All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

0°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 63%

Wind: 6.44 km/h

  • 19 Feb 2018

    Cloudy 1°C -2°C

  • 20 Feb 2018

    Mostly Cloudy 2°C -3°C

Partner Viber stickers

Regija

Predstavnici političkih stranaka u BiH razgovaraju o novom načinu izbora članova Predsjedništva BiH, koji bi zadovoljio pojedinačne zahtjeve, ali i odluke međunarodnih sudova.

Kako je za N1 potvrdio Bariša Čolak iz HDZ-a, na stolu je prijedlog da se članovi Predsjedništva biraju neposredno, to jeste u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, gdje bi Dom naroda imao presudnu ulogu. Tako bi bio zadovoljen zahtjev HDZ-a da se omogući biranje "legitimnog predstavnika Hrvata".

Međutim, kako je rečeno, još nije postignut koncenzus o ovoj temi, zbog različitih gledanja unutar BiH.

"Srpskim strankama je neprihvatljivo da se član Predsjedništva iz Republike Srpske bira posredno, jer smatraju da bi član koji bi bio direktno izabran od naroda imao veći legitimitet. S druge strane, bošnjačke stranke ne podržavaju asimetrična rješenja, gdje bi se dva člana iz FBiH birali posredno, a jedan iz Republike Srpske neposredno", izjavio je Čolak.

Ova rješenja najbliža su onima iz Aprilskog i Butmirskog paketa, koji su predviđali jednog predsjendika BiH i dva potpredsjednika.

U parlamentarnoj proceduri trenutno su dva prijedloga izmjena Izbornog zakona (HNS i SDA), ali je malo vjerovatno da će ijedan od tih prijedloga dobiti potrebnu podršku.

Pregovori o novom načinu izbora članova Predsjedništva BiH

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov uputio je pismo Sobranju u kojem je na 14 strana obrazložio zašto je uložio veto na Zakon o upotrebi jezika kojim se uvodi veća zastupljenost albanskog jezika u zemlji.
 
Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije (foto:www.nspm.rs) -
Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije (foto:www.nspm.rs)

Ivanov je naveo sve dijelove, članove i stavove Zakona o upotrebi jezika kojima se, prema njemu, krši Ustav, a on smatra da je čak 19 članova ovog zakona protivustavno.

Naglasio je da je prilikom usvajanja ovog zakona u parlamentu zloupotrijebljena evropska zastava da bi prostom većinom bio donesen zakon kojim se mijenjaju sistemski zakoni, a koji se donose dvotrećinskom većinom.

Zakon o upotrebi jezika usvojen je 11 januara.

Nakon što je Ivanov vratio zakon Sobranju na ponovno razmatranje predsjednik parlamenta Talat Džaferi stavio ga je na dnevni red plenarne sjednice za 29. januar.

Ukoliko ovaj zakon bude izglasan i drugi put bez izmjena predsjednik nema pravo veta.

Ukoliko zakon bude usvojen albanski će postati drugi službeni jezik u Makedoniji. On će omogućiti da između 450 i 500 hiljada pripadnika albanske zajednice koristi svoj jezik u državnoj administraciji, zdravstvu, pravosuđu i policiji.

Albanski jezik do sada je službeno korišćen samo u opštinama sa većinskim albanskim stanovništvom.

U Makedoniji, u kojoj živi oko dva miliona stanovnika, na vlasti je koaliciona vlada koju čine Socijaldemokratski savez Makedonije /SDSM/ i najveća politička formacija makedonskih Albanaca - Demokratska unija za integraciju /DUI/.

Usvajanje zakona o jezicima bio je jedan od zahtjeva DUI za formiranje koalicione vlade čiji je predsjednik Zoran Zaev.

Opozicija je u javnoj raspravi ukazivala na posljedice usvajanja ovog zakona, a predlagači da je to veoma važno za evropske integracije i da svaka zajednica može da koristi svoj jezik.

