All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

nedelja, 02 jul 2017 00:00

Položeni vijenci na Kozari

Zvaničnici Republike Srpske, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom 75 godina od Bitke na Kozari.

Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, delegacija Vlade Srpske na čelu sa predsjednikom Željkom Cvijanović, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, ambasada Srbije i Rusije u BiH, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari.

Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, te Misije OEBS-a u BiH.

U okviru obilježavanja 75 godina od Bitke na Kozari, koju organizuju vlade Republike Srpske i Srbije, slijedi obraćanje zvaničnika i kulturno-umjetnički program.

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.

Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila.

Ova bitka, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.

Istoričari su prikupili podatke o 33.398 pobijenih boraca i civila, dok sudbina mnogih do danas nije poznata.

Položeni vijenci na Kozari

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je danas da u ovom trenutku ne postoji ozbiljnija teroristička prijetnja po Srbiju i da građani treba da znaju da je bezbjednosni sistem zemlje uvijek aktivan.
 
Nebojša Stefanović - Foto: TANЈUG
Nebojša StefanovićFoto: TANЈUG

- Ministarstvo unutrašnjih poslova danonoćno radi na tome da bude spreman da odgovori na svaki izazov u svim sredinama i na svakoj tački Srbije, od borbe protiv organizovanog kriminala do terorističkih dejstava - rekao je Stefanović.

On je na aerodromu "Nikola Tesla" prisustvovao taktičko-pokaznoj vježbi pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice.

Stefanović je ukazao da i u kriminalističkoj policiji postoje odjeljenja koja se bore protiv terorizma i ekstremizma i da MUP u cjelosti radi na tome da ne bude ozbiljnije ugroženosti građana Srbije, prenose beogradski mediji.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije je najavio da će za SAЈ, kao i za druge jedinice, tokom ove godine biti nabavljena nova oklopna vozila domaće proizvodnje.

Premijer Slovenije Miro Cerar izjavio je da na najavljenom sastanku s hrvatskim premijerom Plenkovićem ne misli pristati na nove pregovore o granici, nego da namjerava govoriti o tome kako "primijeniti" arbitražnu presudu koju Slovenija prihvata i drži je "pravno obvezujućim aktom" za obe strane u sporu.
 
Miro Cerar          Izvor: www.slovenskenovice.si -
Miro Cerar Izvor: www.slovenskenovice.si

Ona je obvezujuća, rekao je Cerar, bez obzira na to što Hrvatska arbitražni proces smatra nepovratno kompromitujućim i predlaže razgovore o bilateralnom problemu u novom okviru, i bez obzira na ovakve ili onakve reakcije u evropskim prestolnicama.

"Želimo pregovarati, ali ne o novom sporazumu nego o tome kako implementirati arbitražnu presudu, biće to dijalog o izvršenju današnje presude", rekao je Cerar vezano uz najavljenu posjetu premijera Hrvatske Plenkovića Ljubljani.

Cerar je pojasnio da Slovenija neke aspekte današnje odluke arbitara treba još prostudirati, ali da će presudu poštovati i nastojati je primijeniti.

Cerar je rekao kako ne očekuje da će Hrvatska odmah promijeniti svoje stajalište o arbitražnoj presudi, ali da ne vjeruje da na njemu može dugo ustrajati i insistirati jer kao članica EU-a i NATO saveza mora poštovati međunarodno pravo te pristati na izvršenje odluke međunarodne arbitraže kao obvezujućeg akta.

Arbitražna presuda je važeća i izvršna za obe strane, nevezano uz to hoće li se ili ne o tome izjasniti neke evropske države ili Evropska komisija, rekao je Cerar.

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije u četvrtak je objavio odluku prema kojoj, među ostalim, velika većina Piranskog zaliva pripada Sloveniji.

petak, 30 jun 2017 00:00

Ponovo protesti u Skoplju

Krivični sud u Skoplju odlučuje o zahtjevu Specijalnog javnog tužilaštva za određivanje pritvora bivšem premijeru i predsjedniku najuticajnje sada opozicione VMRO-DPMNE Nikoli Gruevskom, a za to vrijeme ispred zgrade suda traje protest pedesetak pristalica te stranke, koji se protive njegovom pritvaranju
 
Nikola Gruevski - Foto: AP
Nikola GruevskiFoto: AP

Specijalno javno tužilaštvo juče je podnijelo optužnicu protiv Gruevskog u slučaju "Titanik" za izborne prevare i traži određivanje pritvora. Tužilaštvo je podiglo još 17 optužnica po drugim slučajevima za čije počinitelje takođe traži pritvor, a riječ je o bivšim funkcionerima i osobama bliskim Gruevskom.

