All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović izjavio je da će opšti izbori biti održani, ali da nakon izbora može uslijediti užasna kriza, jer će biti teško sprovesti izborne rezultate.
 
Dragan Čović - Foto: RTRS
 

Čović je istakao da je prva sedmica maja krajnji rok za dogovor o eventualnim izmjenama Izbornog zakona, jer je nakon raspisivanja izbora nemoguće nešto mijenjati u izbornom zakonodavstvu.

"Vremena jeste malo, ali činjenice su na stolu i ako bude volje dogovor će biti postignut", rekao je Čović za portal "Kliks".

Čović, koji je i predsjednik HDZ-a, je naveo da je kroz izmjene Izbornog zakona potrebno uraditi tri stvari, a sve se tiču odluka Ustavnog suda BiH.

"Јedna je izbor članova Predsjedništva BiH, gdje se forma legitimnog predstavljanja, koja je definisana u odluci Ustavnog suda, primarno odnosi na legitimno predstavljanje tri člana Predsjedništva. Zatim su tu klubovi Doma naroda Parlamenta FBiH i naravno Grad Mostar, što se veže za jednu raniju odluku Ustavnog suda", rekao je Čović.

On je poručio da je spreman sutra sjesti za sto i dogovarati izmjene Izbornog zakona, ali da neke stranke očigledno žele krizu.

"Postoje stranke koje žele neku promjenu, ali i one koje žele krizu. Postoje i stranke, prije svega one sarajevske, koje žele zadržati status kvo. Razumijem ih donekle, jer zašto ispustiti mogućnost da drugom birate predstavnike, što je omogućeno trenutnim zakonom koji je Federaciju BiH definisao kao jednu izbornu jedinicu", istakao je Čović.

Ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona u narednih mjesec dana, Čović je rekao da će sve ostati isto, ali da će to biti jasna poruka iz Sarajeva.

"Kada treba slati poruku Briselu svima su puna usta toga da jedni drugima ne trebamo birati političke predstavnike, a kad dobijemo priliku da to promijenimo u zakonu, onda niko ništa ne radi", ocijenio je on.

Čović je rekao da će odluku o ponovnoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH donijeti, najvjerovatnije, na sjednici Predsjedništva stranke 7. maja.

"Do tada siguran sam da nećemo razgovarati o pozicijama ni za koji nivo. To ćemo tempirati za vrijeme kada izbori budu raspisani", najavio je on.

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin izjavio je u Moskvi da je unipolarni svijet izabrao Srbe za neprijatelje i za potrebe borbe protiv njih dopustio da se mudžahedini mobilišu i odu na ratište u BiH, gdje su se oni koji su preživjeli trajno nastanili i nastavili sa terorističkim aktivnostima, čineći prostor BiH potencijalnim žarištem.
 
Aleksandar Vulin - Foto: SRNA
 

"Stvaranje Al kaide u Avganistanu za potrebu borbe protiv Sovjeta na kraju se izrodilo u borbu protiv svojih osnivača. Učešćem u terorističkim napadima u zapadnoj Evropi državljani BiH su potvrdili postojanje bele Al Kaide i još jednom potvrdili da dovođenje ideja islamskog terorizma u BiH i Kosovu i Metohiji za borbu protiv Srba nije moglo da ostane samo na mržnji prema Srbima", rekao je ministar Vulin.

On je govoreći na Sedmoj moskovskoj konferenciji o međunarodnoj bezbjednosti ukazao da samoproglašeno Kosovo čiji je status neriješen predstavlja bezbjednosnu prijetnju ne samo za Srbiju već i za Evropu, prenosi "Sputnjik".

"Najviša nezaposlenost na evropskom kontinentu, korupcija, versko i etničko nasilje bez kazni, kao i najveći broj boraca `Islamske države` u Evropi u odnosu na broj stanovnika Kosova i Metohije sve su to pretnje ne samo za Srbiju već i za bezbednost Evrope", rekao je Vulin.

On je ukazao da je nakon bombardovanja SR Јugoslavije i njenog komadanja, na prostoru Srbije, a samim tim i Evrope nastala teritorija koju neke od velikih sila priznaju kao državu Kosovo, dok veći dio čovječanstva smatra da je u pitanju dio teritorije Srbije pod privremenom upravom UN u skladu sa Rezolucijom 1244.

