All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

6°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 66%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Apr 2017

    Rain 18°C 4°C

  • 26 Apr 2017

    Showers 11°C 4°C

Regija

petak, 03 mart 2017 00:00

MMF važe aranžman sa BiH

BANJALUKA - Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda, na čelu s Nadimom Ilahijem, šefom Misije za BiH, u utorak će doći u BiH, potvrdio je "Nezavisnim novinama" Francisko Parodi, stalni predstavnik Misije u Sarajevu.

"Misija MMF-a dolazi u takozvanu posjetu osoblja i boraviće u BiH od 7. do 16. marta. Teme sastanaka će biti napredak u pogledu realizacije preostalih prethodnih mjera neophodnih za zaključivanje prvog pregleda po produženom aranžmanu", pojasnio je on, ali nam nije mogao dati više informacija.

Ono što se u javnosti proteklih dana nezvanično govori, je da ne postoji preveliki optimizam da bi moglo doći do ispunjavanja preostalih uslova za isplatu druge tranše aranžmana, i da bi moglo doći do "redefinisanja", odnosno, u praksi, raskida trenutnog aranžmana.

Podsjećanja radi, ovaj aranžman, za razliku od dosadašnjih stendbaj aranžmana, pruža povoljnije finansijske uslove uz manje kamate, ali zahtijeva dublje sistemske reforme, a isplatama tranši mora prethoditi ne samo ispunjavanje kriterijuma, već vlasti treba da dokažu da funkcionišu u praksi.

Dvije entitetske vlade međusobno se optužuju ko je kriv za zastoj, pa je tako Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, rekao da je RS ispunila sve uslove i da je sada na FBiH i nivou Savjeta ministara da usaglase preostale uslove, posebno one koji se odnose na Zakon o akcizama. Sa druge strane, u FBiH tvrde da nisu oni krivi zato što uslovi još nisu ispunjeni.

O aranžmanu juče je govorila i Željka Cvijanović, premijer RS, istakavši da entitetske vlade ne mogu odblokirati aranžman, jer je ta priča vezana i za nivo BiH. Kako je prenijela Srna, ona je najavila da će vlade RS i FBiH 9. marta održati zajedničku sjednicu na kojoj će biti riječi o nekoliko suštinskih tema, među kojima je i usaglašavanje zakonodavstva.

Nezvanično saznajemo da će jedna od tema biti pokušaj odblokiranja aranžmana s MMF-om.

Cvijanovićeva je istakla da se predstavnici vlasti na nivou BiH poigravaju evropskim putem zemlje godinu i po, ukazujući na to da glavni problem vidi na tom nivou vlasti.

"Ne rade na reformskoj agendi koju su blokirali, kao i aranžman s MMF-om, jer s nama istjeruju neke vještice, a pričaju da rade u interesu svih. Puna su im usta BiH i evropskog puta, ali ovakvo ponašanje nema veze sa saradnjom i bilo čim drugim", dodala je Cvijanovićeva.

Takođe nezvanično, rečeno nam je da se FBiH ipak pretjerano ne žuri s ispunjavanjem uslova za aranžman jer je tamo finansijska situacija nešto bolja nego u RS, ali da glavna kočnica dolazi iz Savjeta ministara jer taj organ nije nadležan za socijalne programe pa nemaju veliku potrebu za finansijskom injekcijom međunarodnih finansijskih institucija. Osim toga, kako nam je pojašnjeno, državni nivo vlasti se finansira prioritetno, u okviru unaprijed obezbijeđenih izvora prihoda, prevashodno iz indirektnih poreza, pa zastoj aranžmana s MMF-om mnogo lakše podnose u odnosu na entitetske vlade.

MMF važe aranžman sa BiH

Predsjednica Skupštine Maja Gojković raspisala je predsjedničke izbore, a nekoliko sati nakon toga spisak kandidata se proširio za još dva imena.
 
Srbija - Foto: RTRS
SrbijaFoto: RTRS

Izbori će biti održani 2. aprila, a Gojkovićeva je prilikom raspisivanja imala i poruku za kandidate.