Gruevski je optužen zbog kupovine Mercedesa vrednog 600.000 evra, nezakonitog rušenja stanova i nezakonitom ugovoru o izgradnju dva autoputa sa kineskom kompanijom, zbog čega je državni budžet oštećen za 155 miliona evra.

U BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji cijene rominga biće ponovo snižene od sutra, na osnovu Sporazuma o sniženju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u ovim zemljama.
 
Roming - Foto: REUTERS
 

Maksimalna cijena odlaznog poziva u romingu bez PDV-a, biće 0,19 evra, a maksimalna cijena dolaznog poziva u romingu će biti 0,05 evra.

Maksimalna cijena SMS poruka u romingu od sutra iznosiće 0,06 evra, a maksimalna cijena za usluge prenosa podataka i MMS poruka u romingu cijena po poruci biće 0,20 evra. Operatori mogu da ponude i niže cijene od maksimalnih koje su predviđene Sporazumom.

U nedjelju, 2. jula, na Kozari će biti obilježeno 75 godina od Bitke na Kozari u kojoj je stradalo oko 10.000 boraca i 40.000 civila, najavio je predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milenko Savanović.
 
Milenko Savanović - Foto: RTRS
Milenko SavanovićFoto: RTRS

- Kozara i njena okolina bila je strateški veoma interesantno područje sa većinski srpskim stanovništvom koje je bilo jedna od ciljanih meta naših neprijatelja, kao i partizanski pokret koji je tu formiran - rekao je Savanović na konferenciji za novinare u Banjaluci.

On je naveo da je u Bici za Kozaru, koja je počela 10. juna i trajala do 15. jula 1942. godine, partizanski pokret imao značajnu ulogu u zaštiti srpskog stanovništva, iako je bio brojčano mnogo slabiji od neprijatelja.

- Odnos snaga na početku bitke je bio 3.000 partizanskih boraca protiv 11.000 njemačkih fašista i 20.000 ustaša i domobrana iz Nezavisne Države Hrvatske - rekao je Savanović, koji je i ministar rada i boračk-invalidske zaštite Republike Srpske.

On je dodao da je cilj njemačkih fašista bio da na Kozari slome partizanski pokret, ali i da je rasele, kako partizani ne bi imali podršku stanovništva.

Savanović je naveo da je za četiri godine Drugog svjetskog rata sa tih prostora u logore odvedeno 68.000 civila, dok ih je 40.000 stradalo od fašističkog i ustaškog terora.

- Kozara, koja je iznjedrila 45 narodnih heroja, ostala je simbol otpora, hrabrosti, ali i stradanja civilnog stanovništva - rekao je Savanović.

On je dodao da će u subotu, 1. jula, biti odata i počast srpskim civilima stradalim u vrijeme NDH u Јadovnu.

- Prvi logori koji su bili formirani u NDH bili su Gospić, Јadovno i Pag, a statistika govori da je za nekoliko mjeseci njihovog postojanja ubijeno i mučeno 40.132 pripadnika srpskog naroda - rekao je Savanović.

Predsjednik Pododbora za obilježavanje ovog istorijskog događaja Velimir Dunjić naveo je da je prijem zvanica u vili "Mrakovica" predviđen u 8.30 časova, dok će parastos kod Spomen-krsta biti služen u 9.00 časova, a za 9.45 časova najavljeno je polaganje vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja.

Dunjić je dodao da je u 10.15 časova predviđeno obraćanje zvaničnika, a u 10.40 umjetnički program.

Konferenciji za novinare prisustvovao je i savjetnik ministra rada i boračko- invalidske zaštite general Milan Torbica.

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.

Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila.

Ova bitka, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.

Istoričari su prikupili podatke o 33.398 pobijenih boraca i civila, dok sudbina mnogih ni do danas nije poznata.

Zajednička sjednica Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske biće održana 7. jula u Sarajevu.
 
Savjet ministara BiH - Foto: RTRS
Savjet ministara BiHFoto: RTRS

Ceremonija svečanog dočeka planirana na Trgu BiH u jutarnjim časovima, nakon čega slijedi zajednička sjednica, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH. 

Nakon sjednice biće održana konferencija za novinare predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića i predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, a planirano je i potpisivanje određenih sporazuma.

Slovenci su pobijedili pred arbitražnim sudom. Prema odluci slovenački brodovi i avioni imaće svu slobodu prolaska kroz hrvatsko područje. Ovom presudom Slovenija dobija tri četvrtine Piranskog zaliva.
 
