All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

11°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 93%

Wind: 11.27 km/h

  • 20 Sep 2017

    Showers 13°C 10°C

  • 21 Sep 2017

    Showers 13°C 10°C

Regija

U fudbalskom žargonu, riječ je o finalnoj utakmici velikih sila za kontrolu i uticaj na Balkanu.
 
Balkan (Foto: Sputnik) -
Balkan (Foto: Sputnik)

Trenutni rezultat je 1:0 za SAD, ali Rusija se još uvijek ne predaje. Sa krila nadiru Kina i Turska, a EU je u defanzivi.

Već vijekovima je Zapadni Balkan igralište velikih sila. Habsburgovci protiv Osmanlija, zapadni sistem vrijednosti protiv komunističkih država – to su tokom istorije bili rivali. Sada se ponovo radi o moći i uticaju u regionu.

Ovoga puta su u ofanzivi Amerikanci i Rusi, ali su umiješane i Kina i Turska. Evropska unija je u zaostatku, i pored najvećeg ličnog i finansijskog angažovanja.

"Rusija i SAD se sve oštrije sukobljavaju na Balkanu", analizira prije par dana ugledni informativni T-portal iz Hrvatske, najmlađe članice EU - i dodaje: "Samo jedan mali sukob može da raspali bure baruta". "Srbija žonglira između Brisela i Moskve", zabrinuto ove sedmice piše najtiražniji beogradski list Blic. Srpski Novi magazin uočava "rusko-američki energetski rat na tlu Evrope" – a Balkan u njegovom središtu.

Borbeni tonovi

Prije dvije sedmice američki potpredsednik Majk Pens posetio je malu Crnu Goru, koja je ove godine – i pored oštrog protivljenja Rusije – pristupila NATO.

"Ovde na Zapadnom Balkanu, Rusija radi na destabilizaciji regiona kako bi potkopala njegovu demokratiju i podelila ga", izjavio je Pens pred gotovo svim šefovima vlada iz regiona.

SAD i pod predsednikom Donaldom Trampom podržavaju jugoistočnu Evropu protiv Moskve. Takvi borbeni tonovi naišli su na kritike, prije svega u Srbiji. Nije Rusija ta koja ovde unosi destabilizaciju - već Zapad, poručio je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Beograd već godinama pokušava da balansira. Kandidatu za članstvo u EU priključenje Uniji ne ide dovoljno brzo. Istovremeno, sa istorijskim prijateljem Rusijom se neguju posebni odnosi. Tako u drugom po veličini gradu, Nišu, postoji "Srpsko-ruski humanitarni centar", koji Vašington smatra centrom za špijunažu.

Trenutno se sa Moskvom pregovara o nabavci šest polovnih aviona "mig 29", tenkova i sistema za raketnu odbranu.

Za to vrijeme, SAD insistiraju na energetskom snabdijevanju. One traže od Hrvatske da na ostrvu Krk, u sjevernom dijelu Јadrana, konačno izgradi planirani terminal za tečni gas. Njega bi punili američki tankeri i on bi trebalo da bude povezan sa sličnom stanicom u poljskom Svinojušću. Јugoistočna Evropa bi tako bila nezavisnija od ruskog gasa.

Na inicijativu Hrvatske i Poljske prošle godine je pokrenuta Inicijativa tri mora (Baltik, Јadran, Crno More). Dvanaest država srednje, istočne i jugoistočne Evrope žele snažniju podršku SAD kako bi se intenzivnije odbranile protiv Moskve.

EU u defanzivi

Evropska unija na novog igrača gleda sa nepoverenjem. Brisel primjećuje da, i pored pomoći od više milijardi evra i čitave armije diplomata i stručnjaka, ima ograničen ugled i uticaj na Balkanu. Predložena su rješenja za političke krize, kakve su u Albaniji i Makedoniji, ali su u djelo sprovedena tek nakon velikog angažmana američkih diplomata.

Kina je proteklih godina u okviru "Novog puta svile" ovde gradila puteve i mostove, davala kredite i modernizovala nuklearne elektrane.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sljedećeg mjeseca dolazi u posjetu Srbiji i sa sobom vodi 150 biznismena. Turska je tradicionalno dobre odnose sa muslimanima u Bosni i Hercegovini još više intenzivirala. Velikodušno je pomagala u obnovi džamija uništenih za vrijeme rata.

Borbu za uticaj na Balkanu dodatno rasplamsavaju mediji. Ruska agencija Sputnjik to radi sa programom na srpskom jeziku i tako jača ruski pogled na svet. Američka firma KKR – kojoj već pripadaju vodeće televizije u regionu – upravo je kupila Novu TV u Hrvatskoj i POP TV u Sloveniji – omiljene televizijske stanice. Turska novinska agencija Anadolija je naročito jaka u Bosni. O televiziji i portalu Al Džazira Balkan iz Katara na maternjim jezicima da i ne govorimo.

