All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić upozorio je da se u narednom periodu može očekivati da migranti ponovo pokušaju silom preći granicu BiH i Hrvatske, kao prije dva dana, te istakao da vlasti u BiH moraju preduzeti adekvatne korake na rješavanju migrantske krize, budući da su do sad bile veoma inertne.

“Prema podacima kojim raspolažemo, u ovom trenutku u BiH registrovano je 7.000 ulazaka. U BiH je 4.500 lica, od kojih je čak 3.500 u Unsko-sanskom kantonu”, rekao je Krešić novinarima u pauzi sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

On je naglasio da će migranti, bez obzira koji status imaju, morati da poštuju zakone u BiH, ali i da će institucije morati da sprovode zakonske odredbe koje se odnose na strance.

“Moramo jasno definistati status svakog od tih pojedinaca. Za lica kojima ne znamo identitet i koji su nezakonito ušli i borave u BiH, moramo utvrditi razlog njihovog dolaska. Imamo pune parkove u Unsko-sanskom kantonu i lica koja borave tu već više od tri mjeseca”, napomenuo je Krešić.

Zamjenik ministra bezbjednosti je ukazao da su građani Unsko-sanskog kantona, zbog prisustva migranata, zabrinuti i za ličnu bezbjednost, budući da je značajan broj privatnih objekata uzurpiran.

“Riječ je o objektima ljudi koji rade u inostranstvu i sada nisu u mogućnosti da raspolažu svojom imovinom”, rekao je Krešić.

Krešić kaže da javnost BiH mora znati da će problem migranata biti prisutan i nakon izbora.

Kada je riječ o pomoći EU za zbrinjavnje migranata, Krešić je rekao da je većina otišla u humanitarne svrhe.

“U ovoj godini nismo dobili nakakvu konkretnu pomoć za jačanje institucija za sprovođenje zakona. Veliki su troškovi boravka tih lica u BiH”, dodao je on.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH raspravljao je danas o Informaciji o provođenju Plana hitnih mjera i realizovanju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu.  

Krešić: Migranti bi ponovo silom mogli pokušati preći granicu

 Bosna i Hercegovina, isto kao i sve ostale balkanske zemlje, ne mogu same da riješe problem ilegalnih migracija. Zato je neophodno veće angažovanje Evropske unije.

Kada je Mađarska prije tri godine (jula 2015.) podigla ogradu na granici sa Srbijom kako bi spriječila migrante iz Azije da stignu u Evropsku uniju, bilo je jasno da će sve veći broj migranata, uglavnom izbjeglica iz kriznih područja u Aziji, potražiti nove puteve za odlazak u zapadne zemlje.

Ubrzo je uspostavljena “nova balkanska ruta”, koja iz Azije i Afrike, preko Grčke, Albanije, Crne Gore i Srbije vodi u Bosnu i Hercegovinu, državu koja sa EU (Hrvatskom) ima granicu dugu više od 1.000 kilometara.

Krajem 2017. i početkom 2018. godine počeli su da stižu izvještaji o povećanom prilivu ilegalnih migranata u BiH. U tu zemlju u sve većem broju počinju da dolaze migranti iz Pakistana, Avganistana, Sirije, Iraka, kao i država sjeverne Afrike. Iz Azije se do BiH, prema svjedočenjima migranata iz Pakistana i Avganistana, putuje i po dvije godine, pri čemu se krijumčarima i korumpiranim službenicima daju velike svote novca.

Migranti granicu između BiH i Srbije, odnosno BiH i Crne Gore, prelaze na više lokacija, nakon čega se upućuju u unutrašnjost, u Sarajevo i prema krajnjem zapadu zemlje – do Velike Kladuše i granice s Hrvatskom. Migranti su u Sarajevu nedavno podigli i šatorsko naselje u centru grada, nakon čega su ih vlasti prebacile u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara.

Preko Velike Kladuše i Hrvatske do Njemačke

Vlasti Velike Kladuše izjasnile su se protiv smještaja migranata na području te opštine. Nadležni tvrde da je bezbjednost građana ugrožena, što potvrđuje i nedavni slučaj ubistva prilikom međusobnog obračuna migranata u toj opštini.

