All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Partly Cloudy

23°C

Novi Grad

Partly Cloudy

Humidity: 58%

Wind: 11.27 km/h

  • 24 Jul 2017

    Mostly Cloudy 26°C 15°C

  • 25 Jul 2017

    Showers 22°C 17°C

Regija

Nacionalni paviljon Srbije trebalo bi da bude otvoren danas u Astani.
 
Astana, Kazahstan (Foto:Press-služba prezidenta Ukrainы) -
Astana, Kazahstan (Foto:Press-služba prezidenta Ukrainы)

Tamo je svečano otvorena svjetska izložba "Ekspo", na kojoj učestvuje više od 110 zemalja i 20 organizacija.

Otvaranju je, uz mnoge svjetske i regionalne lidere, među kojima i ruski i kineski predsjednici Vladimir Putin i Si Đinping, prisustvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Mediji prenose da je Putin garantovao Vučiću da će šest "migova 29", za potrebe Vojske Srbije stići najkasnije do sredine jula.

 
nedelja, 04 jun 2017 00:00

RS godišnje gubi 5.000 stanovnika

Republika Srpska je u protekle tri godine ostala bez 13.663 stanovnika što odgovara populaciji Nevesinja ili Sokoca, a godišnje nestaju sredine kao što su Pelagićevo i Čajniče, pokazuju najnoviji statistički podaci.

Republički zavod za statistiku objavio procjenu broja stanovnika od 2013. do 2016. godine, što je prva takva publikacija nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u RS sprovedenog 2013. godine. Računica pokazuje da RS godišnje gubi između 4.000 i 5.000 stanovnika, koliko ih, prema podacima sa posljednjeg popisa, ima na primjer u Pelagićevu ili Čajniču.

Srpska je 2013. godine imala 1.171.179 stanovnika, a procjene statističara ukazuju da ih je lani bilo 1.157.516. Populacija je smanjena u čak 64 lokalne zajednice, a najveći pad zabilježen je u Prijedoru, Novom Gradu, Doboju i Gradišci.

Samo sedam lokalnih zajednica je u posmatrane tri godine povećalo broj stanovnika. Na toj listi prva je Banjaluka, koja je postala dom za nova 2.972 stanovnika, a slijede Istočno Novo Sarajevo, čija je populacija uvećana za 783 i Laktaši, u koje se doselilo novih 420 stanovnika od 2013. godine.

Lošu demografsku sliku dodatno kvari smanjenje broja novorođene djece i mališana u starosnoj kategoriji do četiri godine. Njih je, prema podacima popisa, u 2013. bilo 53.563, a na kraju prošle godine 4.829 manje. Sličnu demografsku sliku daju i uporedni podaci o broju osnovaca i srednjoškolaca, ali i onih koji gaze treću, petu i šestu deceniju života. Iz statističkih podataka jasno je da se najviše povećao broj onih koji imaju između 65 i 69 godina i to za čak 14.377. Zanimljivo je da je u isto vrijeme broj starijih od 90 godina povećan za više od 600.

Demograf Aleksandar Majić kaže da je riječ o statističkim procjenama i analizama koje su rađene isključivo na razlici između broja rođenih i umrlih.

- U prosjeku je smrtnost stanovništva svake godine u RS oko 15.000, a broj rođenih od 9.000 do 10.000. Međutim, kada bi se u ove analize uvrstila i migraciona komponenta, imali bismo još manji broj stanovnika u odnosu na 2013. godinu - naglasio je Majić, dodavši da je demografska slika iz godine u godinu sve lošija.

Da Srpska prebrzo ostaje bez stanovnika i da je ono sve starije pokazala je nedavno i studija "Demografski resursi opština i gradova", koju su uradili profesor i demograf Stevo Pašalić i studenti Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Studija je pokazala da je Banjaluka poput grada neke razvijene zemlje, dok slabe kapaciteti ostalih opština i gradova, izuzev Istočne Ilidže, koja se urbanizuje. Neke opštine izumiru poput Rudog, Novog Goražda, Kalinovika, Istočnog Mostara, Berkovića, Han Pijeska, pa čak i Lopara, Dervente, Šipova, Kupresa, Krupe na Uni i Istočnog Drvara. Pašalić je tada upozorio da nam se ne piše dobro sa takvim demografskim trendovima.