U svih sedam gradova Republike Srpske sljedeće sedmice biće održane javne rasprave o Nacrtu zakona o fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povrede djece u inostranstvu.
 
Vlada RS - Foto: RTRS
 

U ponedjeljak, 21. avgusta, u 10.00 javna rasprava biće održana u Trebinju u Skupštini grada, u utorak, 22. avgusta, u 10.00 časova u Istočnom Sarajevu u zgradi Adiministrativnog centra Vlade Republike Srpske, a u Zvorniku u 15.00 časova u sali Skupštine grada, saopšteno je iz Biroa predsjednika Republike Srpske.

U srijedu, 23. avgusta, slijedi javna rasprava u Bijeljini koja će početi u 10.00 časova u sali Skupštine grada, te u Doboju u 15.00 časova u Skupštini grada.

Rasprava će u biti održana i u Prijedoru u četvrtak, 24. avgusta, u 10.00 časova u Skupštini grada, a u Banjaluci u petak, 25. avgusta, u 10.00 časova u zgradi Gradske uprave.

U raspravi mogu učestovati organi jedinica lokalne samouprave i predstavnici javnog i političkog života, građani, naučne i stručne institucije.

Nacrt zakona objavljen je na zvaničnim internet stranicama Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske.

Ovim zakonom predviđeno je formiranje fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, jer ima veoma rijetkih malignih oboljenja djece koja nije moguće adekvatno tretirati u zdravstevim ustanovama Srpske, niti u ustanovama sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ima posebne ugovore, nego samo u inostranstvu.

Navedenim zakonom trebalo bi biti definisano osnivanje fonda, njegova djelatnost, status i unutrašnja organizacija, te obezbijeđen način prikupljanja i trošenja sredstava za liječenje djece u inostranstvu i kontrola ovog procesa.

Poseban akcenat dat je na aktivnosti humanitarnog karaktera, među kojima su socijalno ugrožene porodice, bolesna djeca, višečlane porodice, porodice kojima je neko stradao u odbrambeno-otadžbinskom ratu, te donatorske večeri u kojima je prikupljeno pet miliona KM.

Predviđeno je nekoliko izvora finansiranja, a to je poseban doprinos od 0,25 odsto neto plate zaposlenih radnika na dobrovoljnoj bazi, zatim doprinos Saveza opština i gradova, te donacije preduzeća, organizacija i pojedinca.

ponedeljak, 14 avgust 2017 00:00

Počeo Velikogospojinski post

Za pravoslavne vjernike danas je počeo Velikogospojinski post kojim se pripremaju za praznik Uspenija Presvete Bogorodice - Velike Gospojine, koji se slavi 28. avgusta.
 
Posna trpeza u manastiru Rukumija (Foto:Dragan Јevremović) -
Posna trpeza u manastiru Rukumija (Foto:Dragan Јevremović)

Velikogospojinski post uvijek počinje na Svete mučenike Makaveje 14. avgusta i traje 14 dana. Ustanovljen je u slavu Uspenija Presvete Bogorodice, kada se obilježava dan kada se Bogorodica uspela na nebo.

Post u hrišćanstvu ne znači samo odricanje od mrsne hrane i pića, već prvenstveno ima duhovnu dimenziju i ogleda se u uzdržavanju od rđavih misli, riječi i djela, te pojačanju molitava i činjenju dobrih djela.

Tokom ovog posta za ishranu se koristi biljna hrana pripremljena na vodi, osim subote i nedjelje kada je dozvoljena upotreba ulja i vina. Riba se u toku ovog posta jede samo na praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta po novom kalendaru.

Nekada su tokom ovog posta, koji se ubraja u stroge, bile zabranjene javne priredbe i spektakli.

Uz jednodevne postove svake srijede i petka, osim mesopusnih sedmica, te praznika Usjekovanja glave Svetog Јovana Krstitelja i Krstovdana, Srpska pravoslavna crkva propisuje četiri velika posta, i to Velikogospojinski, Veliki ili Časni post, Božićni i Petrovski.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je njegov prijedlog za rješenje kosmetskog pitanja razgraničenje sa Albancima, normalizacija odnosa i obezbjeđenje srpske pravoslavne baštine stvaranjem samostalnih manastirskih zajednica po modelu Svete Gore.
 
Ivica Dačić - Foto: SRNA
Ivica DačićFoto: SRNA

Prema njegovim riječima, ovaj prijedlog uključuje uspostavljanje zajednice srpskih opština i finansijsku nadoknadu za uzurpiranu imovinu.

Dačić je poručio da je svima potrebno trajno rješenje srpsko-albanskog sukoba, a do njega se, kako je ocijenio, može doći samo dogovorom Srba i Albanaca, gdje će svako ponešto da dobije i izgubi.