"Želim im da u kampanji ne zaborave građane Srbije, poštuju građane Srbije i računaju na njihove glasove ako im se obraćaju programom, ne mržnjom. Da se bore radom i odgovornošću, poštuju demokratske procese i volju građana koja će biti iskazana", navela je ona.

U trku, sudeći prema dosadašnjim najavama, ulazi dvocifreni broj kandidata, njima su se pridružili lider pokreta Dosta je bilo Saša Radulović, kao i lider LSV Nenad Čanak.

Skupština DЈB odlučila je da lider pokreta Saša Radulović bude kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima.

Radulović je ranije najavljivao da ukoliko ne bude dogovora Vuka Јeremića i Saše Јankovića da će i DЈB imati svog kandidata.

Nedugo nakon toga i Predsjedništvo LSV izglasalo je da Nenad Čanak bude kandidat te stranke.

Glavni odbor SNS jednoglasno je 17. februara podržao lidera stranke Aleksandra Vučića za kandidata na izborima za predsjednika Srbije.

Nakon nedjelja spekulacija, a potom i nekoliko dana tenzija, Tomislav Nikolić odlučio je da se ne kandiduje. Iza Vučića su stale i SPS i sve druge stranke vladajuće koalicije, te će on biti zajednički kandidat stranaka koje participiraju u vlasti.

Lider SNS Aleksandar Vučić naveo je da prihvata kandidaturu za predsjednika Srbije nakon sjednice Glavnog odbora te stranke.

“Hteli su da me imaju na crti, ja im na tu crtu izlazim“, naglasio je Vučić.

Vučić je svoju kampanju započeo mitingom u Vranju.

Kandidat je i nekadašnji ministar spoljnih poslova i predsjednik generalne skupštine UN Vuk Јeremić.

U januaru je kandidaturu objavio i bivši zaštitnik građana Saša Јanković. Skupom u Hali sportova 19. februara započeo je svoju kampanju, a podršku mu je pružila Demokratska stranka.

Među prvima su predsedničke kandidature na ovogodišnjim izborima najavili i Vojislav Šešelj, lider radikala koji se prošle godine vratio poslije 13-godišnjeg boravka u zatvoru u Hagu i uspio da uvede radikale u parlament, predsjednik pokreta Dveri Boško Obradović, kao i predsjednik opštine Čajetina Milan Stamatović, koji kaže da će na izbore izaći kao "kandidat naroda", a da njegova Srpska narodna partija, ukoliko to želi, ima pravo da kandiduje nekog drugog.

Kanidat DSS je Aleksandar Popović, koji je u dva navrata bio ministar u Vladi Srbije, a bivši funkcioner Pokreta socijalista Bratislav Јugović, koji je napustio tu stranku zbog predsedničke kandidature, ranije je rekao da će biti kandidat građana, jer smatra da levica mora da ima svog kandidata, te da ima podršku Samostalnog sindikata.

Na listi je i jedna dama – Danijela Sremac, predsednica Srpskog instituta u Vašingtonu, organizacije koja se u Americi bori za prava Srba.

Iz Amerike dolazi i Vladimir Rajčić , filmski producent, koga javnost pamti i kao čoveka koji je za jedan srpski nedeljnik obezbedio intervju sa Trampom, koji je kasnije demantovao Trampov izborni štab.

Predsjedničku kandidaturu najavio je i predsjednik stranke "Aktivna Srbija" Dušan Јanjić, koji tvrdi da mu je do sada podršku dalo više od 150.000 ljudi iz Srbije.

Takođe, kandidature su najavili i nekadašnji član SNS i estradni menadžer Saša Mirković i bivši visoki funkcioner Treće Srbije desničar Angrej Fajgelj, koji je više puta hapšen zbog pretnji Aleksandru Vučiću i Saši Јankoviću.

Kandidaturu je najavio još jedan bivši član Treće Srbije, Miroslav Parović, koji će biti kandidat Narodnog slobodarskog pokreta.