"Ta teritorija uprkos stotinama milijardi uloženog novca, hiljada angažovanih vojnika, ogromnim diplomatskim i političkim pritiscima nije uspela ne samo da postane država, već ni uspešna i samoodrživa zajednica", naglasio je Vulin.

Prema njegovim riječima, to je dovelo do prelivanja struktura organizovanog kriminala sa prostora Kosova i Metohije koje u najvećem broju zemalja zapadne Evrope u potpunosti kontrolišu trgovinu narkoticima, djelimično šverc ljudima i oružjem.

"Ukoliko bi se samoproglašeno Kosovo još učlanilo i u Interpol, kao što je uz veliki politički i diplomatski pritisak pokušano tokom 2017. godine postavlja se umjesno pitanje - kako organizacija svetske policije misli da sprovodi operacije protiv narko-kartela koji se organizuju i štite upravo iz struktura vlasti u Prištini?", upitao je Vulin.

On je istovremeno upozorio da je nekažnjeno kršenje međunarodnog prava na Kosmetu 1999. godine poslužilo kao primjer separatistima širom svijeta i pokazalo koliko je štetno praviti presedane, što se sada jasno vidi na slučaju Španije.

"Priznanje Kosova unosi i duboke podele u samo tkivo EU, čije članice ne mogu da pronađu zajedničku politiku po pitanju Kosmeta, a to takođe ne može da prođe bez posledica po bezbednost kontinenta", smatra Vulin.

On je ocijenio da favorizovanje nacionalističke ideje "velike Albanije" koja svoje širenje mora sprovesti na prostorima na kojima žive Srbi, neminovno vodi do sukoba koji ne mogu da budu sasvim lokalizovani.

"Evropa ne radi na sprečavanju velikog albanskog koncepta, potcenjujući opasnost po sopstvenu bezbednost i često zanemarujući sopstvene interese", rekao je Vulin.

On je naveo da je migrantska kriza primjer kako Evropa zanemaruje sopstvene interese i kako sve posljedice nesuprotstavljanju politike unipolarnog pristupa "dolaze na naplatu" i podsjetio da Evropu nisu prvo zapljusnuli talasi Sirijaca i Iračana, nego stotine hiljada Albanaca, koji su 2014. i 2015. godine kao po komandi krenuli put EU.

Ministar Vulin je naglasio da će Srbija nastaviti da se vodi politikom očuvanja sopstvenih interesa i dosljedne vojne neutralnosti u cilju očuvanja mira i stabilnosti u regionu.

"Za rat je dovoljan i jedan, za mir bar dvoje", zaključio je Vulin.

Na putu prema zemljama Evropske Unije ilegalni migranti imaju novu balkansku tranzitnu rutu – preko teritorije BiH. Dilemu u to nemaju više ni članovi Parlamentarne komisije za odbranu i bezbjednost, koji su usvojili Akcioni plan hitnih mjera o procjenama i mogućnostima BiH u vezi sa migrantskom krizom. Na ulaznim vratima BiH, procjena je, nalazi se više od 60.000 lica sa Bliskog Istoka, Azije i Afrike.
 
 

Četiri godine nakon velike krize tokom koje se na evropsko tlo iskrcalo više od milion i 300.000 ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom – od Grčke, preko Albanije, Crne Gore i BiH. Bezbjednosne službe BiH gotovo svakodnevno bilježe nove grupe od njih nekoliko ili nekoliko desetina - za prva tri mjeseca ove godine evidentirali su skoro 800 osoba.

S dolaskom proljeća, biće ih i mnogo više. Preko 60.000 ih čeka da se, novom rutom, domognu zemalja Unije – procijenili su članovi Komisije na sjednici. No, od sale za sjednice do pres govornice negdje se "zagubilo" 20-ak hiljada.

"Ovih nekih 40.000 do 50.000 migranata koji je trenutno lociran na prostoru od granice BiH do Grčke, bi u narednom periodu mogli iskoristiti ovu rutu, koja je već postala prepoznata kao ruta, znači južni dio granice BiH", ističe predsjedavajući Komisije Sifet Podžić.

Postojeći kapaciteti za prihvat migranata već su prepuni. A Akcioni plan koji je danas prihvaćen, ne razlikuje se mnogo od usvojenog iz 2016. godine. U njemu, planiranih, a već poznatih, 18 mjera – od smještajnih kapaciteta, do angažmana pravnika za stručnu pomoć nadolazećim migrantima.