Više stotina migranata koji se tu nalaze smješteno je u prihvatnom centru Trnovi. Tuče migranata zabilježene su i u izbjegličkom centru Salakovac u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je jedna osoba izbodena nožem. Ti slučajevi zabrinuli su lokalne stanovnike koji traže efikasniji angažman policije i izražavaju sve glasnije negodovanje zbog boravka migranata u njihovom susjedstvu.

Migranti nastoje da se, preko Velike Kladuše, gradića u sjeverozapadnoj BiH na granici sa Hrvatskom, domognu Hrvatske, odnosno Evropske unije. Kao krajnje odredište najčešće navode Nemačku, ali i druge države EU, poput Italije ili Austrije. Zato su policije BiH i Hrvatske pojačale kontrolu granice kako bi sprečile ilegalne prelaske migranata iz BiH u Evropsku uniju. Na području Velike Kladuše migranti u manjim ili većim grupama pokušavaju da pređu granicu na više lokacija. Policija je intervenisala u nekoliko navrata, dok je međunarodni granični prelaz Maljevac nakratko bio i zatvoren.

Prenapregnute službe BiH

Granična policija BiH pojačala je kontrolu svoje granice u cilju sprečavanja ilegalnih migracija, odnosno sprečavanja ilegalnih prelazaka migranata iz Srbije i Crne Gore na teritoriju BiH. Direktor Granične policije BiH Zoran Galić traži veću fleksibilnost timova na terenu, jer migranti pronalaze nove pravce kretanja, šumske i teško prohodne puteve, uključujući reke.

Višemjesečni pojačani angažman Granične policije, kao i nedostatak kadra, iscrpio je ljudske i materijalno-tehničke kapacitete”, upozorava Galić. On podsjeća da se od utorka (20.6.) u kontrolu istočne granice BiH uključuju i policijske snage distrikta Brčko i entiteta Republike Srpske.

Politički analitičar i nekadašnji saradnik Međunarodne grupe za krize (ICG) Srećko Latal smatra da BiH, poput ostalih balkanskih zemalja, nije u stanju da se samostalno nosi s tim problemom.

“Evidentno je da se BiH, zbog svoje unutrašnje situacije, još teže nosi s tim problemom u odnosu na susjedne zemlje jer, pored ekonomskog, bezbjednosnog i humanitarnog aspekta, ima naglašene i dodatne političke i etničke elemente. Bez ozbiljnije pomoći EU, bojim se da će BiH i ostatak Balkana, tokom ove godine još dublje ući u migrantsku krizu sa potencijalno ozbiljnim posljedicama”, kaže Latal za Dojče vele.

 Zatvaranje granica

Praksu zatvaranja granica za migrante prva je uvela Mađarska praveći ograde na granici sa Srbijom. Latal upozorava da će i BiH, htjela to ili ne, morati da sljedi primjer ostalih zemalja. “Ako dođe do zatvaranja granica, prije svega hrvatskih, vrlo je izvjesno da će BiH morati da pokuša da zatvori svoje granice, prvenstveno istočne. Sada je veliko pitanje, imajući u vidu karakterističan teren na Balkanu, da li je tako nešto uopšte moguće u potpunosti uraditi, bilo između BiH i Hrvatske, bilo između BiH i Srbije, odnosno BiH i Crne Gore. Potrebna je mnogo konkretnija, brža pomoć EU”, zaključuje Latal.

Podršku Evropske unije traže i zvaničnici Bosne i Hercegovine. Ministar bezbjednosti te zemlje Dragan Mektić izjavio je u utorak (19.6.) u Briselu, na sastanku ministara unutrašnjih poslova Zapadnog Balkana, da ilegalne migracije zahtevaju zajednički, evropski pristup. Ministri su zaključili da jačanje kontrole granica, borba protiv krijumčarenja ljudi i zajedničko suzbijanje ilegalnih kretanja ljudi, ostaju prioriteti EU i država Zapadnog Balkana. Evropska unija je, u međuvremenu, odobrila milion i po evra za pomoć migrantima u BiH. To može da olakša privremeno zbrinjavanje migranata u toj zemlji, ali neće zaustaviti tokove na “novoj balkanskoj ruti”.