Vanparlamentarna Republikanska stranka najavila je da će se njen predsjednik Nikola Sandulović kandidovati na predsjedničkim izborima u Srbiji.

Rok za podnošenje kandidatura za učešće na izborima za predsjednika Srbije je 12. mart u ponoć, propisano je Rokovnikom o vršenju izbornih radnji u postupku sprovođenja predsjedničkih izbora koji je usvojila Republička izborna komisija. To znači da bi kandidata moglo da bude još.

Šeficu evropske diplomatije Federiku Mogerini na posebnoj sjednici Skupštine Srbije dočekao je mlak aplauz poslanika, za razliku od snažnog aplaudiranja premijeru Aleksandru Vučiću, a njeno obraćanje pratilo je neprestano skandiranje poslanika SRS: "Srbija, Rusija, ne treba nam Unija".
 
Mogerini u Skupštini Srbije (foto:twitter.com) -
Mogerini u Skupštini Srbije (foto:twitter.com)

Poslanici Dveri sa liderom Boškom Obradovićem ćuteći su stajali sa kartonima na kojima je na srpskom i engleskom pisalo "Srbija ne vjeruje Briselu", dok radikali skandiraju i lupaju rukama o poslaničke klupe.

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini rekla je u Skupštini Srbije da je Uniji stalo do Srbije, ističući da se region Zapadnog Balkana nalazi u srcu Evrope.

Mogerini je na posebnoj sjednici pozdravila poslanike sa "dobar dan" na srpskom jeziku, navodeći da joj je čast što se obraća u domu srpske demokratije.

"Uvijek je čast obratiti se parlamentu. Imajući u vidu da sam bila poslanik, nekada mi nedostaje parlamentarna atmosfera, tako da je dobro imati priliku iskusiti i to i hvala vam što ste mi takvu mogućnost pružili", naglasila je Mogerinijeva.

Visoka predstavnica EU rekla je da je Briselu stalo do Srbije jer su sadašnjost i budućnost Srbije u uvezi sa sadašnjošću o budućnošću EU.

"Mi sa zadovoljstvom očekujemo vaše pridruženje zajednici, to je konkretan projekat. Unija je nepotpuna sve dok je Srbija van naše porodice. Ovaj region se nalazi u srcu Evrope", naglasila je šefica evropske diplomatije koja se ranije danas sastala i sa organizacijama civilnog društva.

 

Visoka predstavnica EU poručila je Srbiji i čitavom regionu da budućnost EU neće biti Evropa sa 27 članica.

"Umjesto jedne države članice koja će napustiti EU ući će druga, nova članica i Srbija će biti jedna od njih", naglasila je Mogerinijeva.

Šefica evropske diplomatije je podsjetila da su pojedini bili skeptični kada je 2015. tokom svoje prve posjete Beogradu rekla da će prije kraja te godine biti otvorena pregovaračka poglavlja.

"I to smo i uspjeli zbog vašeg rada i odlučnosti. Hvala premijeru Vučiću na zajedničkom radu i odličnim rezultatima. Smjernice koje ste izabrali nisu značajane samo za Srbiju, već i za milione ponosnih Srba. Vaše odluke nisu značajne samo za stabilnost regiona, već i za čitav kontinent", istakla je visoka predstavnica EU.

Prema njenim riječima, pravac kojim se Srbija kreće je jasan – ona ide ka EU i ostvaruje dobre rezultate.

"Samo početkom nedjelje otvorili smo dva poglavlja, nakon što su četiri polavlja otvorena prošle godine. Znam da otvaranje poglavlja nije ono što građani očekuju ali to se prenosi na cijelo stavništvo. Preduzeli ste hrabre i odlučne korake, vi vidite odlične potencijale srpske zemlje i naroda", naglasila je Mogernijeva.

Federiku Mogerini je dočekala predsjednica parlamenta Maja Gojković, sa kojom je šefica evropske diplomatije imala sastanak.