Navođen je primjer samoproglašenog Kosova gdje su u službenoj upotrebi tri jezika - albanski, srpski i turski.

utorak, 23 januar 2018 21:17

Lavrov: BiH ne bi izdržala "Dejton 2"

Šef ruske diplomatije, Sergej Lavrov, izjavio je za "Dojče vele" da Bosna i Hercegovina "ne bi izdržala 'Dejton 2'", te da je Rusija protiv toga jer bi takav izazov "razbio državnost BiH".
 
Sergej Lavrov (foto: AFP 2016/ Filippo MONTEFORTE) -
Sergej Lavrov (foto: AFP 2016/ Filippo MONTEFORTE)

Govoreći o tome šta bi trebalo preduzeti na Balkanu i u BiH, Lavrov smatra da je ovoj regiji potrebna saradnja.

"Potrebno je da na Balkanu sarađujemo, kao što smo sarađivali kada je dogovoren Dejtonski sporazum (1995), koji je još uvijek temelj za Bosnu i Hercegovinu. Ima još mnogo primjera gdje smo zajedno sa našim zapadnim kolegama i drugim zemljama, uključujući i Tursku, sarađivali kako bismo normalizovali situaciju u tom ili nekom drugom delu Balkana", ističe Lavrov.

Odgovarajući na pitanje šta misli o ideji da se organizuje "Dejton 2", kao što to predlaže američki kongresmen Majk Tarner iz Dejtona u Ohaju, koji je od Stejt Departmenta već zatražio da organizuje novu konferenciju o BiH pod tim imenom, Lavrov je izrazio nedoumicu, ali i ruske uslove za to.

"Prvo je neophodno da saznamo šta je on mislio s tim. Nisam ništa čuo o tome. Ali ako bi tako trebalo da ponovo pišemo novi 'Dejton', onda smo mi protiv toga. Vjerujem da BiH ne bi izdržala takav izazov, jer bismo tako iznova počeli da razbijamo njenu državnost", ističe ruski ministar spoljnih poslova.

Objašnjavajući koja je konkretno uloga Moskve na Balkanu, Lavrov je na konferenciji za novinare u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku rekao da su balkanske države "tradicionalni i bliski prijatelji" Rusije, jer, kako je naglasio, neke od njih s Rusima dijele i istu religiju.

"Јa ne vidim nijednu drugu ulogu", rekao je šef ruske diplomatije.

Komentarišući zabrinutost atlanskih saveznika zbog "ruskog angažmana na Balkanu", Lavrov je odgovorio ironično:

"Ne krive nas samo za Balkan, već i za uplitanje u Meksiko, a ja vjerujem i još ponegdje", kaže Lavrov.

ponedeljak, 22 januar 2018 10:16

Amerika prijeti Prištini

U Ambasadi SAD u Prištini razgovara se o mjerama koje će biti preduzete prema kosovskim liderima ukoliko se nastavi inicijativa za ukidanje Specijalnog suda, potvrdio je američki konzul Brajan Kortevil.
 
Zašto Amerika ne objavi šta se to opasno sprema u BiH (Foto: https://rs.sputniknews.com) -
Zašto Amerika ne objavi šta se to opasno sprema u BiH (Foto: https://rs.sputniknews.com)

Kortevil je izrazio nadu da će lideri Kosova poslušati savjete američkog ambasadora na Kosovu Grega Delavija, pošto bi u suprotnom prva mjera bilo neizdavanje viza za kosovske lidere.

Premijeru samoproglašenog Kosova, Ramušu Haradinaju, nedavno nije odobrena američka viza kako bi učestvovao na svečanosti u Ajovi pa nije prisustvovao Molitvenom doručku, zbog njegovog stava oko Specijalnog suda i sporazumu o demarkaciji granice sa Crnom Gorom.