U BiH je do 17. juna 2018. godine ušlo 6.643 migranta, dok je zahtjev za azil u toj zemlji podnijelo njih 611. Procjenjuje se da više od 50.000 ilegalnih migranata želi da “novom rutom” uđe u Bosnu i Hercegovinu.

BiH mora biti spremna i na zatvaranje granica

 Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hašim Tači trebalo bi da se sastanu u nedelju 24. juna na novoj rundi dijaloga u Briselu, sazanje Tanjug iz evropskih diplomatskih izvora.

 

Kako je ranije Tanjugu potvrđeno u Evropskoj službi za spoljne poslove, dva predsjednika bi na novom sastanku trebalo da prvenstveno razgovaraju o postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa, dok će implementacija već postignutih sporazuma biti na drugo mjestu agende.

Dijalog na visokom političkom nivou između predsjednika Alekanadra Vučića i Hašima Tačija posljednji put održan je 23. marta u Briselu. I tada se razgovaralo o sveobuhvatnom sporazumu, ali je predsjednik Srbije najviše insistirao upravo na temi formiranja Zajednice srpskih opština.

Pred sastanka dvojice predsjednika, u petak i subotu, trebalo bi da se održi još jedna runda tehničkih razgovora delegacija Beograda i Prištine.

U EU nisu željeli da komentrašu kako je protekao današnji bilateralni sastanak EU i delegacije Prištine koja je do sada odbijala da nastavi tehnički dijalog sa Beogradom uslovaljavajući svoje prisustvo promjenom agende i fokusa "sa Zajednice srpskih opština na sve neispunjene dogovore, uključujući i energetiku".

Vučić i Tači u nedjelju na novoj rundi dijaloga u Briselu?

ponedeljak, 18 jun 2018 19:55

Pljuskovi i grmljavina dočekuju ljeto

Nestabilno vrijeme uz pojavu olujnog vjetra, obilnih padavina i grada očekuje se u narednim danima u BiH, kazali su meteorolozi.

 

Milica Đorđević, meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS, ističe da se narednih dana očekuje nestabilno vrijeme s lokalnim nepogodama.

"I dalje će postojati uslovi za svakodnevnu pojavu kiše i grmljavine, a ujedno i uslovi za lokalne nepogode, uz pojavu olujnog vjetra. Imaćemo česte pljuskove s grmljavinom i povremno će biti jakih padavina, ponegdje će se javljati i grad i jače padavine, a slično vrijeme očekujemo i narednih dana", kazala je Đorđevićeva za "Nezavisne" i dodala da će temperature biti oko 30 stepeni.

Prema njenim riječima, kratkotrajna stabilizacija će može očekivati oko četvrtka, ali za vikend se opet mogu očekivati padavine.

"Očekuje se nestabilno, ali toplije vrijeme", dodaje Đorđevićeva i kaže da je ipak teško predvidjeti da li će biti jačih vremenskih nepogoda kao što su prethodnih dana bile u regionu.

Prema njenim riječima, druga polovina juna donosi nam temperature koje su karakterističene za to doba godine, ali je još rano govoriti kakvo nas ljeto očekuje.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda kažu da se narednih deset dana očekuje nestabilno vrijeme širom BiH, koje će biti praćeno pljuskovima u poslijepodnevnim satima, s tim da će temperature biti prave ljetne.

"U narednom periodu očekuje se dosta kiše, koja može izazvati nedaće u gradovima BiH, gdje može doći do toga da odvodi ne mogu da prime veliku količinu vode, koja će padati u kratkom periodu", pojašnjavaju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Pljuskovi i grmljavina dočekuju ljeto

Više od stotinu migranata i dalje se nalazi u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Maljevac u Velikoj Kladuši, zbog čega se saobraćaj na ovom prelazu odvija jako usporeno.

 

Ranije u toku dana oko 200 migranata je pokušalo da pređe granični prelaz, ali nakon što su ih u tome spriječili pripadnici Granične policije BiH i Hrvatske, uz podršku MUP-a USK, pojedini su odustali od svog nauma.

Ministar unutrašnjih poslova USK Anel Ramić kazao je za "Klix.ba" da su migranti i dalje u blizini granice, da je neki pokušavaju čak i preći, međutim da je to praktično nemoguće.