Gojkovićeva je ranije danas rekla novinarima da od visoke predstavnice EU očekuje podršku Srbiji na putu ka punopravnom članstvu EU.

Dodala je da je posebnu sjednicu inicirala Mogerinijeva i da je imala želju da se obrati srpskim poslanicima.

Iz Predsjedništva BiH upućena su juče tri pisma Međunarodnom sudu pravde u Hagu, koja sadrže odgovore članova Predsjedništva BiH na upit iz te institucije povodom kontradiktornih informacija o ovlaštenju agenta Sakiba Softića.
 
Dragan Čović - Foto: SRNA
Dragan ČovićFoto: SRNA

Član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Dragan Čović je u svom pismu izrazio zahvalnost Međunarodnom sudu pravde na dostavljenim informacijama.

- Sa žaljenjem konstatiramo da o pisanjima iz sadržaja Vašeg pisma do trenutka pisanja ovog pisma (1. mart 2017. godine) Predsjedništvo BiH, kao kolektivni organ države BiH, nije raspravljalo, niti je o njima odlučivalo.

Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ države BiH nije razmatralo ni Vaše pismo, te nije utvrdilo nikakvo zajedničko stajalište niti pojašnjenje u vezi s kontradiktornosti opisanoj u Vašem pismu, te Vam isto nije moguće dostaviti.

Ovo pismo Vam dostavljam kao hrvatski član Predsjedništva BiH i ono ne odražava stajalište Predsjedništva BiH – stoji u Čovićevom pismu.

Sadržaj pisama Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića za sada nije poznat, izuzev od ranije poznatih suprotnih stajališta u vezi s legitimitetom agenta Sakiba Softića.

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov rekao je da Zoranu Zaeavu neće dati mandat za formiranje nove vlade.
 
Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije (foto:www.nspm.rs) -
Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije (foto:www.nspm.rs)

Ne mogu da dam mandat lideru SDSM Zoranu Zaevu, rekao je Đorđe Ivanov i istakao da je iznenađen platformom albanskih partija koja krši nezavisnost i suverenost Makedonije.

"Platforma albanskih partija je pripremana u nekoj drugoj zemlji i uz posredovanje druge države. Sadržaj te platforme je suprotan Ustavu Makedonije", rekao je Ivanov.

Istakao je da je sa pozicija ove platforme Makedonija ugrožena, a jedinstvo i nezavisnost dovedeni u pitanje.

Prihvatanjem ove platforme albanskih partija, Ivanov kaže da se gubi jedinstvo makedonske države, te da je njena budućnost upitna.

Takođe je upozorio da je "prihvatanje stranih platformi" kažnjivo po Krivičnom zakonu.

Makedonski predsjednik je rekao i da od međunarodne zajednice očekuje da osudi ovu platformu, jer predstavlja miješanje u unutrašnja pitanje Makedonije.

Sastanak Zaeva i Ahmetija

Lideri makedonskog SDSM-a i albanske Demokratske unije za integracije, Zoran Zaev i Ali Ahmeti počeli su sastanak u Skoplju nedugo pošto je predsjednik te države Đorđe Ivanov odbio da Zaevu preda mandat za sastav nove vlade.

Ivanov je Makedoniju uveo u duboku političku krizu sa nesagledivim posledicama. Negira volju većine građana i sprečava legalan prenos vlasti", rekao je Zaev neposredno posle govora predsjednika Ivanova.

Zaev optužio Ivanova da je izveo državni udar

Predsjednik SDSM-a Zoran Zaev optužio je večeras predsjednika Makedonija Đorđa Ivanova da je "izveo državni udar", time što je odbio da mu dodijeli mandat za sastav nove vlade, te ga pozvao da to učini.

"Ivanov je Makedoniju uveo u duboku političku krizu sa nesagledivim posljedicama. Negira volju većine građana i sprečava legalno prenošenje vlasti", rekao je Zaev.

Najjača albanska stranka u Makedoniji, Demokratska unija za integracije ocijenila je da odluka predsednika Đorđija Ivaniva da ne dodjeli mandat za sastav nove vlade Zoranu Zaevu može da dovede do "katastrofalne situacije" u toj državi.