"To je ideja kompromisa istorijskog i etničkog prava", rekao je Dačić za "Večernje novosti".

Dačić, koji je i predsjednik SPS-a, naveo je da je njegov prijedlog proistekao iz želje da Srbi nešto dobiju.

"Ako želimo da Srbi i Srbija nešto dobiju, vremena je sve manje. Za utopijske unapred izgubljene bitke ili za tezu da je Kosovo i Metohija za Srbe izgubljeno, ima vremena koliko hoćete", dodao je Dačić.

Prema njegovim riječima, taj prijedlog je jedino realan, jedino u interesu i Srba i Albanaca, i jedino brzo ostvariv.

"Ne znači da će biti i prihvaćen, ali moja je obaveza da o tome govorim dok je to još moguće", rekao je Dačić.

On je ukazao da srpska državna politika nije priznala današnju realnost kosmetskog stanja i nastavila je da se bori istorijskim, nacionalnim i državnim pravom, oslanjajući se na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244 i, kako se pokazalo, "fikcijsko međunarodno pravo".

"O Kosovu danas postoje, uglavnom, dve koncepcije. Celo Kosovo je srpsko, ili je sve izgubljeno, mora se priznati nezavisno Kosovo. Obe koncepcije imaju negativne posledice za srpski narod. Ova prva se može ostvariti samo ratom, koji je u ovim istorijskim geopolitičkim uslovima unapred izgubljena bitka", istako je Dačić.

On je naveo da je i druga koncepcija pogubna jer polazi od toga da je sve riješeno.

"Ni u jednoj koncepciji Srbi ne dobijaju, samo gube", rekao je Dačić, obrazlažući svoj prijedlog o razgraničenju.

Zbog udarnog turističkog vikenda pojačan je saobraćaj na većini puteva prema moru i unutrašnjosti, a najveće gužve prema moru očekuju se danas  pa Hrvatski auto-klub preporučuje da se od 4.00 ujutro do 13.00 časova nikako ne kreće na put.
 
Kontrola saobraćaja - Foto: RTRS
 


Osim na graničnim prelazima i naplatnim rampama šest je kritičnih mjesta gdje se očekuju zastoji - zagrebačka obilaznica, dionica auto-puta Lučko- Bosiljevo, Istarski ipsilon, Krčki most te luke Zadar i Split. 

Na zagrebačkoj obilaznici između raskršća Buzin i Kosnica, zbog saobraćajnih udesa saobraćaj se u pravcu istoka odvija otežano, u koloni od 15 kilometara. 

Saobraćaj je srednjeg intenziteta na većini puteva iz unutrašnjosti prema moru i obrnuto. 

Na naplatnoj rampi Lučko u oba pravca nema dužih čekanja. 

Gužve se stvaraju i na graničnim prelazima Kaštel i Plovanija, čeka se 20-ak minuta. 

Na Bajakovu, prema Srbiji, gdje je ovih dana gužva najveća, na izlazak ih zemlje čeka se četiri časa. 

Saobraćaj je pojačan i na graničnim prelazima Klek i Zaton Doli na Neumskom koridoru. 

Granični policajci provode planiranu kontrolu i po potrebi otvaraju i do četiri ulazno-izlazne trake pa se čeka najviše pola sata. 

Na graničnom prelazu Metković-Doljani za ulazak u Hrvatsku iz BiH čeka se do sat vremena. Na izlazu iz Hrvatske kolone su manje i čeka se oko pola sata.

U Hrvatskoj se od danas očekuju velike saobraćajne gužve koje će kulminirati za vikend, posebno u subotu, 29. jula, saopšteno je iz Hrvatskog auto-kluba
 
Granični prelaz - gužve - Foto: nezavisne novine
Granični prelaz - gužveFoto: nezavisne novine

Gužve se očekuju zbog dolaska velikog broja domaćih stanovnika i turista iz Austrije, Češke, Slovačke, BiH, Srbije, Slovenije, a posebno iz Njemačke, jer počinju praznici u pojedinim pokrajinama te zemlje. Najveće gužve očekuju se na putu Bregana-Lipovac, a duža čekanja predviđena su i na graničnim prelazima sa Srbijom, u Bajakovu i Tovarniku.

Opterećeni će biti i putevi Zagreb-Macelj, Zagreb-Goričana, Rupa-Rijeka, Zagreb-Split-Ploče i Rijeka-Zagreb.

Gužvi će biti i na graničnim prelazima sa Slovenijom i Crnom Gorom, a kada je riječ o BiH, duža čekanja očekuju se u Metkoviću, Zatonu Doli, Kleku, Slavonskom Brodu i Staroj Gradišci.

Iz HAK-a savjetuju da se putuje u petak prije podne ili subotu u poslijepodnevnim, odnosno večernjim časovima.