Američki konzul Kortevil je izjavio da još nisu utvrđene individualne mjere koje će biti preduzete, a razloge za odbijanje vize Haradinaju nije hteo da komentariše.

ponedeljak, 22 januar 2018 08:12

Stotine opasnih među migrantima

BiH bi uskoro mogla doći u velike probleme zbog sve masovnijeg priliva ilegalnih migranata koji nastoje da se preko njene teritorije domognu zemalja EU, a posebnu opasnost predstavljaju informacije da se među njima kriju i bezbjednosno interesantne osobe.

Granična policija BiH je od 1. januara do 26. decembra 2017. u pokušaju ili nakon ilegalnog prelaska granice otkrila 735 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, dok ih je u 2016. otkriveno manje od stotinu. Trend dramatičnog rasta nastavljen je i ove godine što potvrđuje činjenica da je već otkriven 61 državljanin zemalja visokog migracionog rizika.

Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić kaže da je BiH u začaranom krugu jer migranti prelaze granicu Hrvatske koja ih vraća u Srbiju, a onda oni ponovo ulaze u BiH.

- Zloupotrebljava se bezvizni režim sa Turskom. Naravno ima i onih koji su bezbjednosno interesantni i kada je riječ o tim ljudima nekoliko stotina njih je identifikovano i uhapšeno. Za rješavanje problema ilegalnih migracija i bezbjednosno interesantnih osoba važna je saradnja u regionu i sa međunarodnim organizacijama - kaže Krešić.

Direktor Granične policije BiH Zoran Galić izjavio je da preduzimaju niz mjera u cilju nadgledanja granice zbog masovnijeg priliva migranata.

- Trebinjskoj jedinici su poslati dodatni službenici i specijalistička oprema za nadzor, a zbog registrovanja više slučajeva korišćenja tovarnog prostora teretnih vozila za krijumčarenje migranata uvedena je privremena mjera pojačane kontrole i obaveznog pregleda teretnih vozila koja u BiH ulaze iz Srbije i Crne Gore - kazao je Galić.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić upozorio je četvrtak nakon sjednice Savjeta ministara da bi BiH mogla uskoro imati velikih problema sa ilegalnim migrantima, uz ocjenu da bi trebalo zapriječiti granicu između Crne Gore i Albanije.

- Nakon  presijecanja glavne rute koja je išla preko Srbije i dalje ka sjeveru stvoreni su problemi. Sada smo postali ruta za migracije. Jedan dio migranata ostao je zaglavljen između Srbije i Grčke. Riječ je o 10.000 ljudi koji polako cure sa tog područja. Otvorena je nova ilegalna ruta iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH - kazao je Mektić.

Dodao je da broj ilegalnih migranata možda još nije veliki za zemlje EU, ali jeste za BiH.

-  Još se nosimo s tim i držimo pod kontrolom, ali smo na granici kapaciteta. Broj ilegalnih migranata je u odnosu na 2016. povećan za oko 500 odsto - rekao je Mektić.

Služba za poslove sa strancima

Savjet ministara BiH usvojio je na posljednjoj sjednici plan rada Službe za poslove sa strancima BiH za ovu godinu u kojem je poseban akcenat stavljen na ilegalne migracije i probleme sa kojima se susreće BiH.

Kapacitet Imigracionog centra koji djeluje u sklopu te službe je 120 mjesta, što će biti nedovoljno ukoliko bude nastavljen sadašnji priliv migranata.

Stotine opasnih među migrantima

Danas bi trebalo da budu objavljeni prvi rezultati istrage o ubistvu lidera građanske inicijative "Sloboda- demokratija- pravda" Olivera Ivanovića, najavio je prištinski tužilac, Šućri Sulja.
 
Oliver Ivanović (Foto: http://www.novosti.rs) -
Oliver Ivanović (Foto: http://www.novosti.rs)

On je rekao da se intenzivno radi na istrazi ubistva i da će saopštiti informacije u vezi sa snimcima bezbjednosnih kamera, pregledom vozila i forenzičkim izveštajem, kao i izjave svjedoka.

