All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

 Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske organizovaće danas  komemoraciju u Spomen-području Jasenovac u znak sjećanja na žrtve ovog logora.

Predstavnici jevrejskih, srpskih i antifašističkih organizacija treću godinu ne učestvuju u službenoj komemoraciji Hrvatske, koja je najavljena za nedjelju, 22. april.


Posebnu komemoraciju održala je 15. aprila koordinacija jevrejskih opština.

Okupljanje učesnika komemoracije planirano je ispred Memorijalnog muzeja Jasenovac s početkom u 10.30 časova, odakle će se u 11.00 časova uputiti prema spomeniku "Kameni cvijet" u Spomen-području Jasenovac, gdje će biti održan komemorativni program u 11.30 časova, saopšteno je iz Srpskog narodnog vijeća.

Zatvorenici iz logora Jasenovac krenuli su u proboj 22. aprila 1945. godine. Dan ranije, 21. aprila, preko Save je iz logora odvedeno više od 700 žena koje su pobijene. Brojno stanje zarobljenih muškaraca u Jasenovcu te noći je bilo 1.073, od kojih su samo 54 uspjela pobjeći na slobodu.

Učesnici komemoracije će položiti karanfile, koje će im organizatori podijeliti na mjestu okupljanja.

Sutra komemoracija žrtvama logora Jasenovac

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk od 24. do 27. aprila boraviće u zvaničnoj posjeti zemljama zapadnog Balkan. "Poruka našim prijateljima je jasna: Evropska unija jeste i biće i dalje najpouzdaniji partner za čitav region", poručio je Tusk uoči posjete.

 

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk će tokom svoje posjete uapadnom Balkanu obići Tiranu, Podgoricu, Beograd, Sarajevo i Skoplje. Prema najavama iz Brisela predsjednik Evropskog savjeta u Beograd stiže 25. aprila. Osnovna svrha njegove posjete je priprema za samit EU-zapadnog Balkana 17. maja u Sofiji kao i učešće na regionalnom samitu u okviru procesa Brdo-Brioni u Skoplju.

"Poruka našim prijateljima je jasna: Evropska unija jeste i biće i dalje najpouzdaniji partner za čitav region. Kao najveći investitor, najveći donator, najveće trgovinsko tržište i najbolje obećanje za bolju budućnost građana. Samit EU Zapadni Balkan u Sofiji trebalo bi da potvrdi evropsku perspektivu regiona i što je još važnije da konkretno poboljša veze sa regionom i unutar samog regiona", poručio je Tusk.

On će se tokom posjete regionu sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerima Albanije Edijem Ramom i Crne Gore Duškom Markovićem, kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem, kao i sa članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, Mladenom Ivanićem i Bakirom Izetbegovićem i premijerom Makedonije Zoranom Zaeivim.

"Svi ovi sastanci će biti važna prilika za pripremu predstojećeg samita šefova država ili vlada EU i lidera zapadnog Balkana u Sofiji 17. maja. To će takođe biti prilika da se razgovara o bilateralnim odnosima sa Evropskom unijom", najavljeno je iz Evropskog savjeta u Briselu.

U saopštenju Evropskog savjeta navodi se da će Donald Tusk završiti svoj put u Skoplju gdje će učestvovati na samitu Brdo-Brioni.

"Glavni cilj procesa Brdo-Brioni je da okupi sve predsjednike iz regiona zapadnog Balkana, kao i predsjednike Slovenije i Hrvatske, u cilju jačanja političkog dijaloga, povećanja stepena povjerenja i promovisanja rješavanja izuzetnih bilateralnih i regionalnih pitanja", navode u Briselu.

Posjetom predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska zapadnom Balkanu biće zaokružena posjeta svih najviših zvaničnika EU regionu. Od početka 2018. godine zemlje zapadnog Balkan posjetili su predsjednik Evropskog paralmeta Antonio Tajani, predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker i šefica EU diplomatije Federika Mogerini.

Tusk: EU najbolje obećanje za bolju budućnost građana zapadnog Balkana

 Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske jednoglasno je  utvrdio da će Svečana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biti održana u utorak, 24. aprila 2018. godine sa početkom u 13.50 časova kada će se narodnim poslanicima i gostima obratiti predsjednica Savjeta Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije, Valentina Matvijenko.