Kao potencijalni smještaj navedene su čak i devastirane kasarne koje su, kao neperspektivna vojna imovina, odavno već u vlasništvu lokalnih zajednica. I sa njima, maksimalan smještajni kapacitet dodatnih 1.380 osoba – pod uslovom da se uništeni objekti u međuvremenu saniraju. A novca za sanaciju i prihvat migranata, ima za sada, samo kroz projekciju - na papiru.

Po uzoru na Srbiju, članovi Komisije akcentirali su i potrebu angažmana Oružanih snaga BiH, kako bi priskočili u pomoć kadrovski nepopunjenoj Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima. Nisu isključili ni mogućnost zatvaranja za migrante granica BiH, ukoliko kriza eskalira. U Službi za poslove sa strancima o tome su se već izjasnili:

"BiH nema smještajnih kapaciteta, jer su postojeći na gornjoj granici. Mislim da bi bilo bolje spriječiti u potpunosti njihov prolazak kroz BiH, jer su oni lažni tražitelji azila", kaže Slobodan Ujić.

I kao takvi, ličnih dokumenata nemaju. A iz Komisije, po prvi put, čini se, svjesni ozbiljnosti situacije, nevoljno upozoravaju sve građane i sve institucije da među tim "nesretnicima" može biti čak i onih koji su zlonamjerni.

Sa radara bh. bezbjednosnih službi i mnogo prije migranata, "nestajale" su osobe sumnjive prošlosti. Kako će onda pod "radar" smjestiti nadolazeće grupe, koje slobodno već šetaju trusnim bh. tlom? Kojima domaćini, za smještaj svesrdno nude kuće, čak i objekte vjerskih zajednica – daleko od bezbjednosnih evidencija?

I kako će se realizovati novi - stari akcioni plan? Otvorenih pitanja mnogo, a obično govorljivi ministar bezbjednosti BiH, sa čijim je potpisom plan i upućen pred komisiju, kratko odgovara - "Sve sam već ranije rekao"!

Сродна слика

 

Povodom Dana policije, u Banjaluci je danas služen parastos, položeni vijenci i prislužene svijeće na spomen-obilježje poginulim pripadnicima aktivnog i rezervnog sastava ove uprave.
  
 

Pripadnici PU Banjaluka se svake godine za Dan policije okupljaju kod spomen obilježja i sjećaju svojih drugova koji su dali živote za odbranu Republike Srpske.

Banjaluka: Pomen stradalim policajcima (Foto: RTRS)
Banjaluka: Pomen stradalim policajcima (Foto: RTRS)

Dan policije obilježen je i u Gradišci služenjem parostosa kod spomen ploče u Policijskoj upravi. U odbrambeno-otadžbinskom ratu 22 pripadnika policije iz grada na Savi položila su život na ratištima širom Republike Srpske.

Gradiška: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)
Gradiška: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)

U Policijskoj stanici Novi Grad položeno je cvijeće i prislužene su svijeće kod spomen-ploče dvojici policajaca poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Komandir Policijske stanice Novi Grad Dragan Trivanović rekao je da se obilježava 26 godina postojanja Policije MUP-a Srpske, što je prilika da se oda počast za 782 poginula policajca koji su živote ugradili u temelje Republike Srpske.

Derventi je ispred zgrade Policijske stanice služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježje za 10 poginulih pripadnika MUP-a Srpske u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Derventa-pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)
Derventa-pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)

Načelnik ove opštine, Milorad Simić, čestitao je svim pripadnicima policije 4. april i istakao da je Policija Republike Srpske tekovina, stabilnost i bezbjednost svim građanima.

- Moje zadovoljstvo je danas biti ovdje. Policija je poluga opštinskim strukturama vlasti i državi, njihovo postojanje u zajednici je velika stvar - rekao je Simić.

Rogatici su pripadnici Policijske stanice položili vijence i prislužili svijeće na tri spomen-obilježja, te odali počast za osam policajaca sa ovog područja poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu i sve poginule pripadnike MUP-a i Vojske Srpske.

Vijenci su položeni u centralnoj spomen-sobi, kod spomenika Siniši Bjelaku i kod spomenika u Kukavicama na ulazu u Rogaticu.

Mrkonjić Gradu, Dan policije je obilježen služenjem parastosa, polaganjem vijenaca i prisluživanjem svijeća na spomen obilježje za 24 poginula policajca u proteklom ratu.