"DUI osuđuje pokušaj da se zajednička deklaracija albanskih partija u Makedoniji predstavi kao platforma druge države. Albanska platforma nije načinjena u Tirani. Mi sme je sastavili", rekao je portparol DUI Bujar Osmani.

Osmani je ocijenio i da prebacivanje političke krize na međunacionacionalni nivo može da odvede Makedoniju u "katastrofalnu situaciju".

Ranije danas, Ivanov je odbio da preda mandat Zaevu, objašnjavajući da ga "savjest sprečava" da mandat za sastav nove vlade preda onima koji "ruše suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Makedonije".

Zaev je skupio potpise 67 od ukupno 120 poslanika u Sobranju.

Potpise su Zaevu dali i poslanici iz tri političke partije Albanaca - Demokratska unija za integraciju, pokret "Besa" i Alijansa za Albance, koje su početkom januara u Tirani usvojile zajedničku platformu za pregovore o formiranju nove makedonske vlade.

Oni ovom platformom traže promjena Ustava radi uvođenja albanskog kao drugog službenog jezika, jednaku zastupljenost Albanaca u svim državnim institucijama i njihovo uključivanje u pregovore sa Grčkom o rješavanju spora o imenu Makedonije.

Tim dokumentom se traži i debata o himni, zastavi i državnom grbu Makedonije da bi državni simboli reflektovali multietničnost i etničku ravnopravnost.

Albanski premijer Edi Rama nazvao je platformu "istorijskom".

Han: Poštovati ishod izbora

Evropski komesar za proširenje i dobrosusjedsku politiku Јohanes Han poručio je večeras da svi lideri u Makedoniji, uključujući predsjednika, moraju da poštuju ishod nedavno održanih parlamentarnih izbora.

"U demokratiji morate priznati parlamentarnu većinu čak iako vam se ne sviđa", naveo je Han na "Tviteru", poslije odluke makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova da ne da mandat za sastavljanje nove vlade lideru SDSM Zoranu Zaevu.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je  da u Predsjedništvu BiH ne bi trebalo da dođe do preglasavanja jer u tom slučaju ovog zajedničkog tijela više neće ni biti.
 
Dragan Čović (Foto:predsjednistvobih.ba) -
Dragan Čović (Foto:predsjednistvobih.ba)

Čović je rekao novinarima da će pokuša, prije dolaska visokog predstavnika za spoljnu politiku EU Federike Mogerini, da razgovara sa druga dva člana Predsjedništva BiH kako bi se pokušao postići konsenzus i približiti stavove da bi pismo koje pošalju Međunarodnom sudu u Hagu bilo kao jedno.

"Tada ćemo imati nekih sat do sat i po vremena da pokušamo da se dogovorimo", rekao je Čović i dodao da preglasavanja ne bi trebalo da bude jer bi nakon toga Predsjedništvo BiH funkcionisalo na konceptu preglasavanja.

On je dodao da će, ako ne uspije na konsultacijama postići konsenzus, onda biti primoran da uputi pojedinačano pismo Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

"Ako iz kabineta druga dva člana Predsjedništva BiH budu išli odgovori Međunarodnom sudu pravde, onda će morati otići odgovor i iz kabineta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali na isti način i vrlo jasnog stava -nepodsticanja bilo kakvih podjela u BiH", rekao je Čović novinarima u Sarajevu.

On nije želio da kaže kako će da odgovori Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

"Bio bih najsrećniji da uopšte ne moram slati nikakav odgovor, jer svojevrstan dogovor znači da mi pojedinačno komuniciramo sa tribunalom. Ali vidjećemo ujutro nakon konsultacija", rekao je Čović.

On je izrazio nadu da će biti pronađene prave riječi kojima neće biti narušen kredibilitet.

Odgovarajući na pitanje novinara da li je bliži stavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića ili bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, Čović je rekao da tu nema bliskosti, neko da je isključivo okrenut ka BiH.

