All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

7°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 78%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Nov 2017

    Cloudy 8°C 6°C

  • 26 Nov 2017

    Rain 9°C 1°C

Regija

četvrtak, 28 septembar 2017 00:00

Dojče vele: NATO nije slučajno odabrao BiH

U Bosni i Hercegovini u toku je NATO-vježba upravljanja posljedicama elementarnih nepogoda. Analitičari smatraju da bi ta vježba trebalo da potvrdi da je BiH sposobna i za koordiniranje složenih operacija.

„Bosna i Hercegovina 2017", naziv je vježbe u kojoj učestvuje 1.200 ljudi iz 34 partnerske države. Zajednički je izvode Ministarstvo bezbjednosti BiH i Evroatlanski centar za koordinaciju aktivnosti u slučaju katastrofa (Euro-Atlantic Disaster Response Coorination Centre EADRCC).

Taj Centar je glavni mehanizam NATO za pružanje pomoći civilima za vrijeme elementarnih nepogoda.

Pored partnerskih zemalja, u vježbi koja se izvodi na području Tuzlanskog kantona učestvuju domaće i strane međunarodne organizacije.

Vježba se organizuje u vrijeme intenzivnih političkih rasprava o uključenju BiH u evroatlantske bezbjednosne sisteme.

U BiH su podijeljena mišljenja o tome da li bi trebalo pristupiti NATO.

U Republici Srpskoj vjeruju da bi BiH trebalo da slijedi primjer Srbije i da ostane vojno neutralna, dok u Federaciji BiH, smatraju da je ulazak u NATO neophodan zbog mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta čitave države.

Sposobnost za koordinaciju Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da NATO nije slučajno odabrao BiH za održavanje ove složene vježbe.

„Uprkos pojavama negiranja funkcionalnosti BiH, NATO je godišnju provjeru svojih kapaciteta za prirodne i vještačke katastrofe organizovao upravo u ovoj zemlji", kaže Ahatović za Dojče vele.

"Veoma je važno to što NATO upravo u BiH organizira vježbu ovakvih razmjera. Trebalo bi znati da u okviru vježbe učestvuju državna ministarstva odbrane i bezbjednosti zajedno sa entitetskim institucijama iz policijskog sektora i sektora civilne zaštite.

To je snažna poruka svima da BiH, i pored složenosti političkog sistema, ima potencijal za koordiniranje složenih aktivnosti iz oblasti bezbjednosti i rješavanje vrlo ozbiljnih kriznih situacija koje se simuliraju u okviru ove vježbe", kaže Ahatović.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar vjeruje da vježba NATO na području Tuzlanskog kantona ima veliki značaj za BiH i afirmaciju države na bezbjednosnom planu.

"Svaka vježba tog vojnog saveza, sa oružjem ili bez njega, pojačava djelotvornost NATO i zemalja-partnera u zaštiti bezbjednosti, mira i napretka stanovništva i teritorija. I ovom civilnom vježbom u Tuzli, NATO afirmiše svoj osnovni koncept, a to je kolektivna odbrana, u kojoj sve zemlje solidarno brane bilo koju članicu u slučaju napada ili joj pomažu u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa", kaže Kozar za Dojče vele.

Komentarišući razlike unutar BiH u pogledu pristupanja NATO, Kozar tvrdi da ta zemlja nije u poziciji da, poput bivše Jugoslavije, profitira balansiranjem između Istoka i Zapada.

 "Teško je praviti paralelu između bivše SFRJ koja je bila nesvrstana i BiH u kojoj je jedan dio države za ulazak u NATO, a drugi za takozvanu vojnu neutralnost uz neskrivene simpatije prema Rusiji. Mislim da će BiH i dalje ostati u NATO-vom projektu ’Partnerstvo za mir’, i da će učestvovati u misijama mira u okviru tog vojnog saveza i Ujedinjenih nacija. BiH može da iskoristi partnerstvo sa NATO kako bi, kao što je to slučaj s vježbom koja se upravo održava u Tuzli, unaprijedila funkcionalnost sopstvenih institucija i službi, te stekla dodatna iskustva u rješavanju kriza prouzrokovanih elementarnim nepogodama", ukazuje Kozar.

Biti otporniji?

Naš sagovornik smatra da bi za BiH ipak bilo bolje da postane punopravna članica NATO.

"Zemlja bi bila politički stabilnija, a oni koji žele da je dezintegrišu više ne bi imali nikakvih izgleda.