Mrkonjić Grad: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)
Mrkonjić Grad: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)

Brodu je 4. april obilježen odavanjem pošte, prisluživanjem svijeća i polaganjem cvijeća ispred spomen-obilježja za 12 poginulih pripadnika MUP-a u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

- Dok god Sava bude tekla, teći će i naša sjećanja na poginule junake. Svaki naš pokret, riječ, dobro urađen posao, izvršen zadatak policijskog službenika je ujedno pomen na ove ljude - rekao je u obraćanju komandir Policijske stanice Brod Slobodan Milićević.

I predstavnici Policijske stanice Sokolac položili su danas cvijeće kod spomen-obilježja šestorici poginulih policajaca. Zamjenik komandira Policijske stanice Sokolac Milan Božić je u selu Margetići položio cvijeće i kod spomenika stradalog načelnika ranijeg Centra bezbjednosti Istočno Sarajevo Željka Markovića.

Sokolac: Sjećanje na Željka Markovića (Foto: SRNA)
Sokolac: Sjećanje na Željka Markovića (Foto: SRNA)

Povodom Dana policije, u Bijeljini i Zvorniku juče su služeni pomeni za policajce poginule u odbrambeno-otadžbinskom ratu sa ovih područja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske danas obilježava 4. april - Dan policije Republike Srpske.

U Banjaluci će danas biti obilježen 4. april - Dan policije Republike Srpske.
 
MUP Republike Srpske -
 

Kod Centralnog spomen obilježja MUP-a Srpske biće služen parastos i položeni vijenci za stradale pripadnike policije.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijerka Željka Cvijanović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač otvoriće Centar za obuku policije i prisustvovati svečanom prijemu u bivšoj kasarni Zalužani.

Predviđeno je i osveštanje spomen-sobe i pomen poginulim pripadnicima MUP-a Republike Srpske.

Obilježavanju Dana policije prisustvovaće i predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović.

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica predstavio je  u Banjaluci monografiju "Republika Srpska u odbrambeno-otadžbinskom ratu", koja osim tematskih istorijskih cjelina sadrži više od 140 stranica fotografija i dokumenata o počinjenim ratnim zločinima nad Srbima u BiH.

Direktor Centra Milorad Kojić rekao je novinarima da ova monografija najbolje odslikava kakav je značaj nastanka i postojanja Republike Srpske i ukazuje na potrebu njenog očuvanja, jer sadrži najznačajnija ratna dešavanja, odluke civilnih i policijskih organa vlasti, mirovne konferencije i pregovore.


"Sa druge strane, njen značaj još je i veći ako imamo u vidu presude i rad Haškog tribunala, koji je bio isključivo orijentisan na to da se sudi i presuđuje Srbima, a kroz pravosudne institucije na nivou BiH žele da optuže najviše policijsko, vojno i političko rukovodstvo Republike Srpske i proglase ih zločinačkim formacijama i organizacijama i dovedu u pitanje legitimitet Srpske u današnjem obliku", rekao je Kojić.

Istoričar i recenzent knjige Goran Latinović rekao je da je ova monografija krupan prilog teškom, odgovornom i dugoročnom zadatku da događaji iz vremena stvaranja Republike Srpske dobiju svoju istorijsku i istoriografsku odluku.

"Knjiga je utemeljena na obimnoj i neobjavljenoj arhivskoj građi na više od 120 bibliografskih jedinica, što govori o ozbiljnosti poduhvata", rekao je Latinović.

On je ocijenio da je knjiga krupan doprinos dijalogu koji sadašnjost Republike Srpske treba da vodi sa prošlošću Srpske.

Istoričar i jedan od autora knjige Predrag Lozo istakao je da ova monografija pripada prvoj generaciji istraživanja, jer u dosadašnjoj istoriji Republike Srpske nije bilo ozbiljnijeg pokušaja sinteze koji bi pobrojao osnovna dešavanja u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

"Osim osnovnih faktografskih i hronoloških odrednica, ona donosi i naznake nekih pitanja kako će se nauka u ovim oblastima kretati u budućem periodu", rekao je Lozo.

On je dodao da je cilj bio istaći značaj Republike Srpske i njenog funkcionisanja za biološki opstanak srpskog naroda zapadno od Drine.

"Osim toga, željeli smo pokazati koliko je bilo teško okruženje u kojem se stvarala i branila Republika Srpska, te da te generacije nisu poklekle, nego da su imale snage da se nose sa tim i u mnogo težim uslovima nego što smo mi sada. To je dobar putokaz za dalji razvoj Republike Srpske", rekao je Lozo.