"Iz MUP-a USK je angažovana Jedinica za podršku, kao i pripadnici Policijskih stanica Velike Kladuše, Cazina i Bužima. Naših policajaca je više od stotinu. Graničnoj policiji je stiglo pojačanje iz Bosanskog Novog, Gradiške i drugih obližnjih područja, dok je granicu ojačala i Hrvatska granična policija. Tamo su i pripadnici Policijske uprave Karlovac, a stigli su im u pomoć i pripadnici iz Varaždina. Hrvatska policija je čak digla i helikopter. Tako da, što se kaže, tamo ne može proći muha", rekao je Ramić.

Na graničnom prelazu trenutno vlada velika gužva i policija polako propušta vozila, dok se pojedini vozači vraćaju na granični prelaz Hadžin Potok u Cazinu. 

U potpunosti je zatvoren put od Tržnog centra Sudo-Luka do granice.

Na granici je i dalje prisutno nekoliko stotina policajaca, a stigli su i predstavnici Međunarodne organizacije za migracije koji, prema pisanju pomenutog portala, pokušavaju migrante nagovoriti da se vrate nazad u Veliku Kladušu.

Neki od njih odustaju, ali stotinjak je i dalje uporno i na granici bi mogli ostati i tokom noći.

Dio migranata odbija da napusti GP Maljevac, velika gužva na granici

Crna Gora ne može da prihvati veći broj migranata, a osnivanja kampova ugrozilo bi nacionalne interese, bezbjednost i stabilnost države, izjavio je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.
 
Nebojša Medojević (Foto: Nspm.rs) -
Nebojša Medojević (Foto: Nspm.rs)

On je istakao da je migrantska kriza posljedica dobro planiranih geostrateških procesa, gdje se male i slabe države ne mogu nositi sa svim bezbjednosnim rizicima.

- Mala Crna Gora nema kapacitete, niti resurse da upravlja i kontroliše više hiljada migranata koji ugrožavaju bezbjednost velikih i ozbiljnih država kao što su Njemačka i Austrija - ocijenio je Medojević, tvrdeći da na sjeveru Grčke čeka 50.000 migranata da se otvori ruta prema Crnoj Gori.

On je naveo da bezbjednosne službe Crne Gore nisu u stanju da se suoče sa veoma ozbiljnim bezbjednosnim rizicima koje sa sobom donosi više hiljada migranata.

Medojević je u saopštenju naveo da crnogorske službe nemaju informacije o migrantima, njihovim vezama sa terorističkim organizacijama, izvorima finansija, stvarnim motivima migracija i političkim ciljevima.

Smatra da u trenutku kada 60 odsto građana Crne Gore žive ispod ili na liniji apsolutnog siromaštva, potpuno je, kako kaže, suludo i nerazumno prihvatiti i finasirati hiljade migranata.

S ciljem povezivanja srpskog naroda, proteklog vikenda u Republiku Srpsku je stiglo oko 900 mališana sa Kosova i Metohije, a gostoprimstvo i topli dom pružile su im brojne porodice u čak 18 lokalnih zajednica, od Novog Grada do Trebinja.

Djeca s Kosmeta u Srpskoj borave u okviru tradicionalnog projekta “Spojimo djecu Kosova i Metohije i RS”, a narednih pet dana očekuju ih brojni izleti i druženja sa vršnjacima.

Centralni doček za mališane upriličen je u subotu u Andrićgradu, gdje ih je svečano dočekao ministar prosvjete i kulture RS Dane Malešević.

- Svi smo radosni zbog dolaska učenika sa Kosmeta. Značaj ovog projekta je ogroman jer spajanjem djece stvaramo trajna prijateljstva - rekao je Malešević.

Predsjednik Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji Milorad Arlov kaže da je ovo najmasovniji dolazak djece do sada, koji je podržalo više od 800 porodica iz cijele Srpske. Istakao je da su mališani stigli iz Kosovske Mitrovice, Zvečana, Leposavića, Zubinog Potoka, Vučitrna, Srbice, Peći, Kline, Obilića, Kosova Polja, Gračanice, Lipljana, Štrpca, Novog Brda, Gnjilana, Vitine i Kosovske Kamenice te da je s njima u pratnji došlo 80 profesora i nastavnika.