Ekonomski bi bila privlačnija za investitore koji ulažu kapital u stabilne i sigurne zemlje.

 Kao članica NATO, BiH bi bila otpornija i na terorističke prijetnje, a mogla bi da računa na bržu i efikasniju podršku i u slučaju prirodnih katastrofa. Prednosti su brojne, ali odluke u ovoj zemlji donose i oni koji zbog sopstvenih interesa propagiraju demilitarizaciju i neutralnost", zaključuje Kozar.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić kaže da "ljude povezuju lijepi događaji, ali i nesreće", napominjući da su poplave 2014. godine prouzrokovale ljudske patnje i veliku štetu, ali i da su približile ljude.

On je podsjetio na podršku koja je Bosni i Hercegovini tada stigla iz 22 evropske države, dodajući da je vježba "Bosna i Hercegovina 2017" prilika da se pokaže koliko su institucije u toj zemlji organizovane, te kako rade i čime raspolažu međunarodni timovi iz partnerskih zemalja.

 Dojče vele: NATO nije slučajno odabrao BiH

 Predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić rekao je  u  da će novi prijedlog povećanja akciza na naftu i naftne derivate sigurno imati veći nivo transparentnosti u prikupljanju i trošenju sredstava i moguće nove omjere unutar već ranije definisanih prijedloga.

"Vidjećemo na bazi analiza koje priprema Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH u kom pravcu će ići njihov stav. Onda ćemo poslije razgovora sa svim poslanicima kao Savjet ministara donijeti naše konačne stavove", rekao je je Zvizdić novinarima nakon odvojenih sastanaka sa klubovima poslanika SDP-a i Demokratskog fronta u Parlamentarnoj skupštini BiH.


On je potvrdio da postoji i mogućnost da povećanje akciza bude niže od 0,15 feninga po litru ukoliko se takav prijedlog pokaže racionalnim i opravdanim, ako bude zajednički stav poslanika i ako zadovolji uslove efektivnosti kredita.

"Imao sam potrebu da razgovaram sa klubovima poslanika i to ću uraditi sa svim poslanicima koji budu željeli čuti nove detalje o akcizama. Želim predočiti benefite koje bi BiH dobila nakon usvajanja izmjena Zakona o akcizama, odnosno novostvorenu situaciju sa potpisanim Ugovorom o pristupanju transportnoj zajednici", rekao je Zvizdić.

On je dodao da ujedno želi odgovoriti i na pitanja parlamentaraca u vezi sa ovom temom, te da čuje prijedloge i sugestije od parlamentaraca koji bi nakon ugradnje u zakon omogućili minimum zajedničke platforme za izglasavanje zakona.

Zvizdić je naveo da je stupio u kontakt sa predsjednicima skoro svih klubova i poslanicima koji nemaju klubove u Predstavničkom domu da od većine njih očekuje termine za sastanak.

Jedan od uslova za dobijanje druge tranše sredstava iz kredita MMF-a je usvajanje seta zakona o povećanju akciza na naftu i naftne derivate.

Usvajanjem akciza uslovljena su i sredstva u vrijednosti od nekoliko stotina miliona evra, a koja je BiH dobila za četiri infrastrukturna projekta.

Riječ je o sredstvima koja su prethodno bila uslovljena usvajanjem Ugovora o pristupanju transportnoj zajednici.

Zvizdić: Pripreme za novi prijedlog povećanja akciza

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je  u Banjaluci da će biti potpuno transparentna realizacija projekata u opštinama u Srpskoj i Federaciji BiH, koji će biti finansirani sredstvima dobijenim od Srbije u iznosu od 11 miliona KM.
 
Sastanak u Palati - Foto: SRNA
 

Izgradnja putne infrastrukture, škola, vrtića, rekonstrukcija i opremanje bolnica projekti su koje su kandidovale lokalne zajednice u Srpskoj, a koji će biti finansirani sredstvima u iznosu 5,5 miliona evra donacije Vlade Srbije. Prije 15-ak dana novac je uplaćen na račun Vlade Srpske, a o tome je  bilo riječi na sastanku predsjednika Srpske Milorada Dodika i premijerke Željke Cvijanović sa predstavnicima gradova i opština, koji će biti obuhvaćeni ovim projektima.

Razgovarano je o procedurama koje se moraju ispuniti da bi sredstva bila operativna, a kandidovani infrastrukturni projekti realizovani. Upravo će 11 miliona maraka, koje je na poseban račun uplatila Vlada Srbije pomoći da se ovi projekti u potpunosti realizuju.