Predstavljena monografija o ratnim zločinima nad Srbima u BiH

U Beogradu je održan sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
 
 
 Vučić je, na konferenciji za medije nakon sastanka, rekao da je razgovarano o daljoj podršci koju Srbija može da pruži Republici Srpskoj.

Istakao je da će Srbija izdvojiti pet miliona evra pomoći za opštine i gradove u Srpskoj.

Usaglašeno je da pet miliona evra bude raspoređeno na 15 opština i gradova (Prijedor, Novi Grad, Kozarska Dubica, Gradiška, Čelinac, Mrkonjić Grad, Pelagićevo, Bijeljina, Sokolac, Bratunac, Zvornik, Istočna Ilidža, Višegrad, Novo Goražde, Trebinje) i to za konkretne projekte. 

Takođe, Srbija će izdvojiti 500.000 evra za podršku programu samozapošljavanja lica do 35 godina starosti u Srpskoj, te 500.000 za pravoslavne hramove u Federaciji BiH.

Najavio je da će sa Dodikom u ponedjeljak, 9. aprila, posjetiti Trebinje i da će vidjeti kako se može omogućiti razvoj.

Vučić je zahvalio predsjedniku Srpske za podršku u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije. 

 

Predsjednik Srpske je zahvalio za još jednu konkretnu pomoć Srbije, rekavši da je Srpska obradovana ovom dobrom viješću.

- U uslovima kada realizujemo projekte finansirane sredstvima prethodne pomoći Srbije, građane Srpske obradovaće nova pomoć i podrška - rekao je on.

Dodik je istakao da će Srbija, zahvaljujući ovoj pomoći, biti prisutna u svakoj opštini i gradu Srpske.

- Neće biti bitno u kojoj lokalnoj zajednici je koja partija na vlasti. Svi su obuhvaćeni ovim programom - istakao je Dodik.

Naveo je da će se ići ka rješavanju dugoročnih komunalnih, obrazovnih i infrastrukturnih problema, te da je ovu novu tranšu pomoći inicirao predsednik Srbije.

U pismu šefu diplomatije Srbije Ivici Dačiću, njegov ruski kolega Sergej Lavrov istakao da će Moskva i ubuduće u međunarodnim strukturama pružiti podršku Srbiji u odbrani nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo.
 
Lavrov - Dačić - Foto: TANЈUG
Lavrov - DačićFoto: TANЈUG

Rusija je spremna da i ubuduće pruža srpskim partnerima podršku u odbrani legitimnih nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo, preij svega, u međunarodnim strukturama.

Ovu potvrdu jasnih pozicija Moskve još jednom je iznio Sergej Lavrov, u pismu Ivici Dačiću, a u vezi sa upadom ROSU u Kosovsku Mitrovicu i hapšenjem direktora Kancelarije za KiM Marka Đurića.

Lavrov je uzvratio na Dačićevo pismo koje je šef srpske diplomatije, nakon dramatičnih dešavanja na sjeveru Kosmeta, uputio kao dopis svim članicama Ujedinjenih nacija.

U uzvratnom pismu, Lavrov obavještava Dačića da "u potpunosti dijeli ocjene" koje je izneo srpski ministar spoljnih poslova.

Ruski šef diplomatije takođe je obavijestio Beograd da su upućene "odgovarajuće instrukcije stalnim predstavnicima Rusije pri UN u Njujorku, kao i pri EU i NATO u Briselu, i OEBS u Beču".

Pismo Lavrova Dačiću je juče uručio ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin. Dačić i Čepurin su na sastanku u Ministarstvu spoljnih poslova razmotrili i aktuelna pitanja bilateralne saradnje dvije države, kao i međusobne podrške u međunarodnim organizacijama.

U pismu šefu diplomatije Srbije Ivici Dačiću, njegov ruski kolega Sergej Lavrov istakao da će Moskva i ubuduće u međunarodnim strukturama pružiti podršku Srbiji u odbrani nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo.
 
Lavrov - Dačić - Foto: TANЈUG
Lavrov - DačićFoto: TANЈUG

Rusija je spremna da i ubuduće pruža srpskim partnerima podršku u odbrani legitimnih nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo, preij svega, u međunarodnim strukturama.