- Mališani su smješteni u domaćinskim porodicama i svima im želimo ugodan i nezaboravan boravak u RS i da ovu sedmicu uživaju u slobodi, koja im najviše nedostaje na Kosovu i Metohiji - rekao je Arlov i dodao da će mališani u četvrtak biti gosti na prijemu u Vladi RS.

Dvanaestogodišnji David Rakić iz Kosovske Mitrovice drugu godinu zaredom u posjeti je Republici Srpskoj.

- Mnogo mi se sviđa ovde. Lani sam isto bio u Banjaluci, ali u drugoj porodici. Ljudi su veoma ljubazni i gostoprimljivi, a najviše mi prija sloboda, koju ovde deca imaju, jer to nemam kod kuće. U Mitrovici uvek moram da pazim kuda se krećem i šta radim jer smo svi u stalnom strahu od Albanaca. U Banjaluci sa drugarima idemo kuda god poželimo - rekao je Rakić i dodao da planira i iduće godine da posjeti RS.

Prijedorske porodice smještaj su pružile za 46 učenika i tri nastavnika sa Kosova, a direktorica Osnovne škole “Branko Ćopić” u Prijedoru Sanja Munjiza obećala je da će se maksimalno potruditi kako bi sedmodnevni boravak u njihovom gradu djeci sa Kosmeta učinili što ljepšim i bezbrižnijim. U narednim danima planiran je zajednički odlazak u bioskop te obilazak planine Kozare i stratišta Gradina.

U Novi Grad stiglo je 50 djece iz Leposavića, a topli dom su im pružile porodice učenika osnovnih škola “Sveti Sava”, “Vuk Karadžić” i “Dragan Vujanović”.

Nastavnik u OŠ “Leposavić” Stevan Milutinović rekao je da su prošle godine djeca sa Kosmeta u Novom Gradu imala izuzetno dobar prijem.

Djeca iz Babinog Mosta, njih 24, borave u Prnjavoru, a dočekao ih je načelnik opštinskog Odjeljenja za lokalni i ekonomski razvoj i društvene djelatnosti Ljubiša Šikarac, koji je uvjeren da će se Prnjavorčani pokazati kao dobri domaćin i da će djeca kući ponijeti lijepe uspomene.

Načelnik Han Pijeska Vlado Ostojić dočekao je 26 kosovskih učenika, izrazivši zadovoljstvo što će mališani iz bratske Srbije provesti nekoliko dana u slobodi i miru kod svojih vršnjaka u Han Pijesku.

- Suvišno je podsjećati da smo jedan narod, da smo braća, da smo preživjeli mnogo sličnih nevolja i da jedni druge moramo pomagati na sve načine - istakao je Ostojić.

U duhu dobrih domaćina i Doboj je ugostio djecu s Kosmeta.

Stotinu njih iz Kosovske Mitrovice i Prilužja smješteno je u porodicama čija djeca pohađaju dobojske OŠ “Sveti Sava” i “Vuk Stefanović Karadžić”.

Djeca s Kosova borave i u Banjaluci, Gradišci, Čelincu, Tesliću, Derventi, Modriči, Brodu, Šamcu, Palama, Istočnom Novom Sarajevu, Višegradu i Trebinju.

Podrška projektu

Projekat dolaska djece sa Kosmeta u RS pokrenut je 2012. godine s ciljem stvaranja novih prijateljstava srpske djece.

- Ovogodišnji sedmi projekat podržalo je 18 lokalnih zajednica, mnoge osnovne škole, Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo porodice, omladine i sporta, “Elektroprivreda” i “Šume RS”, Banja “Vrućica”, Kancelarija Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju i Uprava Vlade Srbije za dijasporu i saradnju sa Srbima u regionu - istakao je Arlov.

Republika Srpska domaćin djeci sa Kosova i Metohije: Sloboda i trajna prijateljstva u RS

Više civila i policajaca povrijeđeno je na protestu ispred zgrade Sobranja u Skoplju nakon potpisivanja sporazuma sa Grčkom o konačnom rješenju spora o imenu, kojim bivša jugoslovenska republika postaje Republika Sjeverna Makedonija.
 