"Ono što moramo napomenuti je da su birani isključivo oni projekti koji najviše muče naše građane, kao što je, recimo, izgradnja sportske dvorane ili mosta koji povezuje dvije strane Drine", rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Srpske.

Sastanak u Palati (Foto: Srna)
 

"Neki već imaju projekte i to rade, ali ovdje su jasno postavljene procedure, predviđene zakonima Srpske, koje moraju da se poštuju kada je riječ o utrošku sredstava", poručio je Dodik i dodao da su  dogovorili određene procedure kako će sve funckionisati.

Oko milion evra biće izdvojeno i za opštine u Federaciji sa većinski srpskim stanovništvom - 350.000 za Drvar, Grahovo i Glamoč dobiće po 200.000 evra, a Bosanski Petrovac 100.000 evra.

Goran Broćeta, načelnik opštine Drvar naglasio je da će ovaj novac biti od velike pomoć jer, kako kaže, svi znamo kako žive Srbi povratnici u ovim opštinama.

Sa procedurama povlačenja novca sa posebnog računa i potrebnom projektnom dokumentacijom, gradonačelnike i načelnike upoznali su predsjendica Vlade Željka Cvijanović i ministar finansija Zoran Tegeltija. Uslov je da projekti budu u potpunosti realizovani.

Predsjednik Dodik naglasio je da se projekti moraju završiti u cijelosti, a da će se za one za koje nedostaje novca morati naći druga sredstava, jer je cilj da se novac upotrijebi za nezavršene objekte i slično.

"Oni koji sprovedu tender i potpišu ugovor sa izvođačem radova mogu već povlačiti novac prema situacijama u realizaciji projekta", naveo je Dodik.

Suma od 5.5 miliona evra izdvojeno je iz budžetske rezerve Srbije, a cilj je izgradnja i jačanje odnosa Srbije i Republike Srpske.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će Srbi i Hrvati u budućnosti morati da budu saveznici i najavio svoju posjetu Zagrebu u novembru.
 
Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić (Foto: Tanjug / Sava Radovanović -
Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić (Foto: Tanjug / Sava Radovanović

Vučić je rekao da vidi probleme u odnosima Hrvatske i Srbije, odnosno Hrvata i Srba, ali da ih ne razumije.

"Mislim da će Srbi i Hrvati u budućnosti sve više morati biti saveznici, a sve manje ljudi koji će živeti u prošlosti svojih neprijateljstava", rekao je Vučić za zagrebački "Večernji list".

On je ocijenio da je česta razmjena "otrovnih strelica" između Zagreba i Beograda vezana, uglavnom, za ustaštvo i četništvo ili status nacionalnih manjina, te da smatra da to neće skoro prestati, ali da vjeruje da će se situacija polako mijenjati i da će toga biti manje nego sada.

Kada je riječ o prijedlogu novog hrvatskog zakona o veteranima, Vučić je rekao da se zaboravlja da i Srbi mogu da donesu 500 zakona o Јasenovcu i drugim stratištima.

Navodeći da se u tom hrvatskom zakonu govori o velikosrpskoj agresiji, Vučić je naglasio da je iz Hrvatske protjerano 250.000 Srba sa svojih ognjišta i da su Srbi na tom prostoru imali više žrtava nego Hrvati.

"Postavlja se pitanje kuda to vodi. Јa samo molim naše hrvatske prijatelje da se pre nego što donesu zakon stave u naše cipele, kao što to mi radimo ovde. Јa nikada nisam tražio da dođem u Zagreb, a da neko mora da govori kakav je genocid počinjen u Јasenovcu ili da neko dođe u Beograd i da mora o tome da govori", rekao je Vučić.

Vučić je ocijenio da Zagreb neće kočiti Beograd na evropskom putu i da ne može da zaustavi taj put. "Verujem da ćemo imati podršku Hrvatske na tom putu", rekao je Vučić.

On je rekao da poštuje hrvatskog predsjednika Kolindu Grabar Kitarović i da je važno da se radi na konkretnim stvarima i pokazuje poštovanje jednih prema drugima, "jer je to lekovito".

Govoreći o napadu koji je doživio u Srebrenici, Vučić je rekao da nije pognuo glavu pod kamenicama, cipelama, bocama, već da je to učinio na spomen-obilježju, pred srebreničkim žrtvama.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto objavila je u Službenom listu BiH usvojenu Deklaraciju ovog doma o izgradnji Pelješkog mosta.
 