"Tako ću se ponašati dok sjedim u Predsjedništvu BiH. Svaki drugi stav bi bio kratkoročno postavljen i gubitnički za BiH i mene lično kao predstavnika hrvatskog naroda", rekao je Čović.

On je dodao da lično želi da Predsjedništvo BiH funkcioniše na principu konsenzusa, jer je to ustavna obaveza.

Međunarodni sud pravde uputio je na zasebne adrese trojice članova Predsedništva BiH kovertirana pisma u kojima traži pojašnjenja u vezi sa statusom bivšeg agenta Sakiba Softića koji je podnio reviziju tužbe BiH protiv Srbije.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da je za  danas  zakazao neformalne konsultacije članova Predsjedništva BiH povodom vaninstitucionalne odluke o pokretanju revizije presude Međunarodnog suda pravde protiv Srbije.

Predsjednički izbori u Srbiji biće održani 2. aprila.

Predsjednik Narodne skupštine Srbije Maja Gojković trebala bi raspisati izbore u četvrtak, 2. marta.

Beogradski mediji javljaju kako to znači da bi drugi krug predsjedničkih izbora, ako do njega dođe, mogao biti održan na Vaskrs, 16. aprila.

Prema Zakonu o izboru predsjednika Republike Srbije, izabran je onaj kandidat koji je dobio većinu glasova birača koji su glasali.

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje se broj birača koji su glasali utvrđuje na osnovu izvoda iz biračkog popisa, na predsjedničkim izborima taj se broj dobiva na osnovu broja glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji.

Ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova birača koji su glasali, glasanje se ponavlјa u roku 15 dana od dana prvog glasanja u drugom krugu izbora.

Dan drugog kruga glasanja utvrđuje Republička izborna komisija, s tim da glasanje mora biti neradnog dana.

Neće biti vanrednih parlamentarnih izbora

Iako se nagađalo da će s predsjedničkim biti održani i izvanredni parlamentarni izbori, premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako "ne postoje razlozi za održavanje parlamentarnih izbora".

Po njegovim riječima, "Srbija je stabilna zemlja, sa stabilnom ekonomijom, kojoj su potrebni rast, ozbiljnost i odgovornost, sa stabilnom većinom, koja funkcioniše u parlamentu".

Naveo je da uvažava mnoge aktere na političkoj sceni, posebno one koji su njegovi partneri i koji dobro razumiju državu, državne potrebe i obaveze, te da je pažljivo razmotrio njihovu ideju za održavanje parlamentarnih istovremeno s predsjedničkim izborima.

"Ipak, smatram da ne postoje bilo kakvi razlozi za njih u ovom trenutku", rekao je Vučić.

Kako je rekao, naredni parlamentarni izbori u Srbiji trebali bi biti održani 2020, a predsjednički 2022. godine.

Dosad su kandidature za predsjedničke izbore istaknuli sam Vučić, bivši zaštitnik građana Saša Janković, nekadašnji šef srpske diplomatije Vuk Jeremić, lider radikala Vojislav Šešelj i predsjednik Pokreta Dveri Boško Obradović.

Predsjednički izbori u Srbiji 2. aprila

U Skoplju je održan protest građana pod nazivom "Četvrti Ilindan", nakon što je Građanska inicijativa "Za zajedničku Makedoniju" pozvala građane na skup protiv promjene Ustava, imena i suštine države.

Okupljeni su nosili transparente sa porukama "Makedonija je naša crvena linija" i "Neće vam proći!", izražavajući nezadovoljstvo zbog toga što je lider SDSM-a Zoran Zaev prihvatio albansku platformu.

"Makedonija ima tri Ilindana - 1903, 1944. i 1991. godine. Došlo je vrijeme da obznanimo četvrti Ilindan. U sva tri prethodna Makedonci su jasno i nedvosmisleno iskazali poštovanje prema svima koji žive pod ovim nebom. Došlo je vrijeme i za nas da pokažu poštovanje. Mi, savremenici ovog trenutka, dužni smo da spojimo sve vrijednosti iz prošlosti i da se usmjerimo ka budućnosti. Nijedan patriota nije protiv nacionalnih prava, kulture i tradicionalnih vrijednosti svojih sugrađana", navedeno je u proglasu.

