.

"Broj dece po majci je 1,44 a za prostu reprodukciju treba nam bar 0,8 više. U protivnom, doći ćemo u situaciju da kroz nekoliko godina imamo značajno manje stanovnika sa istim brojem penzionera, a to znači da smo zavrsili kao nacija, nećemo imati ni ekonomski, ni demografski ni politički potencijal", rekao je Vučić te porucio da nam za to nije niko drugi kriv, ni SAD, ni EU...sami smo krivi.

Usvojena populaciona strategija

Vlada je u petak usvojila, kaže, populacionu strategiju i poziva sve nadležne da se angažuju na njenom sprovođenju.

Kako je rekao, urađen je uporedni prikaz i analize nekih centralnih dijelova Srbije i KiM, istakavši da je po broju stanovnika "jedno Podujevo kao naša Toplica".

Naveo je i primjer Smedereva i Uroševca, gdje se takođe vidi razlika u broju stanovnika u ovim mjestima, kao i u broju rođenih i umrlih.

"Uhvatili smo se rešavanja ovog problema kada nam ekonomija ide na bolje, ali ima onih ljudi koji govore da nije vreme za to", kaže Vučić.

"Mi nemamo dece. To je za nas ključni problem", rekao je Vučić.

"Kinezi brinu 1.000 godina unapred, hajde da mi probamo za 50 unapred. Da živimo živote naše dece i unučića, da razmišljamo ostavljamo li im zemlju, otadžbinu ili ne", nagalsio je Vučić predstavljajući mjere populacione politike.

On je upozorio da će od broja rođene dece za 15-20 godina zavisiti održivost penzionog sistema, jer će djeca koja su danas rođena tada uplaćivati u penzioni sistem.

Iznio je podatak da je 1950. godine u Srbiji bilo 163.297 beba, a 2017. godine skoro 100.00 manje, pri čemu danas imamo veći boj stanovnika.

"Mislim da je sve jasno kad to kažem", naznačio je.

Problem i u gradovima i na selima

Kako je rekao, demografski problem imamo i na selu i u gradovima, a najmanje problema je u Novom Sadu, najviše zbog izbeglih ljudi koji su došli tu, zatim u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Preševu.

"Danas se borimo za svako radno mesto, fabriku, projekat, da poboljšamo uslove, uz značajnije povećanje plata i penzija ove godine, po prvi put se ljudi osećaju bolje, ali ne zelim da zanemare ono od suštinskog značaja", podvukao je predsjednik.

Kako je rekao, za dve ili tri godine moraćemo da uvozimo radnu sangu, jer nemamo djece.

Istakao je da on kao predsjednik ima pravo da ukaže na katastrofalne posljedice i da ga ne interesuju reakcije ni iz vlade ni iz svijeta koji bi da mu "sole pamet", jer ničije ustavno pravo neće biti ugroženo.

"Pišite saopštenja, bavite se feminističkim, ovakvim i onakvim pokretima... Na tome rade svi od Nemačke, Danske, Švedske... samo mi ne preduzimamo ništa, jer smo samoživi", rekao je Vučić.

Majkama sa troje i više djece novčani podsticaj

Majka koja rodi treće i četvrto dete imaće 30.000 dinara mjesečno od države u periodu od 10 godina, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ističući da je to samo jedna od niz mjera donijetih u cilju popravljanja demografske slike Srbije.

Neke mjere stupiće na snagu od 1. jula, ostale od početka naredne godine, rekao je Vučić.

Vlada Srbije je, kaže, donijla strategiju i mjere za podsticaj populacione politike.

Pored ostalih mjera, rekao je, za prvo dete majke će dobijati 100.000 dinara jednokratno, a za drugo dijete 10.000 dinara mjesečno dvije godine.

Za treće dijete dobijaće se 12 hiljada dinara mesečno u toku deset godina,a za četvtro 18.000 evra za 10 godina.

Naveo je da će to državu u prvom trenutku koštati 12 miliona evra, a da se nada da će biti i više.

Vučić: Ako se ne trgnemo, završili smo kao nacija

 Na području Gradiške rijeka Sava je zaplavila nebranjeno područje i poljoprivrdno zemljište u blizini desetak kuća u selima Bistrica i Gašnica, izjavio je šef Odsjeka civilne zaštite opštine Gradiška Slobodan Knežević.