Plan položaja mosta i granice BiH - Foto: klix.ba
Plan položaja mosta i granice BiHFoto: klix.ba

Riječ je o deklaraciji kojom se pozivaju nadležni organe Hrvatske, odnosno Evropske unije "da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru, a što se posebno odnosi na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta između tzv. Malog mora (produžetka Neretvanskog kanala jugoistočno od luke Ploče) i kanala Malog Stona".

Parlamentarci su pozvali i Predsjedništvo BiH i Savjet ministara BiH da, u slučaju da se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove deklaracije ne postignu bilateralna rješenja sa Hrvatskom, odnosno EU, preduzmu sve neophodne pravne radnje diplomatskim putem prema Hrvatskoj, odnosno EU, u pogledu zaštite suverenih prava BiH na moru, donesu poseban Zakon o moru BiH i pokrenu pravne procedure pred međunarodnim pravosudnim instancama.

Pozvani su nadležni organi Hrvatske i EU da ubrzaju aktivnosti na obezbjeđivanju sredstava za izgradnju mosta na Savi  kod Gradiške, te na okončanje procedura hrvatske strane kako bi most bio što prije sagrađen.

Takođe, Hrvatska je pozvana da u nacionalnu strategiju razvoja željezničkog saobraćaja uvrsti Unsku prugu kao međudržavni željeznički projekat, kako bi se obnovio ovaj ključni željeznički koridor za obje zemlje. Istaknut je i poziv za izradu dokumentacije za izgradnju Јadransko-jonskog autoputa, za dio trase preko Popovog polja u Hercegovini, kao važne dionice na tom međunarodnom koridoru.

Parlamentarci BiH pozivaju Hrvatsku i da riješi pitanja svoje granice sa BiH na području dvije Kostajnice, podsjećajući na činjenicu da rijeka Una na 11 mjesta prelazi s jedne na drugu stranu teritorije dvije države što znatno otežava život lokalnog stanovništva.

Inspekcijski tim Direktorata za hranu, zdravlje, analize i revizije EU /bivši FAO/ narednih dana će u BiH izvršiti procjenu sistema službenih kontrola u sektoru peradarstva u svrhu odobravanja izvoza mesa peradi i proizvoda od mesa peradi iz BiH u EU, saopšteno je iz Kancelarije za veterinarstvo BiH.
 
Perad - Foto: RTRS
PeradFoto: RTRS

Inspektori Direktorata će od sutra do 6. oktobra posjetiti nadležne organe u BiH odnosno Kancelariju za veterinarstvo BiH, nadležna ministarstva poljoprivrede i uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/, te dvije laboratorije, koje obavljaju različite vrste laboratorijskih analiza u sektoru peradarstva.

Inspektori Direktorata posjetiće i četiri kandidovana objekta kako bi na licu mjesta provjerili funkcionisanje sistema službenih kontrola u sektoru peradarstva.

Prema usaglašenom planu realizacije misije, za sutra je u prostorijama Kancelarije za veterinarstvo BiH, planiran uvodni sastanak sa inspektorima EU.

Na sastanku će, osim predstavnika Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Kancelarije za veterinarstvo BiH, biti prisutni i predstavnici Delegacije EU u BiH, Direkcije za evropske integracije BiH, Agencije za sigurnost hrane BiH, te predstavnici ministarstava poljoprivrede i uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske i FBiH.

Iz Kancelarije za veterinarstvo BiH zahvaljuju Delegaciji EU u BiH, USAID-u i Projektu "Razvoj tržišne poljoprivrede /Farma dva/", Švedskoj međunarodnoj agenciji za razvoj SIDA, te Češkoj razvojnoj agenciji

U Makedoniji je danas počela kampanja za lokalne izbore na kojima će građani sa pravom glasa 15. oktobra birati gradonačelnike i odbornike u opštinskim parlamentima.
 
Makedonija - izbori - Foto: AP
Makedonija - izboriFoto: AP

Šesti lokalni izbori od osamostaljenja Makedonije biće održani na 3.480 biračkih mjesta u 80 opština i u gradu Skoplju, a na njima će učestvovati 19 partija i koalicija i 64 grupa građana.