Piranski zaliv (Foto: Themightyquill/Wikipedia) -
Piranski zaliv (Foto: Themightyquill/Wikipedia)

Prema odluci Arbitražnog suda u Hagu, Slovenija nije dobila izlaz u međunarodne vode, ali je dobila veliku većinu Piranskog zaliva, dok je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna.

Čitanju odluke nisu prisustvovali predstavnici Hrvatske. Odluka arbitražnog suda, nije se svidjela hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, koji je ponovio stav hrvatske vlade - odluka ni na koji način ne obavezuje Hrvatsku, ne namjeravamo njen sadržaj primjenjivati.

- Druge države u međunarodnim odnosima ovo pitanje trebaju prepustiti Hrvatskoj i Sloveniji da to rješavaju bilateralno. To je najbitnije i vrlo jasan stav Hrvatske. Pozivam sve aktere na političkoj sceni da i dalje držimo jedinstven stav - dodao je Plenković.

Ipak, Njemačka vlada pozvala je Hrvatsku i prije same presude da poštuje i sprovede odluku:

"Nezavisno o sadržaju odluke, s gledišta vlade Njemačke, važno je načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštovati, kao i da ih strane moraju implementirati".

Hrvatski državni vrh ipak je istakao da ostaje spreman za razgovor sa Slovenijom. Slovenija je, s druge strane, saopštila da odluka Arbitražnog suda o graničnom sporu mora da se poštuje.

- Ovo je istorijski trenutak za Sloveniju. Odluku suda treba poštovati, zbog toga ću se kao predsjednik Vlade zauzimati da je jedinstveno prihvatimo uprkos tome što sva naša očekivanja nisu u potpunosti ostvarena - naglasio je premijer Slovenije Miro Cerar.

Cerar je istovremeno pozvao svog hrvatskog kolegu Plenkovića na sastanak u Ljubljani 12. jula da bi razgovarali o sprovođenju odluke Arbitražnog suda.

Sjedinjene Države su poručile da neće zauzimati ničiju stranu u ovom sporu, kao i da je ovo pitanje koje trebaju riješiti sami Hrvatska i Slovenija.

četvrtak, 29 jun 2017 00:00

Srbija dobila novu Vladu

Premijerka Ana Brnabić i ministri položili zakletvu pred parlamentom, čime je počeo da teče mandat nove vlade. Vlada je izglasana sa 157 glasova "za" i 55 "protiv".
 
Nova Vlada Srbije - Foto: RTS
Nova Vlada SrbijeFoto: RTS

Tekst zakletve koju su položili premijer i ministri glasi: "Zaklinjem se na odanost Republici Srbiji i svojom čašću obavezujem da ću poštovati Ustav i zakon, da ću dužnost člana Vlade vršiti savjesno, odgovorno i predano i biti posvećen očuvanju Kosova i Metohije unutar Republike Srbije."

Skupština Srbije odlučivala je o izboru Vlade u celini javnom prozivkom po azbučnom redu. O kabinetu Ane Brnabić izjasnilo se ukupno 212 poslanika – "za" je glasalo 157 poslanika, a 55 je bilo "protiv".

Prethodno se u Skupštini Srbije žustro raspravljalo o izboru nove vlade i njenom programu. 

Nova vlada imaće četiri potpredsjednika – to su Ivica Dačić, kao prvi potpredsjednik, zatim Zorana Mihajlović, Nebojša Stefanović i Rasim Ljajić.

Na ministarskim pozicijama biće:

Ivica Dačić – Ministarstvo spoljnih poslova

Zorana Mihajlović – Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Nebojša Stefanović – Ministarstvo unutrašnjih poslova

Rasim Ljajić – Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Dušan Vujović – Ministarstvo finansija

Goran Knežević – Ministarstvo privrede

Branislav Nedimović – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Aleksandar Antić – Ministarstvo rudarstva i energetike

Nela Kuburović – Ministarstvo pravde 

Branko Ružić – Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Aleksandar Vulin – Ministarstvo odbrane

Mladen Šarčević – Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Zlatibor Lončar – Ministarstvo zdravlja

Vanja Udovičić – Ministarstvo omladine i sporta

Vladan Vukosavljević – Ministarstvo kulture iinformisanja

Јadranka Јoksimović – Ministarstvo za evropske integracije

Zoran Đorđević – Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja 

Goran Trivan – Ministarstvo za zaštitu životne sredine 

Slavica Đukić Dejanović – ministarka bez portfelja zadužena za populacionu politiku

Milan Krkobabić – ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju javnih preduzeća

Nenad Popović – ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnologiju

Parlament Srbije je tokom višečasovne rasprave debatovao o novoj Vladi i to nakon što je juče mandatarka Ana Brnabić predstavila ekspoze.