 

Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović informisao je članove Kolegijuma da su na Svečanu sjednicu pozvani kao gosti svi poslanici iz Republike Srpske u oba doma parlamenta BiH, lideri parlamentarnih političkih partija koje imaju sjedište u Republici Srpskoj  i druge visoke zvanice.

Prema Protokolu posjete Matvijenko sa saradnicama, prije početka Svečane sjeednice, u 13.15 časova razgovaraće sa rukovodstvom Narodne skupštine Republike Srpske.

Valentina Matvijenko se na funkciji predsjednice Savjeta Federacije Gornjeg doma Federalne skupštine Ruske Federacije nalazi od septembra 2011. godine. Prije ove funkcije Matvijenko je obavljala dužnost gubernatora Sankt-Peterburga, a vršila je i funkciju zamjenika predsjednika Vlade Ruske Federacije. Stalni je član Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije. 

Svečana sjednica Parlamenta Srpske 24. aprila, gost Valentina Matvijenko

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković kazao je u četvrtak kako Hrvatska očekuje da Srbija oštro i nedvosmisleno osudi jučerašnji incident Vojislava Šešelja i da nastavak odnosa sa Srbijom bude u kontekstu te osude.

 

Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj u srijedu je na ulazu u Narodnu skupštinu zajedno s još jednim poslanikom SRS-a Filipom Stojanovićem oskvrnuo hrvatsku državnu zastavu, a nakon toga je članove hrvatske saborske delegacije grubo izvrijeđao.

"Najoštrije osuđujem taj Šešeljev incident", kazao je Plenković na početku sjednice Vlade Republike Hrvatske te dodao kako je Šešelj oštetio hrvatsku zastavu i vrijeđao saborsku delgaciju, prenosi Hina.

Vlada podržava odluku predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da prekine posjetu Srbiji.

"Očekujem da Srbija oštro i nedvosmisleno osudi taj akt zastupnika u skupštini koji je još jednom ponovio svoju oštru i bezobzirnu retoriku i ponašanje prema Hrvatskoj", rekao je Plenković.

Naglasio je kako očekuje da nastavak dijaloga i odnosa s Republikom Srbijom bude u kontekstu njihove osude takvoga ponašanja. Dodao je i kako je jučerašnje otvaranje predstavništva HGK nakon Šešeljevog incidenta bio jasan signal da Hrvatska želi nastaviti unaprjeđivati odnose i razviti trgovinsku razmjenu, privrednu saradnju, raditi na dobrosusjedstvu, ali kako su "ovo prethodna pitanja koja je nužno vrlo jasno osuditi".

"Vlada će nastaviti graditi odnose da susjedima, a na ovakove poteze ćemo reagirati odlučno i primjerno u zaštiti digniteta simbola hrvatske države i dostojanstva RH u cjelini", rekao je Plenković.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković juče je po povratku iz Beograda izjavio da su tamošnje vlasti relativizovale incident koji je izazvao Vojislav Šešelj u parlamentu Srbije.

Prvi predsjednik Sabora u istoriji koji je posjetio Srbiju dodao je da nije imao drugog izbora nego vratiti se jer su, kako je kazao "htjeli zaštititi dignitet hrvatske države". 

Šešelj je, prema tvrdnjama očevidaca, u predvorju Skupštine Srbije presreo delegaciju Sabora, istrgnuo hrvatsku zastavu, počeo je gaziti i psovati Jandrokoviću "mater ustašku" te poručio da "pozdrave (čelnika hrvatske manjine u Srbiji Tomislava) Žigmanova", kojem je prošle sedmice prijetio ponavljanjem zločina za koje je osuđen u Hagu.

Njegov čin osudile su prvo predsjednice Skupštine Srbije Maja Gojković i Vlade Srbije Ana Brnabić, no Jandroković smatra da su relativizovale gaženje hrvatske zastave.

"Moglo bi se polemizirati s načinom kojim su osudili taj događaj jer su ga, po mom mišljenju, pokušale relativizirati", rekao je predsjednik Sabora. 