Večernje novosti pišu da se u istrazi trenutno utvrđuje kako je automobil, za koji se sumnja da je korišćen u likvidaciji Ivanovića, dospio na Kosmet, te da je prema prvim indicijama to bilo urađeno na ilegalan način.

Automobil opel astra nađen je spaljen ubrzo poslije ubistva, tri ulice dalje od mjesta zločina. Prema informacijama Večernjih novosti, prve analize sakupljenih podataka iz Ivanovićevih kompjutera i mobilnih telefona ne daju opipljiv trag koji bi vodio do počinioca zločina.

Lider Građanske inicijative "Sloboda, demokratija, pravda" Oliver Ivanović ubijen je u utorak, 16. januara, ispred sjedišta stranke u Kosovskoj Mitrovici.

Policija samoproglašenog Kosova ponudila je 10.000 evra za informacije o ubistvu, a zvanični Beograd zatražio je da organi Srbije učestvuje u istrazi.

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas će biti služen parastos srpskim žrtvama u vojnoj operaciji hrvatske vojske "Maslenica", a za ovaj zločin ni nakon 25 godina niko nije odgovarao.
 
Beograd - parastos za oko 350 Srba ubijenih u hrvatskoj akciji "Maslenica" prije 22 godine - Foto: SRNA
Beograd - parastos za oko 350 Srba ubijenih u hrvatskoj akciji "Maslenica" prije 22 godineFoto: SRNA

U ovom zločinu ubijeno je 348 vojnika i civila srpske nacionalnosti, među kojima je bilo 35 žena i troje djece mlađe od 12 godina.

Iz ravnokotarskih sela protjerano je više od 10.000 Srba, koji su se raselili širom svijeta.

Operaciju "Maslenica" planirali su i izveli hrvatski generali Јanko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mladen Markač i Mirko Norac, na čelu sa tadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

U vrijeme ove agresije načelnik artiljerije sektora "Velebit" bio je kosovski Albanac Agim Čeku, kasniji kosovski zvaničnik, od čijih granata je, usljed neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac, najviše stradalo civila.

ponedeljak, 22 januar 2018 08:08

Počelo drugo polugodište; MUP- vozači oprez!

U Republici Srpskoj danas je počela nastava u drugom polugodištu u 187 osnovnih i 93 srednje škole, koja završava najkasnije u petak, 22. juna.
 
Škola - Foto: RTRS
 

Proljećni raspust trajaće od ponedjeljka, 2. aprila do petka, 6. aprila.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske apeluje na vozače motornih vozila da povećaju oprez u blizini škola i vrtića. Policijski službenici će, kao i prethodnih godina, prisustvom u blizini škola, te, prije svega, preventivnim djelovanjem spriječiti ugrožavanje djece u saobraćaju.

"Policijski službenici će po potrebi regulisati saobraćaj, sankcionisati učinioce prekršaja i organizovati uklanjanje nepropisno parkiranih vozila", saopšteno je iz MUP-a.

U saopštenju se dodaje da će policijski službenici, s početka drugog polugodišta, vršiti pojačanu kontrolu saobraćaja, sa akcentom na brzinu kretanja vozila i poštovanje odnosa vozač-pješak, a posebno na putnim pravcima kojim će se kretati veći broj djece.

MUP Republike Srpske posebno skreće pažnju vozačima na povećanje opreza u vožnji za vrijeme loših vremenskih uslova i smanjene vidljivosti, te apeluje da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.

Srpska Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika- obilježavanje krštenja Isusa Hrista u rijeci Јordan. Širom Srpske organizovana su plivanja za Časni krst.
 
Banjaluka: Mirko Ivanković pobjednik u plivanju za Časni krst - Foto: SRNA
Banjaluka: Mirko Ivanković pobjednik u plivanju za Časni krstFoto: SRNA

Povodom Bogojavljenja u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služena je sveta arhijerejska liturgija i organizovana litija do mosta Patra.

Njegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Јefrem okupljenim vjernicima uputio je praznični pozdrav "Bog se javi!", te ih pozvao da učestvuju u bogojavljenskoj litiji.

Liturgiji su, osim velikog broja vjernika, prisustvovali gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i predsjednik Skupštine grada Zoran Talić.

Nakon liturgije, uslijedilo je osveštavanje bogojavljenske vodice, sa kojom će sveštenici blagosloviti domove vjernika.

Bogojavljenska litija prošla je ulicom od Sabornog hrama Hrista Spasitelja do Gradskog mosta, gdje je organizovano tradicionalno Bogojavljensko plivanje za Krst časni.

Banjaluka: Litija i plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)
Banjaluka: Litija i plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)

Pobjednik plivanja za Krst časni je dvadesetpetogodišnji Banjalučanin Mirko Ivanković. On je prvi stigao do Časnog krsta od 33 učesnika Bogojavljenskog plivanja u rijeci Vrbas. Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Јefrem blagoslovio je plivače, a nakon završetka plivanja zajedno sa gradonačelnikom Banjaluke Igorom Radojičićem darivao je Ivankovića zlatnikom, dok su i ostali učesnici plivanja dobili prigodne poklone.

Radojičić je rekao da grad nastavlja tradiciju plivanja za Časni krst na Bogojavljenje, te da godinama zajednički organizuje bogojavljenske svečanosti sa Srpskom crkvenom opštinom i Eparhijom banjalučkom.

"Ova tradicija traje više od 100 godina, prekidana je u razičitim vremenima u zavisnosti kada je koja država dolazila i sistem, ratovi i ostalo, ali se iznova vraćala", istakao je Radojičić, čestitavši pobjedniku plivanja za Časni krst Mirku Ivankoviću, kao i svim učesnicima plivanja.

Ivanković je rekao da za njega predstavlja veliku čast to što je prvi doplivao do Časnog krsta.

 

Banjaluka: Plivanje za Časni krst (Foto: RTRS)
Banjaluka: Plivanje za Časni krst (Foto: RTRS)

Praznik Bogojavljenja u Trebinju je počeo Svetom arhijerejskom liturgijom u Hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg, koju je služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije.

Vladika Grigorije je rekao da je "veoma važno da shvatimo da niko od nas ne može da posjeduje Duha Svetog, ali svako može da se osloni na njega, da mu sleduje i da ga prihvata".

Nakon litije i osvećenja vode rijeke Trebišnjice uslijedilo je tradicionalno plivanje za časni krst u kojem je učestvovalo više od 70 Trebinjaca i Hercegovaca. Nikola Lješković /25/ prvi je doplivao do Časnog krsta. Među učesnicima bila je i tridesetogodošnja Dragica Drapić, koja je prvi put plivala za Časni krst.

 

Trebinje: Plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)
Trebinje: Plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)

Dobitnik je zlatnika za pobjedu na Bogojavljenskom plivanju do Časnog krsta u rijeci Željeznici u Istočnom Sarajevu je Gradimir Miladinović, student prava iz Trebinja. U svojoj kolekciji već ima tri zlatnika sa Bogojavljenskih plivanja. Na takmičenje se prijavilo 18 odvažnih plivača, kojima je ljubav prema Bogu i pravoslavnoj tradiciji bila jača od hladnih talasa rijeke. Organizatori plivanja za Časni krst obezbijedili su prigodne poklone za sve plivače-takmičare.

Vojkovićima je do Časnog krsta prvi doplivao Rade Dragović. U Crkvi Svetog Petra Sarajevskog služena je sveta liturgija, dok je zlatnik pobjedniku i prigodne poklone takmičarima uručio načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović.