Lider VMRO DPMNE i bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski je ocijenio da su optužnice koje je Specijalno tužilaštvo danas najavilo protiv njega i nekih njegovih bliskih saradnika "klasičan politički progon" čiji je "cilj da se uništi" najveća opoziciona stranka.
 
Nikola Gruevski (Foto:sofiaglobe.com) -
Nikola Gruevski (Foto:sofiaglobe.com)

- VMRO DPMNE je napadnuta. Nikad u istoriji nije se dogodio ovakav progon političkih protivnika, c ciljem ova partija da se uništi ili ućuti. Specijalno tužilaštvo nije tužilaštvo, već kancelarija (suparničkog) SDSM, a optužnice su bez ikakvog pravnog osnova. Konstruktivnost u našem djelovanju završava danas - rekao je Gruevski na konferenciji za novinare.

Specijalno tužilaštvo za prisluškivane razgovore najavilo je danas još 17 optužnica za kriminal i izborne prevare, a među optuženima su bivši premijer Gruevski - za četiri slučaja, i funkcioneri njegove vlade i stranke..

Predsednik VMRO DPMNE je ocenio da pokušavaju da "slome" njegovu stranku da bi se "oslabila Makedonija", ali, rekao je, to neće uspjeti i "mi ostajemo na braniku države".

Po njegovim riječima, "grijeh" VMRO DPMNE je to što je 11 godina bila "na braniku odbrane države i nacionalnih interesa" i što "odoleijva pritiscima i pretnjama u vezi s nazivom države i identitetom naroda".

- Ovo neće proći tako lako. Ako mislite da će VMRO da sedi mirno, duboko se varate. Konstruktivnost, koju neki nazivaju popustljivost, u našem delovanju je završena. Istorija će da ocenjuje i sudi. Mi uvažavamo samo sud istorije - rekao je lider najveće opozicione stranke Nikola Gruevski.

Optužnicama koje je danas podiglo Specijalno tužilaštvo za prisluškivane razgovore obuhvaćene su 94 osobe i sedam pravnih lica. Tužilaštvo je od Krivičnog suda zatražiti da odredi pritvor za 18 osumnjičenih među kojima su funkcioneri sada opozicionog VMRO DPMNE.

Na tom spisku su Nikola Gruevski, bivša ministarka policije Gordana Јankulovska, bivši šef državne bezbjednosti i rođak Greuvskog Sašo Mijalkov, bivši ministar za transport i veze Mile Јanakieski, donedavna ministarka kulture Elizabeta Kančevska Milevska, ali i glavni urednik televizije Sitel Dragan Pavlović, koji je poznat pod nadimkom Latas.

Specijalno tužilaštvo za prisluškivane razgovore formirano je sporazumom o rešavanju političke krize, nazvanim Dogovor iz Pržina, i imalo je rok od 18 mjeseci da podigne optužnice. Tužilatvo je napravljeno da bi istražilo ko je u Makedoniji nezakonito prisluškivao od 2008. do 2015. i istražilo slučajeve kriminala i izbornih prevara koji se spominju u prisluškivanim razgovorima.

Nova vlada koju predvodi Socijaldemokratski savez Makedonije, koji je i otkrio slučaj masovnog neovlašćenog prisluškivanje tokom vladavine Gruevskog, pokušava da nađe zakonski način da Specijalno tužilaštvo nastavi da podiže optužnice.

Po informacijama iz Specijalnog tužilaštva, do sada je preslušano oko 50 odsto prisluškivanih razgovora, koje je krajem 2015, po formiranju tog tužilaštva, dostavio lider SDSM Zoran Zaev. Od početka rada Specijalno tužilaštvo je naišlo na jak otpor i opstrukciju institucija vlasti i pravosudnih organa, koje je godinama čvrsto kontrolisao VMRO DPMNE.

Specijalno tužilaštvo za prisluškivane razgovore je do sada podiglo tri optužnice, u kojem je u jednom prvoptuženi za naručvanje političkog nasilja Nikola Gruevski. Među optuženima u druga dva slučaja su i bivša ministarka policije Gordana Јankulovska i gradonačelnik Bitolja Vladimir Talevski.

Strana 53 od 96
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…