Gojković je incident uporedila s protestima koji su pratili nedavnu posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, a Jandroković joj poručio da ta dva događaja "nemaju nikakve veze" i u tom trenutku zatražio da predsjednik Aleksandar Vučić bude jasniji od Gojković i Brnabić.

Vučić se oglasio nešto kasnije i osudio incident u kojem je haški osuđenik i poslanik u skupštini Srbije Vojislav Šešelj gazio hrvatsku zastavu i nazvao taj čin nedopustivim, ali je i on povukao paralelu s incidentima tokom njegove posjete Zagrebu.

"Sve što se danas dogodilo izuzetno je štetno za Srbiju. Kao predsednik Republike Srbije osuđujem svaku vrstu nasilja i svaku vrstu pretnji, gaženje i paljenje hrvatske ili bilo koje zastave suverene zemlje", rekao je.

"Ne zaboravite, nekoliko srpskih zastava je spaljeno dan prije nego ću doći u Zagreb. Na dan kada sam bio u Zagrebu jedan njihov poslanik me je jurio po ulicama. Vređali su me, nazivali najgorim četnikom, najpogrdnijim imenima i to meni nije bio dovoljan razlog za napuštanje Zagreba jer sam smatrao vrlo važnim da razgovaramo", rekao je Vučić.

Plenković: Hrvatska za nastavak dijaloga, Srbija mora osuditi Šešeljev čin

 Delegacija Savjeta Federacije Federalne skupštine Rusije boraviće u utorak, 24.aprila, u posjeti Republici Srpskoj.

 

Razgovaraće sa predsjednikom Miloradom Dodikom, a predviđeno je da se predsjednica Savjeta Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije, Valentina Matvijenko, obrati Narodnoj skupštini RS na svečanoj sjednici.

Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović sazvao je za sutra sjednicu Kolegija parlamenta povodom utvrđivanja termina održavanja svečane sjednice.

Valentina Matvijenko na funkciji predsjednice Savjeta Federacije gornjeg doma Federalne skupštine Ruske Federacije, nalazi se od septembra 2011. godine, a prije toga obavljala je dužnost gubernatora Sankt-Peterburga. Vršila je i funkciju zamjenika predsjednika Vlade Ruske Federacije. Stalni je član Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije.

Federalna skupština, parlament Ruske Federacije, je predstavničko i zakonodavno tijelo Ruske Federacije. Federalna skupština se sastoji od dva doma - Sjaveta Federacije i Državne Dume.

Delegacija ruskog parlamenta 24. aprila u posjeti RS

četvrtak, 19 april 2018 10:42

RTRS obilježava 26 godina rada

Radio-televizija Republike Srpske danas obilježava 26 godina rada.Televizija Republike Srpske počela je sa radom 19. aprila 1992. godine. Tog dana emitovan je prvi Dnevnik iz banjalučkog studija.

 

Kanal “S” sa Pala počinje emitovanje programa 6. maja 1992. godine, kada je emitovan prvi Dnevnik iz tog studija, a 31. decembra 1993. uspostavljen je zajednički sistem prenosa i emitovanja programa Srpske radio-televizije.

RTRS 30. aprila 2010. svečano useljava u dom površine 6.000 kvadratnih metara. Od septembra 2012. godine, uz početak proizvodnje programa iz savremene zgrade, Televizija piše novu stranicu istorije.

Tokom 26 godina rada nastao je i drugi kanal – RTRS plus, pušten digitalni signal i otvoren najmoderniji studio u regionu. /kraj/tp

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je generalnom direktoru Radio-televizije Republike Srpske Drašku Milinoviću i svim zaposlenim u ovoj medijskoj kući 26 godina postojanja i rada.

“Zahvaljujući profesionalnom izvještavanju i raznovrsnom programskom sadržaju Radio-televizija Republike Srpske zadržala je standarde javnog RTV servisa i ostala nezaobilazan izvor informisanja naše javnosti”, naveo je Dodik u čestitki.

On je rukovodstvu i zaposlenim u RTRS-u poželio da ostanu istrajni u poštivanju istinskih vrijednosti i standarda novinarske profesije, te da kao javni servis nastave da rade u najboljem interesu građana i javnosti.