Ovu potvrdu jasnih pozicija Moskve još jednom je iznio Sergej Lavrov, u pismu Ivici Dačiću, a u vezi sa upadom ROSU u Kosovsku Mitrovicu i hapšenjem direktora Kancelarije za KiM Marka Đurića.

Lavrov je uzvratio na Dačićevo pismo koje je šef srpske diplomatije, nakon dramatičnih dešavanja na sjeveru Kosmeta, uputio kao dopis svim članicama Ujedinjenih nacija.

U uzvratnom pismu, Lavrov obavještava Dačića da "u potpunosti dijeli ocjene" koje je izneo srpski ministar spoljnih poslova.

Ruski šef diplomatije takođe je obavijestio Beograd da su upućene "odgovarajuće instrukcije stalnim predstavnicima Rusije pri UN u Njujorku, kao i pri EU i NATO u Briselu, i OEBS u Beču".

Pismo Lavrova Dačiću je juče uručio ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin. Dačić i Čepurin su na sastanku u Ministarstvu spoljnih poslova razmotrili i aktuelna pitanja bilateralne saradnje dvije države, kao i međusobne podrške u međunarodnim organizacijama.

Poslanik iz Hrvatske u Evropskom parlamentu Marijana Petir rekla je da je EU zabrinuta zbog širenja vehabijskih naselja u BiH u proteklih deset godina, o čijoj popularnosti svjedoči i veliki broj džihadista koji odlaze u Siriju i Irak, te da se smatra da je jedan od razloga velikog broja boraca iz BiH i regiona koji su se priključili Islamskoj državi - širenje konzervativnog oblika islama.
 
Marijana Petir (foto:scontent.fbeg) -
Marijana Petir (foto:scontent.fbeg)

Prema njenim riječima, činjenica koja je poznata cijeloj EU, a vidljiva je iz raznih izvještaja, studija sprovedenih od evropskih tijela, jeste da Saudijska Arabija još od rata ima snažan uticaj u BiH, a jedan od ciljeva je i širenje svog tumačenja islama.

"Postoje utvrđeni podaci finansijske podrške koja u BiH dolazi iz gotovo svih država Zaliva", ističe Petirova, koja je i bivši predsjednik HSS-a Hrvatske.

Ona je za današnje "Oslobođenje" rekla da Saudijska Arabija, iako nije bila jedini donator u BiH, jer su to bile i Turska i Iran, od 1992. godine pruža znatnu finansijsku podršku obrazovnim, društvenim i vjerskim institucijama u BiH, čiji je učinak i posljedica, prema studiji koju je sproveo Evropski parlament, "vanredna i dalekosežna, posebno za širenje arapske ideologije".

Prema njenim riječima, u izvještaju Evropskog parlamenta navodi se da je Saudijska Arabija od 1992. godine započela sa obezbjeđivanjem sredstava za BiH posredstvom nekoliko islamskih dobrotvornih društava.

Petirova je navela stavove evropskih zvaničnika, zasnovanih na zvaničnim dokumentima EU, da EU zabrinjava to što je u BiH u proteklih 10 godina došlo do širenja vehabijskih naselja.

Ona je nedavno izjavila da se u BiH pojavljuje sve više mladih žena koje se pokrivaju hidžabom i muškaraca koji puštaju brade da bi dobili stipendije iz arapskih zemalja.

Petirova je na zajedničkom sastanku Pododbora za bezbjednost i odbranu u Evropskom parlamentu istakla da je "novcem koji je došao izvana finansirana izgradnja cijelog jednog novog grada u BiH, a koji je zapravo resort u kojem živi arapsko stanovništvo, a služe im bosanski selafisti".

"BiH bi trebalo da iskoristi finansijsku pomoć i podršku EU, te da radi na stabilizaciji, postizanju bezbjednosti i borbi protiv radikalizacije i ekstremizma, umjesto negiranja nečega čega su svi svjesni", poručila je Petirova.

Ona je naglasila da, ukoliko se nešto ne promijeni, strahuje za opstanak i budućnost hrvatskog naroda u BiH.

"Danas se prava hrvatskog naroda u BiH ne poštuju, hrvatski jezik je sve manje prisutan u javnom i političkom prostoru, a Hrvati se osjećaju kao građani drugog reda. Nakon više od 20 godina, vrijeme je da pronađemo način da ti problemi budu riješeni i da BiH postane održiva i funkcionalna zemlja, a ne da jednima bude majka, a drugima maćeha", naglasila je Petirova.

Strana 7 od 96
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…