To mišljenje dijele i ekonomisti, a ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je već godinama primjetan odlazak stanovnika - posebno mladih.

- Prisutne su i migracije prema većim gradovima, gdje još ima nekih privrednih aktivnosti u odnosu na manje sredine, u kojima su one gotovo "zamrle". Banjaluka i njena regija mladima je interesantna i zbog univerzitetskog centra. S druge strane muka mnoge ljude tjera na odlazak i zato sve više gubimo stanovništvo, što je veoma opasna prijetnja za bilo kakav dalji razvoj cijele zemlje. Mogli bismo doći u ozbiljan problem, jer i investitori neće htjeti više da dolaze, ako nemamo ljudi. Ovo je jako upozorenje nadležnima da se problem nedostatka ekonomskog razvoja odražava na sve veći broj ljudi koji odlaze - rekao je Pavlović.

RS je krajem decembra 2016. objavila rezultate popisa za svoju teritoriju nakon što nije priznala rezultate Agencije za statistiku BiH.

RS godišnje gubi 5.000 stanovnika

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je  na samitu Brdo-Brioni u Sloveniji da će u Beogradu prisustvovati inauguraciji novog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Kako je prenijela Hina, Vučić je danas na skupu lidera jugoistočne Evrope na Brdu kod Kranja prvi put učestvovao u svojstvu šefa države i tom prilikom je pozvao kolege iz okruženja da dođu u Beograd na njegovu inauguraciju.

Odlazak u Beograd potvrdila je i hrvatska predsjednica na zajedničkoj konferenciji za štampu sa slovenačkim kolegom Borutom Pahorom i njemačkim predsjednikom Frank-Valterom Štajnmajerom, specijalnim gostom skupa.

Dužnost je dvije države koje imaju otvorena pitanja da ih rješavaju i grade dobre odnose "u interesu hrvatskog i srpskog naroda i svih građana", rekla je hrvatska predsjednica, prenosi Hina.

Grabar Kitarović potvrdila dolazak na inaguraciju Vučića

Ljeto (period 1. juni – 31. august) 2017. godine na prostoru Bosne i Hercegovine i u regionu, prema dostupnim prognostičkim materijalima trebalo bi da bude toplije ili nešto toplije u odnosu na prosječne ljetne vrijednosti temperatura vazduha.

Veća temperaturna odstupanja očekuju se u mjesecu julu, a najmanja odstupanja u odnosu na višegodišnju normalu u augustu, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.

Iako se očekuje toplije ljeto u odnosu na višegodišnji prosjek, to ne znači da neće biti kraćih hladnijih perioda, dodaju iz FHMZ. Istovremeno, mogući su i izrazito topli periodi u vidu tzv. toplotnih talasa.

Najveća mogućnost za pojavu toplotnih talasa je u julu. Prognostički modeli za količine padavina u sezoni ljeto 2017. godine, ne daju jasne signale.

Ipak, ukupne količine padavina bi mogle da budu manje, u odnosu na višegodišnji ljetni prosjek. Tokom ljeta očekuju se duži sušniji periodi ali i periodi kada bi usljed uobičajenih ljetnih pljuskova, za relativno kratko vrijeme mogla da padne veća količina kiše.

Najjači signal za sušni period je krajem juna i početkom jula.

Ljeto ove godine u BiH toplije od prosjeka: Toplotni talasi mogući u julu

 

 
U Kranju je održan sastanak lidera "Brdo-Brioni procesa", posvećen stabilnosti jugoistočne Evrope.
 
Brioni - Foto: RTRS
 

Zvaničnici zemalja saglasni su da je cilj jačanje povjerenja, stabilnosti i pomirenja na području jugoistočne Evrope. Poseban gost bio je predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer.