Godišnji izvještaj Evropske komisije dobar je i pozitivan za Srbiju, a u najvećem dijelu odslikava kakva je ona danas sa svim prednostima i manama i navodi poslove koji predstoje, izjavila je premijer Srbije Ana Brnabić.
 
Ana Brnabić - Foto: SRNA
Ana BrnabićFoto: SRNA

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šefom delegacije EU Semom Fabricijem, koji joj je uručio izvještaj Evropske komisije, Brnabićeva je rekla da je zadovoljna trenutnim stanjem i da će se Srbija boriti da što bolje ispuni preporuke, kako bi bio otvoren što veći broj poglavlja u pregovorima sa EU.

Ona je napomenula da je iznenađena što je Evropska komisija u izvještaju prepoznala napredak Prištine u osnivanju zajednice srpskih opština /ZSO/, a istovremeno ne prepoznaje da je Srbija usvojila tužilačku strategiju za ratne zločine i ustavne amandmane.

"Prepoznaje se napor Prištine koji se desio mjesecima nakon izvještajnog perioda 4. aprila, dok se za Srbiju traži i da usvoji i implementira zakone, a za Prištinu je dovoljno da iskaže namjeru da bi se to prepoznalo kao napredak", rekla je Brnabićeva.

Ona je poručila da Srbija traži jednake standarde, kada je riječ o evropskim vrijednostima i da će postavljati pitanje zašto nisu uvršteni u izvještaj poslovi koje je i Srbija uradila van izvještajnog perioda.

Brnabićeva je izrazila zadovoljstvo što je prepoznata konstruktivna uloga Srbije kada je riječ o regionalnoj saradnji.

Ona je naglasila i da je Srbija u oblasti vladavine prava postigla bolji napredak nego što je to konstatovano u izvještaju.

Evropska komisija objavila je danas Paket proširenja u kojem se procjenjuje stanje u zemljama koje nastoje da se pridruže EU. Data je preporuka Evropskom savjetu za početak pregovora sa Albanijom i Makedonijom, dok je BiH pomenuta tek jednom tokom pres konferencije komesara Federike Mogerini i Јohanesa Hana.
 Ð ÐµÐ·ÑƒÐ»Ñ‚ат слика за evropska komisija
 
 

Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark bio je konkretniji, istakavši da je potrebno izmijeniti izborno zakonodavstvo. Prenio je zabrinutost Brisela zbog, kako je rekao, političkih pritisaka na javne RTV servise u BiH.

Evropski komesari Mogerini i Han saopštili su dobre vijesti za Albaniju i Makedoniju. Počinju pregovore sa EU i priključuju se Srbiji i Crnoj Gori na evropskom putu.

"Naša posvećenost je jasna. Region je sproveo reforme i modernizovao privredu. Od šest kandidata, Crna Gora i Srbija su napredovale u pregovorima. Danas Komisija preporučuje da se otvore pregovori s Albanijom i Makedonijom", izjavila je Federika Mogerini.

BiH uz samoproglašeno Kosovo očigledno kaska za komšijama, te priča bh. političara o skorom dobijanju kandidatskog statusa postaje besmislena.

"Mislim da je ovo dobar dan za Zapadni Balkan i da možemo vidjeti da smo odlučni u politici proširenja. To je politika koja se ne završava. Cilj je da se izveze stabilnost, a ne nestabilnost. Izvještaj o napretku je godišnja provjera stanja", istakao je Јohanes Han.

U Izvještaju za BiH za 2018-tu insistira se na hitnim izmjenama izbornog zakona, kako bi se riješilo pitanje Doma naroda Federacije, traži se sprovođenje odluke US BiH iz 2010-te za Mostar i konstatuje se da i dalje nije sprovedena odluka Evropskog suda u slučaju Sejdić i Finci.

"Nedopustivi su pritisci na CIK, sloboda izražavanja je na niskom nivou, nema reforme javne uprave. Takođe izražavamo zabrinutost zbog rasprava o izmjenama Zakona o krivičnom postupku, potrebno ga je usvojiti kao uslov borbe protiv korupcije", naglašava Vigemark.

Paket proširenja je kao sistematski pregled za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući samoproglašeno Kosovo, te Tursku.