Na skupu nije bilo partijskih obilježja, a okupljeni su tvrdili da je cilj okupljanja da pokažu da su protiv dvojezičnosti i federalizacije Makedonije.

Protest je započeo ispred sjedišta Vlade i preko kancelarije predsjednika završio ispred Sobranja.

Jedan od inicijatora skupa Bogdan Ilievski rekao je ispred Sobranja da su se okupili da bi pokazali koliko vole domovinu.

"Žele rasturanje, mi želimo zajedničku domovinu. Žele da razdijele crvenu i žutu boju na zastavi. To im nećemo dozvoliti", poručio je Ilievski.

Prethodno je isti protest organizovalo udruženje "Tvrdokorni" koje kao i "Zajedno za Makedoniju" tvrdi da nije povezano sa strankom VMRO-DPMNE, koja je otvoreno pozvala građane da izađu na proteste ukoliko Zoran Zaev formira vladu.

Zaev je zajedno sa još tri političke formacije iz albanskog političkog korpusa obezbijedio podršku za formiranje nove koalicione vlade.

On je potpise predao predsjedniku države Đorđu Ivanovu, koji treba da uruči mandat za sastav vlade.

Protesti se nastavljaju sutra.

Protesti u Skoplju protiv promjene Ustava

Prvog marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini je održan referendum o izlasku iz SFRJ i današnji dan u Federaciji BiH se obilježava kao Dan nezavisnosti BiH.

Referendum je održan 29. februara i 1. marta prije 25 godina, a građani su se, većinom muslimani i Hrvati, izjasnili da su za izlazak BiH iz SFRJ, odnosno glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

Prema statističkim podacima, na referendum je izašlo oko 64,31% odnosno 2.073.568 građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih oko 99,44%. Srbi su mahom bojkotovali referendum i nisu izašli na isti.

Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda.

28. februara 1995. godine Skupština Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu donijela je odluku kojom je 1. mart proglašen Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine, neposredno nakon okončanja krvavog rata i tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.

Dan nezavisnosti je prvi put proslavljen 7. aprila 1995. godine.

U Federaciji BiH danas je neradni dan.

Federacija BiH proslavlja Dan nezavisnosti BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je sinoć da je za četvrtak, 2. mart, zakazao neformalne konslutacije članova Predsjedništva BiH povodom vaninstitucionalne odluke o pokretanju revizije presude Međunarodnog suda pravde protiv Srbije.

On je za Radio-televizju Srbije rekao da na tim konsultacijam ne očekuje ništa posebno, objasnivši da ih je zakazao za četvrtak jer je danas u Federaciji BiH neradan dan, budući da se u dijelovima tog entiteta 1. mart obilježava kao "dan nezavisnosti BiH".

"Ne očekujem ništa posebno - ja imam svoj stav, Izetbegović ima svoj, a Čović nešto između", rekao je Ivanić.

Ivanić je podsjetio da je nedavno prekinuta vanredna sjednica Predsjedništva BiH jer bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović nije želeo da se raspravlja o podnošenju zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije.

On je dodao i da je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović napustio tu sjednicu i da je zato odlučio da zakaže neformalne konsultacije članove ove institucije BiH.

Ivanić je ponovio i da svi argumenti pokazuju da nema nikakve pravne osnove za reviziju tužbe i da odluka o tome nije donesena u institucijama BiH.

Ministar spoljnih podlova Srbije Ivica Dačić rekao je za RTS da se radi o Izetbegovićevom jednostranom potezu usmjerenom protiv dobrih odnosa Srbije i BiH.

On je rekao i da Srbija želi dobre odnose sa BiH.

Ivanić: U četvrtak konsultacije Predsjedništva BiH, ne očekujem ništa posebno

Strana 7 od 39
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…