Јačanje političkog dijaloga i predanost ka rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja među susjednim državama, neki su od zaključaka današnjeg sastanka u Sloveniji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da na skupu dominiraju riječi mir, stabilnost, smanjenje zapaljive retorike, ali da je potrebno i da svi rade na tim procesima. 

– Mir i stabilnost nisu nešto što je zauvijek dato, i na to ne možete da računate kao da je završeno, već na tome mora da se radi, na dnevnom, nedjeljnom, mjesečnom nivou i da je važno da svi upute slične ili iste poruke. Ovdje uvijek imamo različite interese, u politici i odnosima između država nema previše ljubavi, ali ima puno interesa - dodao je Vučić.

Vučić je prije samita poručio da je izjava kosovskog predsjednika Hašima Tačija o ulasku u Evropsku uniju, zapravo trik-izjava na koju neće da odgovori kako ne bi naškodio teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije. Prije samita, sa Vučićem i predsjednikom Njemačke Štajnmajerom razgovarao je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je naglasio da je prioritet stabilna i evropska BiH uz ravnopravnost svih naroda, kao i da Njemačka podržava BiH ka evropskom putu. 

- EU ne traži da se ignoriše jugoistočna Evropa, već da se vrati na dnevni red i da se posmatra kao ključ za stabilnost regiona - istakao je predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović istakla je da je samit prilika da se bar jednom godišnje raspravlja o pitanjima važnim za ovaj dio Evrope.

- Pozornost Evrope je na jugoistok Evrope, izazovi nisu mali, da se ne zavaravamo. Treba razgovarati o njima prije nego što se problematizuju - rekla je Kitarovićeva.

Predsjedniku Slovenije, Borutu Pahoru, jasno je da se retorika na Balkanu u posljednje vrijeme zaoštrila i da je zbog toga potrebno sve probleme rješavati mirnim putem.

- Retorika je hvala Bogu, samo retorika. Posmatrajući to, važno je da se Slovenija i Hrvatska, kao članice EU, uključe u rješavanje problema, ali i da se aktivnije uključimo u procese pridruživanja ostalih balkanskih zemalja u Evropsku uniju - naglasio je Pahor.

Nakon sastanka predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je zajedno sa makedonskim predsednikom Đorđem Ivanovim razmijenio teške i oštre riječi sa albanskim predstavnicima, ali da je i to bolje nego da se takve stvari prenesu na ulice.

U Hrvatskoj će danas biti održan drugi krug lokalnih izbora u kojem osam županija, grad Zagreb koji ima status grada i županije, te 54 grada i 102 opštine biraju svoje vodeće ljude.
 
Izbori u Hrvatskoj - Foto: Pixsell
 

Pravo glasa u tim jediniciama ima oko 2,8 miliona birača.

"Izborna ćutnja traje do 19.00 časova, kada se zatvaraju birališta, a vrijedi za cijelu državu, za sve izborne učesnike i za sve medije", rekla je potpredsjednik Državne izborne komisije Vesna Fabijančić Križanić.

Ona je podsjetila da su izbori lokalni, kao i oni 21. maja, samo je ovo drugi krug, prenijeli su hrvatski mediji.

nedelja, 04 jun 2017 00:00

Danas praznik Duhovi

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Silaska Svetog Duha na apostole, koji se proslavlja pedeseti dan po Vaskrsu.
 
Svijeća - Foto: RTRS
 

Ovaj praznik poznat je i kao Duhovi, Pedesetnica ili Trojice i uvijek se obilježava deseti dan po Vaznesenju Gospodnjem.

Ovaj praznik Srpska pravoslavna crkva slavi i kao jedan od najvećih događaja u hrišćanstvu, zabilježen u Četvorojevanđelju.

Smatra se da su, poslije događaja u Јerusalimu, apostole božanskom silom nadahnuli Otac, Sin i Duh Sveti koji se, kako je zapisano, u obliku plamenih jezika spustio na glave Hristovih učenika.