Tako se u dokumentu navodi da Srbija i Priština moraju postići pravno obavezujući dogovor, dok je Turska pohvaljena zbog prihvatanja 3,5 miliona izbjeglica, ali je konstatovano da se sve više udaljava od EU.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da nije siguran da će svoj prijedlog kompromisnog rješenja za Kosovo i Metohiju iznijeti do kraja aprila, kako je ranije najavljivao, te da će prijedlog, ako bude moguće, uraditi tako da ne oslabi poziciju Srbije.
 
Krečman i Vučić - Foto: Beta
Krečman i VučićFoto: Beta

"Mogu da garantujem da ću vrijedno raditi na tome da se približimo kompromisnom rješenju i da postignemo dogovor", rekao je Vučić novinarima u Beogradu, poslije sastanka sa delegacijom njemačke pokrajine Baden-Virtemberg.

On je naveo da, za razliku od drugih, nije za to da se održava situacija zamrznutog konflikta i da se čekaju neka bolja vremena.

"Od toga što ćemo da čekamo neka bolja vremena, samo ćemo da dočekamo teža i lošija vremena. A ne mislim da sukobe na Balkanu treba da ostavljamo našoj djeci. Mislim da treba da imamo dovoljno hrabrosti i snage da probleme rješavamo sami. Moramo stvari da rješavamo dijalogom", rekao je Vučić.

On je naveo da sa kojim god prijedlogom da izađe, biće "dočekan na nož" kako u okruženju, tako i u Evropi, svijetu, a posebno u Srbiji.

"Ako zaista želite rješenje, morate da pobijedite na referendumu u svojoj zemlji. Meni nije cilj da nešto kažem da bih zadovoljio nekog na zapadu, a da do rješenja ne dođemo, nego da zadovoljim građane Srbije, a da do rješenja dođemo", rekao je Vučić.

On je naveo da mu je cilj da građani Srbije dobro razumiju šta im predstoji u budućnosti i da istovremeno ne budu poniženi lošim rješenjima.

"Zato ću se u skladu s tim i prema tome tako odnositi - racionalo, pragmatično, ali ozbiljno, odgovorno i hrabro, sa željom da se to rješenje pronađe, a za koje sasvim sigurno odmah mogu da kažem da neće biti bezbolno za Srbe", istakao je Vučić.

Komentarišući izjavu prištinskog zvaničnika Ramuša Haradinaja koji je Preševo i Bujanovac nazvao "istočnim Kosovom", Vučić je rekao da nije u stanju da komentariše "kolike su nečije želje za nekakvim teritorijama".

SRBIЈA BEZ NjEMAČKE BOLjE DA NE POKUŠAVA

Njemačka bez Srbije može, ali Srbija bez Njemačke, bez obzira što je Berlin priznao Kosovo, može teško, odnosno, bolje da ne pokušava, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je nakon sastanka sa premijerom njemačke pokrajine Baden-Virtemberg Vinfridom Krečmanom rekao da velika i snažna Njemačka želi da investira u Srbiju i pomogne njen evorpski put.

On je na zajedničkoj konferenciji za novinare istakao da Srbija sa Njemačkom ima odlične političke, prijateljske i veoma dobre ekonomske odnose, a uskoro će trgovinska razmjena iznositi pet milijardi evra, dok će do kraja godine biti 50.000 zaposlenih u njemačkim firmama u Srbiji.

Evropska komisija danas bi trebalo da objavi Paket proširenja u kojem se procjenjuje situacija u zemljama koje nastoje da se pridruže dvadesetosmočlanom bloku.
 
Evropska komisija (foto: www.mfa.gov.rs) -
Evropska komisija (foto: www.mfa.gov.rs)

Radio Slobodna Evropa imao je uvid u ovaj dokument u kojem se, navodno, od BiH traži da hitno usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona.

Prema navodima Evropske komisije, Bosna i Hercegovina je bila veoma spora u protekloj godini u postizanju rezultata u prioritetima koji proizilaze iz reformskog procesa. U izvještaju se navodi, da BiH mora da ubrza reforme koje su orijentisane ka Evropskoj uniji.

Strana 6 od 96
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…