Protesti u Skoplju - Foto: B92
Protesti u SkopljuFoto: B92

Dio demonstranata sinoć je nasilno uklonio zaštitnu ogradu, istovremeno pokušavajući da uđe u Sobranje, te je reagovala policija upotrijebivši oklopna vozila i bacivši suzavac, saopšteno je iz makedonskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Policija je navela da je povrijeđeno sedam policajaca i privedeno 25 lica koja su učestvovala u neredima.

Iz Urgentnog centra u Skoplju saopšteno je da je riječ o lakšim povredama.

Među demonstrantima, koji su organizovali okupljanje posredstvom društvenih mreža, bilo je članova sportskih navijačkih grupa, a na policiju su bacali pirotehnička sredstva, kamenice i flaše.

Sporazum o rješavanju makedonsko-grčkog spora o imenu i strateškom partnerstvu između dvije zemlje potpisali su juče u Njivicama/Psaradesu na grčkoj obali Prespanskoj jezera ministri spoljnih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kocijas.

Protivnici sporazuma sa Grčkom, pristalice najveće opozicione stranke u Makedoniji VMRO-DPMNE, juče su protestovali u Bitolju.

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra informaciju o stanju u oblasti migracija u vezi sa povećanim prilivom migranata u BiH.
 
Savjet ministara BiH - Foto: RTRS
 

Na dnevnom redu sjednice su i informacije o aktivnostima u vezi sa zaštitom imovine i prava BiH u Hrvatskoj u vezi sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama u državnom vlasništvu, kao i o predmetima koje je vodilo i vodi Pravobranilaštvo BiH u pravnim stvarima zaštite imovine i prava BiH u Hrvatskoj, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Pred ministrima će se naći i izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za prva tri mjeseca ove godine i analiza spoljnotrgovinske razmjene BiH za prva tri mjeseca.

Biće riječi o informaciji o rezultatima istraživanja javnog mnjenja "Stavovi građana o članstvu u EU i procesu integracija u EU" sprovedenog u martu i aprilu.

Savjet ministara razmotriće informaciju o dokumentima Evropske komisije i Komiteta Evropskog savjeta u funkciji procjene Programa ekonomskih reformi BiH za period 2018-2020. godina - zajednički zaključci ekonomsko-fiskalnog dijaloga između EU i zemalja zapadnog Balkana i Turske; smjernice za programe ekonomskih reformi za period 2019-2021, procjena Evropske komisije o programu ekonomskih reformi BiH za period 2018-2020.

Na dnevnom redu sjednice je i nacrt sporazuma o finansiranju između BiH i Evropske komisije o izmjeni Sporazuma o finansiranju između BiH i Evropske komisije koji se odnosi na "IPA Јadranski program prekogranične saradnje" u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći /podijeljeno upravljanje/.

Pred ministrima će se naći i prijedlog odluke o usvajanju Godišnjeg programa za zaštitu potrošača u BiH za ovu godinu i informacija o načinu i sprovođenju adekvatne kontrole nad finansijskim sredstvima koje Spoljnotrgovinska komora BiH ostvaruje u vršenju javnih ovlašćenja.

ponedeljak, 18 jun 2018 05:53

Pododbor Vlade Srpske o proboju Koridora

Predstavnici Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja održaće u Modriči sastanak povodom obilježavanja 26 godine od proboja Koridora.
 
Vlada Republike Srpske - Foto: RTRS
 

U nedjelju, 24. juna, na Dugoj njivi kod Modriče biće obilježeno 26 godina od proboja koridora kroz Posavinu 1992. godine.

Vojna operacija proboja Koridora trajala je od 14. do 28. juna na prostorima cijele Posavine, čime je okončana 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

U toj akciji, poginula su 273 borca Vojske Republike Srpske, 70 pripadnika MUP-a Srpske i 70 boraca Vojske Republike Srpske Krajine.

Ranjeno je 1.918 boraca. Ovom bitkom oslobođeni su Derventa, Modriča, Odžak i Brod, nakon čega je uspostavljena kopnena veza sa ostalim dijelom teritorije Srpske i sa Srbijom.

Strana 8 od 104
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…