Kandidati za gradonačelnike juče su potpisali kodeks o fer i demokratskim izborima kojim se obavezuju da neće vršiti nikakve pritiske na zaposlene u javnoj i državnoj administraciji, u drugim institucijama ili ustanovama, koje se finansiranju iz državnog ili opštinskog budžeta, kao i u trgovinskim društvima i preduzećima sa državnim kapitalom.

Lider vladajućeg Socijaldemokratskog saveza Makedonije /SDSD/ Zoran Zaev izjavio je da su lokalni izbori veoma važni i da predstavljaju test za demokratiju u državi.

On je najavio da će u više opština nastupiti u koaliciji sa najvećom albanskom strankom Demokratskom unijom za integraciju.

Kandidati za gradonačelnike SDSM nastupiće pod motom "Život za sve".

Predsjednik opozicionog VMRO-DPMNE Nikola Gruevski najavio da će njihovi i kandidati koalicionih partnera nastupiti pod moto "Nova era počinje".

Prema njegovim riječima, izbori neće biti fer, budući da se kandidatima VMRO-DPMNE prijeti, a protiv uspješnih podnose krivične prijave.

Do održavanja lokalnih izbora Sobranje neće zasjedati da bi se spriječilo da se skupštinska govornica koristi za bilo kakav uticaj na glasače.

ponedeljak, 25 septembar 2017 00:00

Borba u BiH između Erdogana i Gulena

I dok "službeno Sarajevo" probleme koji ga opterećuju gura pod tepih, prozivajući predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarević da svojim izjavama vrijeđa Bošnjake, a uz to pokreću i i problem izgradnje Pelješkog mosta, dotle se skrivaju problemi koji opterećuju vlasti u BiH.
 
Gulen i Erdogan (Foto: ilustracija/FaH) -
Gulen i Erdogan (Foto: ilustracija/FaH)

Naime, zamjenik premijera Republike Turske, Hakan Čavušoglu je u Sarajevu građanima BiH poručio da isprani umovi članova terorističke organizacije FETO predstavljaju opasnost za državu, za institucije, ali i za porodicu, objavila je Anadolu Agencija (AA).

Zamjenik turskog premijera je podsjetio da se teroristička organizacija FETO, zloupotrebljavajući vjerske osjećaje i pod izgovorom obrazovanja, pokušava približiti ljudima u svakoj zemlji u koju dođe, a potom, zloupotrebljavajući osjećaje ljudi, odvoji od njih njihovu djecu, piše Večernji list BiH.

- Djeca koja pohađaju njihove škole bivaju doslovno formatirana i ti formatirani umovi kada dođe vrijeme i kada su okolnosti pogodne, pripremaju se na takav način da postaju ubice koje su spremne udariti na vlastiti narod, na državu, pa čak i na svoje bližnje. Drugi cilj te organizacije je infiltrirati svoje podanike u strukture države tako da su u stanju doslovno paraliziovati institucije sistema. Pripaddnici FETO-a su licemjerni, dobro se skrivaju, a prijetnja i ucjena im je često oružje - rekao je Čavušoglu.

Formatirani umovi

On je podsjetio da je Turska jedna od vodećih zemalja u svijetu kada je u pitanju humanitarna diplomatija te dodao da kroz institucije poput Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), Turskog crvenog polumjeseca te AFAD-a ta zemlja pomaže širom svijeta i pokušava doći do svih onih kojima je pomoć potrebna.

Naporima turske fondacije Maarif, koja je formirana prije pet mjeseci, postignut je dogovor o preuzimanju kontrole nad školama povezanim s FETO-om. Prema informacijama Ministarstva obrazovanja Turske do kojih je došao novinar AA, u tom okviru postoji plan da se godišnje osnuju obrazovne ustanove u 20 zemalja, te da fondacija Marif aktivno radi na preuzimanju kontrole nad školama povezanim s FETO-om.

Fondacija Maarif vodi pregovore o preuzimanju škola u BiH, Indiji, Albaniji, Singapuru, Maleziji, Francuskoj, Njemačkoj... A kako je počelo? Gostujući u emisiji Fejs Televizije ambasador Turske u BiH kazao je da teroristička organizacija FETO ima svoje veze u inostranstvu i da se odgovor prema njima ne može ograničiti samo na Tursku.