Za časni krst plivalo se danas i u Višegradu. U konkurenciji 28 takmičara iz Višegrada, Valjeva, Foče, Rogatice i Sokoca stazu drugu 33 metra prvi je preplivao devetnaestogodišnji Marko Milanović iz Foče. Njemu je nagradu za osvojeno prvo mjesto uručio Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

"Ovo je moje prvo učestvovanje na ovoj manifestaciji. Drina je bila hladna, ali smo, ipak, uspjeli", rekao je Milanović, istakavši da je srećan zbog nagrade koju je osvojio, jer je danas veliki praznik Bogojavljenje.

Višegrad: Marko Milanović prvi doplivao za Časni krsta (Foto: SRNA)
Višegrad: Marko Milanović prvi doplivao za Časni krsta (Foto: SRNA)

Gradiški policajac Rajko Lajić pobjednik je u plivanju za Časni krst koje je danas nakon 78 godina, na Bogojavljenje, organizovano na rijeci Savi u Gradišci. Lajić je naveo da je Božijom voljom do krsta doplivao prvi i dodao da je nagrada koju je dobio priznanje i za sve učesnike koji su hrabro plivali u hladnoj rijeci Savi.

Arhijerejski namjesnik gradiški, protojerej stavrofor Gojko Slijepčević rekao je da su u plivanju za Časni krst učestvovala 33 mladića.

Gradiška - plivanje za Časni krst (Foto: RTRS)
Gradiška - plivanje za Časni krst (Foto: RTRS)

Bogojavljenje je tradicionalno obilježeno i u Prijedoru. U rijeci Sani ove godine je zaplivalo 57 odvažnih plivača, a među njima i jedna pripadnica ljepšeg pola. Zaplivavši za Krst časni, peti put pobjedu je odnio Prijedorčanin Miroslav Drljača. Zlatnik i vijenac, poklonio je najmlađem ovogodišnjem učesniku, petogodišnjem Vidu Radakoviću.

"Dječak ima pet i po godina i poklonio sam mu ovaj zlatnik za sreću i da pliva sa nama kada bude stasao za to", dodao je Drljača.

Prijedor: Plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)
Prijedor: Plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)

Prvi do Časnog krsta na ušću Sane u Unu u Novom Gradu doplivao je Miloš Kovačević. Kovačević je bio jedan od 13 učesnika, a plivanje za Časni krst u Novom Gradu na Bogojavljenje organizovano je četvrti put.

"Učestvujem četvrti put, nisam očekivao da ću biti pobjednik, imao sam sreću. Ovo se ne može opisati riječima, samo se može doživjeti", istakao je Kovačević.

Novi Grad: Miloš Kovačević pobjednik u plivanju za Časni krst (Foto: SRNA)
Novi Grad: Miloš Kovačević pobjednik u plivanju za Časni krst (Foto: SRNA)

Dvadesetpetogodišnji Zoran Vidović prvi je doplivao do Časnog krsta na rijeci Ukrini u Derventi.

"Pet godina učestvujem i četvrti put osvajam Časni krst. Nešto me vuče da to činim, motivacija dolazi sama", rekao je Vidović, koji je po zanimanju bravar.

Pobjedniku je načelnik opštine Miroslav Drljača uručio zlatnik, koji je tom prilikom rekao da građani Novog Grada podržavaju manifestacije koje se organizuju u ovoj lokalnoj zajednici.

Za Časni krst u Brodu plivalo je 20 hrabrih učesnika, a slavio je Vlado Bačić. Takmičenje je održano na rijeci Savi, na stazi Kajak-kanu kluba "Premium". Načelnik opštine Brod Ilija Јovičić čestitao je pobjedniku i zahvalio ostalim plivačima za učešće.

Brod: Plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)
Brod: Plivanje za Časni krst (Foto: SRNA)

Јedanaestogodišnji Pavle Komlen doplivao je prvi do Časnog krsta u Neretvi. Komlen je bio najmlađi među petnaestak učesnika koji su odlučili da i u Mostaru ožive običaj plivanja za Časni krst na Bogojavljenje.

Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović, koji je osveštao vodu zajedno sa rektorom Bogoslovije "Svetog Petra Dabrobosanskog" u Foči arhimandritom Lazarom Lazarevićem i parohom blagajskim Branimirom Boravčaninom, uručio je pobjedniku zlatnik.

Mostar: Pavle Komlen prvi doplivao do Časnog krsta (Foto: SRNA)
Mostar: Pavle Komlen prvi doplivao do Časnog krsta (Foto: SRNA)

Bogojavljensku litiju ulicama Brčkog, predvodio je episkop zvorničko-tuzlanski Fotije. Za viteštvo Časnog krsta na Savi, borilo se 60 plivača. Među kojima je pobjedu odnio Draško Đurić. Ovogodišnje viteško nadmetanje na Savi u Brčkom, okupilo je nekoliko hiljada posmatrača, na izletištu Ficbajer. Prema ocjeni organizatora, sve je proteklo u najboljem redu, što je dobra uvertira i za narednu godinu.

"Ovim sam završio svoje učestvovanje na Bogojavljenskom plivanju jer, prema pravilima, sljedeće godine nemam pravo zato što sam tri puta već pobjeđivao. Ovo je poseban osjećaj, ne može se opisati riječima", istakao je Đurić.

Širom Srbije plivalo se za Časni krst. U Beogradu je dvadesetogodišnji student i trener plivanja Uroš Radulović pobjednik bogojavljenskog plivanja, koje je održano na Dunavu na Zemunskom keju u Beogradu.

"Ovo za mene nije takmičenje nego čast i privilegija", rekao je Radulović.

U tradicionalnom bogojavljenskom plivanju, koje se održano pred nekoliko hiljada Beograđana, učestvovalo je oko 300 plivača, među kojim dvije djevojke i Poljak Јakob Dubnjak koji u Beogradu boravi u okviru studentske razmjene.

Beograd: Uroš Radulović, pobjednik u plivanju za Časni krst (Foto: SRNA)
Beograd: Uroš Radulović, pobjednik u plivanju za Časni krst (Foto: SRNA)

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanske vjere. Isusa Hrista je na rijeci Јordan krstio Јovan Krstitelj koji je ljude krštavao, pripremajući ih tako za dolazak Mesije. 

Danas, na Bogojavljenje, vjernici se pozdravljaju pozdravom "Bog se javi-Vaistinu se javi".

Granični prelaz u Kozarskoj Dubici još nije dobio stalni status međunarodnog, već mu ga vlasti dodjeljuju privremeno, dok u Novom Gradu četiri i po godine čekaju promjenu kategorije da bi preko prelaza bio dozvoljen teretni saobraćaj, a zbog nerješavanja tih problema šteta konstantno raste.

Opštine, privrednici i stanovništvo štetu trpe još od 1. jula 2013. godine kada je Hrvatska postala članica Evropske unije. Tada su na snagu stupili novi propisi o graničnim prelazima i pograničnom prometu. Najveći problem je zabrana teretnog saobraćaja preko graničnog prelaza Novi Grad - Dvor. Time je otežana ionako teška situacija za privrednike iz Novog Grada, susjedne opštine Dvor u Hrvatskoj i drugih opština prijedorske regije kojima je taj prelaz najbliži.

Desetine privrednih subjekata koji posluju sa firmama iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Njemačke, Austrije i drugih zemalja od trenutka zatvaranja graničnog prelaza za teretni saobraćaj ima ozbiljne finansijske gubitke zbog povećanja troškova transporta robe koju proizvode i otežanog snabdijevanja sirovinama, repromaterijalom i opremom iz zemalja EU. Privrednici su primorani da koriste prelaz u Gradini što povećava dužinu puta za oko 400 kilometara.

Inicijativu za otvaranje prelaza u Novom Gradu za teretni saobraćaj potpisima su podržali čelnici 73 privredna subjekta prijedorske regije, Unsko-sanskog kantona i Sisačko-moslavačke županije. Iako je Komisija o zahtjevu za promjenu kategorije graničnog prelaza Novi Grad - Dvor trebalo da raspravlja na decembarskoj sjednici to se nije desilo. Zbog toga i dalje ima status međunarodnog graničnog prelaza za drumski i putnički, ali bez mogućnosti robnog saobraćaja.