On kaže da je na tom području Sava nadošla na 30 centimetara do magistalnog puta Gradiška - Kozarska Dubica. 

"Vodostaj Save u Gradišci dostigao je nivo od 794 centimetra i u proteklih par sati je u stagnaciji ili blagom porastu", rekao je Knežević i podsjetio da se na 730 centimetara proglašava vanredna odbrana od poplava. 

Sava je u petak u podne imala vodostaj od 770 centimetara. 

Knežević je podsjetio da je od četvrtka, 15. marta, na snazi drugi stepen vanrdne odbrane od poplava, što znači da su u pripravnosti svi subjekti koji učestvuju u zaštiti i spasavanju. 

On je naglasio da visok nivo Save najviše problema čini na crpnoj stanici "Kej" i da su od Republičke uprave Civilne zaštite nabavili dodatne dvije pumpe, od kojih je jedna već instalirana. 

Knežević je dodao da pokušavaju da ojačaju kapacitet crpne stanice "Kej" kako ne bi došlo do plavljenja podrumskih prostorija u naselju Senjak, što se često dešava kada Sava bude na ovom nivou i kada se poveća nivo podzemnih voda koje prodiru u kanalizacioni sistem. 

"Dodatni problem pravi i kiša koja pada, ali najavljeno je da bi trebala prestati do 21 sat i nadam se da do tada neće biti većeg plavljenja u podrumima u naselju Senjak, gdje za sada ima slučajeva blagog prodiranja vode u podrume pojedinih kuća", rekao je Knežević. 

Komunalno preduzeće "Vodovod" Gradiška ranije je upozorilo građane u naselju Senjak da obezbijede pumpe za odvod oborinskih i pozemnih voda iz podruma i uklone vrijedne stvari, jer pri izrazito visokom vodostaju Save i podzemnih voda crpna stanica "Kej" ne može da prepumpa toliku količinu vode iz kanalizacionog kolektora, u koji dodatno prodiru podzemne i oborinske vode. 

Sava zaplavila zemljište u blizini kuća u Gradišci: Voda ušla u nekoliko podruma u naselju Senjak

 Kosinjska dolina u Hrvatskoj je poplavljena, a vodostaj rijeke Like raste oko 5 cm na sat , dok se vodeni val očekuje tokom vikenda. Na ugroženo karlovačko područje stiglo je 50 vojnika kako bi se ojačali nasipi.

Održan je sastanak Štaba Civilne zaštite opštine Perušić, a načelnik Mihael Kurteš, izjavio je da nivo vode raste 5 cm na sat, pod vodom je i kameni Kosinjski most.

Područja Gronjeg i Donjeg Kosinja su bez struje, 40 pripadnika Civilne zaštite i Crvenog krsta odvoze čamcima agregate za struju i druge potrepštine. Za sada je 20 kuća pod vodom. Iako je stanje teško, u Hrvatskim vodama se nadaju da se neće ponoviti stanje iz 2010. godine kada je nivo vode na tom području dosegao kotu od 910 cm, rekao je Hini Kurteš.

Timovi Crvenog krsta na području Kosinja već danima dežuraju, a pomažu porodicama ugroženih kuća da dignu namještaje i u zbrinjavanju stoke, kaže upravnik gospićkog Crvenog krsta Vlado Brkljačić.

Poplavljeno područje Kosinja obišli su i upravnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, predstavnici Hrvatskih voda iz Rijeke, Otočca i Gospića.

Stanje elementarne nepogode

Iz kabineta župana ličko-senjskog župana Darka Milinovića u subotu je saopšteno da će zbog poplave u Kosinju i Kosinjskoj dolini, uzrokovane izlijevanjem rijeke Like iz svojih korita, župan proglasiti stanje elementarne nepogode.

"Za proglašenje elementarne nepogode stekli su se uvjeti, 20-tak kuća je pod vodom, te nekoliko trafostanica i dio niskonaponske mreže", rekao je načelnik Opštine Perušić Ivica Turić.

S terena je izjavio da ljudima pomaže 150 pripadnika vatrogastva i Civilne zaštite, te radnici Opštine Perušić.

Od tri zaseoka s 20 kuća dva naselja su bez struje. Struja se morala isključiti u Gornjem Kosinju i Kosinjskom Bakovcu jer su poneke žice pod vodom ili pola metra od vode.