Problemi pod tepihom

Poručio je da se uzda u prijateljske i savezničke zemlje da će zajedno raditi na borbi protiv terorizma. Prema nekim informacijama takve škole postoje i u BiH, a neslužbeno se saznaje da je stigla naredba iz Turske da se te škole ugase, jer bi u protivnom mogla izostati svaka buduća pomoć iz Turske. Naravno, o tome se u BiH šuti. To je vidljivo iz intervjua Cihada Erginaya za Fejs TV kuću, koji je kazao kako treba biti oprezan te da je ovo odgovornost svih i državnika, zvaničnika, a i roditelja. Ko je za Erdogana, a tko za Gulena – latentni rat pristalica preselio se i u Bosnu i Hercegovinu. Bosna Sema ima svoje ogranke u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, širom BiH.

ponedeljak, 25 septembar 2017 00:00

Karan: Referendum - najveće demokratsko dostignuće

Predsjednik Republičke komisije za sprovođenje referenduma Siniša Karan izjavio je danas Srni da je veoma značajno što je Republika Srpska ušla u red zemalja koje su sprovele referendum, što je najveće demokratsko dostignuće građana i naroda.
 
Siniša Karan - Foto: RTRS
 

"Referendum je najdemokratskiji oblik izjašnjavanja još od antičke Grčke, kojim se potvrđuje suverenitet jednog naroda i građana", rekao je Karan povodom godinu dana od održavanja prvog poslijeratnog referenduma u Srpskoj, na kojem je voljom građana potvrđeno da se 9. januar obilježava i praznuje kao Dan Republike.

On je istakao da je referendum postao sinonim za slobodu građana Republike Srpske i srpskog naroda u ostvarivanju prava u kompleksnoj državnoj zajednici kakva je BiH.

"Našli smo put i način da o svim važnim pitanjima za Republiku Srpsku odlučujemo na referendumu. Građani se na referendumu mogu izjasniti da li su ili nisu za bilo kakve procese koji se tiču Republike Srpske", dodao je Karan.

Stanovnici Srpske izjašnjavali su se o pitanju: "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao dan Republike Srpske?". Na referendumsko pitanje pozitivno je odgovorilo 99,81 odsto građana, izašlih na glasanje.

Na osnovu rezultata, Narodna skupština donijela je Zakon o Danu Republike, prema kojem se 9. januar obilježava i praznuje kao sekularni praznik.

Bez usvajanja zakona o akcizama do kraja septembra infrastrukturni projekti koji su dogovoreni u Trstu neće krenuti i to će biti još jedna propuštena šansa za BiH, saopšteno je Srni iz kabineta evropskog komesara za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johanesa Hana.

"EU pozdravlja potpisivanje Ugovora o Transportnoj zajednici, koje je obavljeno u ponedjeljak, ali to je samo prvi korak", rečeno je Srni u vezi sa informacijom da će BiH, ako do kraja ovog mjeseca ne budu usvojen zakon o akcizama, izgubiti gotovo 500 miliona KM od EU.

Iz kabineta evropskog komesara napominju da je u pitanju značajan paket bespovratnih sredstava i zajmova, kako bi se omogućile neophodne investicije za infrastrukturu zemlje, a njime je sada obuhvaćeno stotine miliona evra.

"Pozivamo lidere u BiH da preduzmu sve što je potrebno kako bi osigurali da se paket zakona o akcizama usvoji, kako bi ovi projekti mogli početi", rečeno je iz kabineta komesara Hana.

Konektiviti paket, koji je najavljen u Trstu uključuje četiri projekta, koja je BiH podnijela za ukupni grant vrijedan 46 miliona evra, što uključuje izgradnju tri dionice koridora "Pet ce" - dionice Ponirak-Vrača i Zenica tunel-Donja Gračanica u Federaciji BiH, te dionica Johovac-Rudanka u Republici Srpskoj kao i projekat Luke Brčko, ističu iz EU.

Osim što su poboljšane domaće i međunarodne transportne veze BiH ovi projekti, navedeno je iz kabineta komesara za proširenje, nude rijetku priliku za stvaranje radnih mjesta, privlačenje novih investitora, osnaživanje ekonomskog rasta i poboljšanje života svih građana.

"Ovu priliku ne treba propustiti. Kao što je komesar Han naglasio u pismu predsjedavajućem /Savjeta ministara Denisu/ Zvizdiću, podrška Evropske komisije za sva četiri projekta će biti ostvarena čim se riješe preostala pitanja, koja se tiču potrebnog fiskalnog prostora, što uključuje usvajanje zakona o akcizama", navedeno je u odgovoru Srni iz kabineta evropskog komesara.

Bez zakona o akcizama - nema realizacije dogovorenog u Trstu

Strana 8 od 62
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…