Zamjenik načelnika opštine Novi Grad Bojan Lukač naglašava da bi bilo veoma značajno da granični prelaz bude otvoren za robni saobraćaj.

- Nije samo u pitanju značaj za privredu Novog Grada, već kompletne prijedorske regije, Unsko-sanskog kantona i Sisačko-moslavačke županije gdje takođe traže prekategorizaciju graničnog prelaza. Privredne komore sa svih ovih područja dale su punu podršku tom zahtjevu. Privrednicima bi otvaranje prelaza mnogo značilo, pogotovo što je od prošle godine pooštren režim ulaska u EU zbog čega čekaju po pet, šest sati na granicama. Troškovi transporta prelaskom granice u Novom Gradu bili bi im značajno manji - naglasio je Lukač.

Dodao je da je ranije izvršeno ispitivanje stepena nosivosti mosta probnim opterećenjem koje je pokazalo da je elastičnost mosta blizu dozvoljene granice, što je u skladu sa domaćim i hrvatskim standardima.

- Bez obzira na to što je u granicama normale, Hrvatska je tražila da bude obavljena sanacija površinskog sloja i ojačanje stepena bezbjednosti mosta prije puštanja teretnog saobraćaja. Jesmo za sanaciju, ali ne postoji prepreka za otvaranje mosta, jer je sve u granicama normale i u praksi se rijetko može desiti da most bude maksimalno opterećen - kazao je Lukač i dodao da predstavnici opštine neće odustati od zahtjeva da prelaz bude otvoren za robni saobraćaj.

Iako je situacija u Kozarskoj Dubici nešto povoljnija ni tu problem nije trajno riješen. Mješovita komisija za praćenje sprovođenja ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima donijela je 7. novembra odluku za privremeni međunarodni saobraćaj putnika preko stalnog graničnog prelaza za pogranični promet Kozarska Dubica - Hrvatska Dubica u trajanju od tri mjeseca i ona ističe 7. februara.

Zamjenik načelnika opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro izrazio je nadu da će međunarodni status graničnog prelaza biti produžen i poslije 7. februara.

- Svaka tri mjeseca donose odluke privremeno, pa mislim da nije sporno dalje produžavanje. To je od vitalnog značaja za opštinu. Sada je puno drugačija situacija u odnosu na vrijeme kada ovaj prelaz nije imao međunarodni status. Značaj prelaza je vidljiv svaki vikend kada su velike gužve na prelazima u Gradišci i na prelazu Gradina, tako da je ovaj prelaz veoma bitan. Pored toga, otvorenost utiče i na privredu naše opštine, veći je promet i u oblasti ugostiteljstva i trgovine - kazao je Zlojutro.

Predsjednik Mješovite komisije za praćenje sprovođenja ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima Božo Zovko o ovim pitanjima nije želio da razgovara, istakavši da je tražio od Savjeta ministara BiH da ga smjene sa te pozicije.

- Smijenite me, recite da neću da sarađujem, vozim i ne pada mi na pamet da se vratim na posao, uđem u sve materijale i da vama govorim - kazao je Zovko.

Savjet ministara

U Savjetu ministara BiH nisu odgovorili na pitanje da li su razmatrali zahtjev predsjednika Mješovite komisije za praćenje sprovođenja ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima Bože Zovka da bude razriješen sa te pozicije.

Nije poznato ni kako bi njegova eventualna smjena mogla da utiče na rad komisije, koja se posljednji put sastala 6. decembra prošle godine. Tada je graničnom prelazu Gabela polje na tri mjeseca dat status međunarodnog.

 Država oteže odluku, prelazi gomilaju štetu

Strana 7 od 79
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…