Premijer Slovenije Miro Cerar izjavio je da će njegova vlada pokušati da sa Hrvatskom postigne dogovor o sprovođenju arbitražne presude o granici. On je napomenuo da će i pokazati odlučnost ako to ne bude moguće.
 
Ograda na granici Slovenije sa Hrvatskom (AP foto, Foto STA - Rasto Božič) -
Ograda na granici Slovenije sa Hrvatskom (AP foto, Foto STA - Rasto Božič)

Ministar spoljnih poslova Slovenije Karl Erjavec ranije je rekao da Ceraru ne savjetuje odlazak u Zagreb na planirani susret s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovćem tvrdeći da ima lična iskustva da Hrvatska ne poštuje dogovore i da bi međusobni dijalog o otvorenim pitanjima mogla da zloupotrebi kako bi "razvodnila" arbitražnu presudu koju Slovenija želi da primijeni.

Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kaže da usprkos jučerašnjem otkazivanju radnog ručka u Mostaru s drugim političkim liderima, neće odustati od pokušaja da se ostvari napredak u BiH.
 
Dragan Čović - Foto: RTRS
Dragan ČovićFoto: RTRS

Naglasio je da ga takav rasplet događaja nije obeshrabrio. Ističe kako su pred BiH u narednom periodu brojni zadaci kada je riječ o putu ka EU i NATO-u te da je na ovom ručku želio dogovoriti neke od smjernica kako bi se ono što EU očekuje od BiH realizovalo u što skorijem roku.

Čović je rekao da su, iako je planirani susret otkazan, neke stvari ove sedmice pomaknute s mjesta. Tako je na sjednici Predsjedništva BiH dogovoreno kako će svaka iduća sjednica ovog tijela počinjati istom tačkom, a to je Upitnik EU. Naime, Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministra BiH, će na svakoj sjednici informisati članove Predsjedništva BiH dokle se došlo s odgovorima na Upitnik.

"Očekivanja su da Upitnik bude popunjen do kraja avgusta i predan na prevođenje", izjavio je Čović.

Vlada Republike Srpske usvojila je danas Informaciju o potrebi obezbjeđivanja sredstava za nabavku inkubatora Klinici za dječije bolesti u vrijednosti 234 hiljade KM kao i za nabavku kohlearnog implantata za potrebe Univerzitetskog kliničkog centra u iznosu od 70 hiljada KM.
 
Vlada RS - Foto: RTRS
Vlada RSFoto: RTRS

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na plan utroška finansijskih sredstava sa posebnog računa Vatrogasnog saveza Republike Srpske za 2017. godinu za nabavku materijalno-tehničkih sredstva koja će biti dodijeljena vatrogasnim jedinicama u Republici Srpskoj kao osnovna sredstva što će iste knjižiti kao svoju opremu. Ukupna vrijednost planiranih finansijskih sredstava sa posebnog računa Vatrogasnog saveza RS za 2017. godinu iznosi oko 2 800 000 KM.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Usvojena je i Informacija o procjeni uticaja suše na poljoprivrednu proizvodnju u 2017. godini, i u cjelosti podržane mjere i aktivnosti koje preduzima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na ublažavanju posljedica suše. Usvojen je Izvještaj o izvršenom nadzoru nad radom organa jedinica lokalne samouprave za prošlu godinu i donesena Odluka o davanju saglasnosti za privatizaciju 45 stanova izgrađenih i nabavljenih sredstvima Vlade Republike Srpske u opštinama Višegrad i Gacko koji se nalaze na raspolaganju kod Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje 600 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2018. godinu.

Donesena je i Odluka o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava Ministarstvu nauke i tehnologijeza period za prvih šest mjeseci ove godine, u ukupnom iznosu od milion KM i to sa pozicije Subvencije za program zapošljavanja u oblasti usluga koje su predmet međunarodne trgovne.

četvrtak, 27 jul 2017 00:00

Slijedi novi toplotni udar

Bosnu i Hercegovinu će od 1. avgusta pogoditi četvrti toplotni udar ovog ljeta, najjači u poslednjih dvadesetak godina, kažu meteorolozi.
Kako se navodi, velike vrućine zahvatiće BiH već od subote, 29. jula i potrajaće po prvim izgledima najmanje desetak dana uz varijacije u jačini toplote. Ekstremno vruće vrijeme očekuje se u periodu između 1. i 5. avgusta.
Najviše dnevne temperature kretaće se između 37 i 44 stepeni Celzijusa. Četrdeset i četiri stepena mogu očekivati pojedina područja sjeveroistoka i sjevera BiH, kao i jug Hercegovine. Slijede i tropske noći, odnosno noći u kojima temperatura ne pada ispod 20 stepeni Celzijusa.

Image may contain: one or more people

Strana 7 od 54
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…