Govoreći o tome da je Kosinj često pod poplavom Turić je rekao da je potrebno formirati ili retenciju ili sagraditi niz godina planiranu hidrocentralu Senj 2, jer sadašnja akumulacija prima 120 miliona metara vode, a nova planirana akumulacija primila bi 360 miliona prostornih metara vode i riješila Kosinj čestih poplavljivanja.

Rastu vodostaju Korane i Mrežnice

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, u svojstvu zapovjednika Štaba, rekao je na konferenciji za novinare kako se zbog obilnih kiša, nakon nekoliko dana opadanja, ponovno očekuje povećanje vodostaja karlovačkih rijeka.

"Uz vojnike, tu su i dobrovoljna vatrogasna društva koja su u punoj pripravnosti, pojačano se pune vreće s pijeskom i dijele stanovnicima uz obalu Kupe", rekao je Mandić te pozvao građane koji žive na mjestima plavljenja da učine sve što mogu kako bi i sami zaštitili svoje objekte.

Najugroženija karlovačka naselja uz Koranu i Mrežnicu brane se od poplave boks barijerama i prepumpavanjem vode. Pod vodom su i naselja uz Kupu, a zbog vode na putevima neke građane već danima s najneophodnijim namirnicama i lijekovima opskrbljuju čamcima karlovački vatrogasci.

Zbog vode je zatvoren i državni put D36 između Blatnice Pokupske i Šišljavićaje za sav saobraćaj , kao i županijska cesta 3149 Donje Mekušje – Kobilić, te lokalne ceste Brođani - Brežani, Utinja – Slunjski Moravci, put u Karasima, te nerazvrstani putevi Turanjski Lug – Otok, Cerovac Vukmanički – Rilj, Gornje Mekušje – Kamensko i u naselju Gradac.

Karlovcu u pomoć stigla vojska, poplavljene kuće u Lici

 Zbog najavljenih obilnih padavina na zapadu i sjeverozapadu Republike Srpske, iz Republički uprave Civilne zaštite apeluju na nadležne službe da obrate pažnju i preduzmu mjere i aktivnosti kako bi eventualno povećanje vodostaja Sane, Une i Save ispratili sa što manje štete za ljude i materijalna dobra.

U saopštenju Civilne zaštite navedeno je da se očekuje između 50 i 60 litara kiše u relativno kratkom intervalu, pa bi s tim u vezi lokalne zajednice, građani i nadležne službe trebalo da djeluju preventivno.

U stanju pripravnosti su i specijalizovane jedinice Republičke uprave Civilne zaštite, posebno jedinica sa pumpama velikog kapaciteta.

Tokom vikenda obilne padavine, Civilna zaštita poziva na oprez

Bivši slovenački premijer, poslanik i predsjednik Slovenske demokratske stranke Janez Janša kaže da ne vjeruje da je motiv za ostavku premijera Mira Cerara ponavljanje referenduma.

"Jedna od stvari sigurno su otkrića komisije za nadzor budžeta. Bio sam više puta član te komisije i uprkos tome se ne sećam sednice koja bi donijela do tako šokantnih konstatacija. Saznalo se da se radilo u suprotnosti sa slovenačkim ustavom I zakonodavstvom, u suprotnosti s dva međunarodna sporazuma", rekao je Janša.

Prema njegovim riječima, jednostavno se plijeni, protivpravno uplaćuje slovenačka imovina, odnosna imovina najveće slovenačke banke - NLB-a, prenosi N1.

I to se, smatra on, događa praktično od početka mandata ove vlade, kaže on i dodaje da su vlada i državni vrh svo vreme bili obavješteni da je banka tražila zaštitu, ali da se ništa nije dogodilo.

Janša je rekao da je Cerarova vlada proglasila susjednu državu neprijteljem zbog neispunjavanja arbitraže, a istovremeno omogućavala da banka u državnom vlasništvu plaća milionske iznose zbog čeg sada banci prijeti milionska odšteta.

"Jako sumnjamo da je jedan od glavnih motiva za ovaj neobičan čin gospodina Cerara upravo beg od odgovornosti u ovoj stvari", rekao je Janša.

On je nekoliko puta rekao da je po njegovim saznanjima vlada Mira Cerara duže vreme raspolagala informacijama da hrvatska poreska uprava pleni imovinu i novac NLB-a, a da nisu ništa učinili.

Janša: Cerarova ostavka je bježanje od odgovornosti

Strana 8 od 92
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…