Na Duhove je Hristos ispunio obećanje koje je dao svojim učenicima na dan Vaznesenje kada im je poručio da sa Tavora krenu u Јerusalim i tu sačekaju dok im se ne javi Duh Sveti koji će ih krstiti - ali ne vodom, kako je krštavao Јovan Krstitelj, već ognjem božanskim koji će im dati snagu da svim narodima na njihovim jezicima propovijedaju Јevanđelje.

U deseti dan po Spasovdanu, kako je zapisano, začula se huka nalik na snažnu oluju iznad doma dvanaestorice apostola, pojavila se Bogorodica i narod je ugledao jaku svetlost i plamene jezike kako se spuštaju na glave Hristovih učenika.

U hrišćanstvu se smatra da su apostoli, iako ljudi iz naroda i ne mnogo učeni, dobili znanje svih jezika koje do tada nisu govorili i snagu da dovrše djelo Gospodnje za spas čovječanstva.

Za hrišćanstvo je Pedesetnica početak svega, početak prvog obraćanja Hristovih učenika narodu.

Prema jevanđeljskom predanju, okupljenom narodu prvo se obratio sveti apostol Petar i pozvao ga na pokajanje i krštenje. Kršteno je, kako kaže predanje, tri i po hiljade duša čime su stvoreni temelji crkve koja traje već treći milenijum.

Za ovaj veliki praznik vezani su mnogi običaji, a u pravoslavne hramove unosi se trava u vrijeme praznične liturgije i od nje se pletu vijenci koji se kao blagodet čuvaju u domovima do sljedećih Duhova.

Srpska pravoslavna crkva, kao i sve pravoslavne crkve, datum praznovanja Pedesetnice vezuje za Vaskrs, pa i ovaj Gospodnji dan spada u pokretne praznike i obilježava se uvijek u nedjelju, desetog dana po Vaznesenju.

Duhovi se kao i Vaskrs i Božić slave tri dana, pa su u crkvenom kalendaru crvenim slovom obilježeni i Duhovski ponedjeljak i Duhovski utorak.

Dan uoči Duhova, pravoslavni vjernici posvećuju mrtvima, pa se u subotu pred praznik Pedesetnice obilježavaju Zadušnice, posjećuju se groblja i pale svijeće na grobovima i u hramovima.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić danas će predsjedavati posljednjom sjednicom Vlade Srbije u ovom mandatu, a u srijedu, 31. maja položiće zakletvu kao izabrani predsjednik.
 
Aleksandar Vučić - Foto: TANЈUG
Aleksandar VučićFoto: TANЈUG

Kao izabrani predsjednik Srbije Vučić će položiti zakletvu u srijedu, 31. maja, a prvi put će jedan predsjednik Srbije zakletvu položiti na Ustavu i Miroslavljevom jevanđelju.

Nakon preuzimanja dužnosti predsjednika biće upriličena smotra Vojske Srbije i podnošenje raporta načelnika Generalštaba novom predsjedniku, a građani Beograda će cijelu ceremoniju polaganja zakletve moći da prate na video-bimu.

ponedeljak, 29 maj 2017 00:00

Zaev predstavio sastav Vlade

Vlada Zorana Zaeva će imati 15 resornih ministara i šest ministara bez portfelja. Pokret Besa neće učestvovati u novoj vladi. Nova vlada ima šansu da sprovede reforme, poručio je Zaev.
 
Zoran Zaev (Foto: cdm.me) -
Zoran Zaev (Foto: cdm.me)

Mandatar za premijera Makedonije i lider Socijaldemokratske stranke Makedonije (SDSM) Zoran Zaev objavio je sinoć sastav nove koalicione Vlade, koju treba da potvrdi Sobranje.

Rekao je da se nada da će nova vlada uskoro biti izabrana i da će raditi u interesu građana.

"Nova vlada ima šansu da sprovede reforme, ima kapacitet i biće ozbiljan servis građana", rekao je Zaev, prenosi Telegraf.

SDSM će kontrolisati resore spoljnih poslova, odbrane i finansija, dok će veći albanski partner u vlasti, stranka DUI dobiti ukupno šest mjesta, uključujući i dve pozicije potpredsjednika Vlade.

Druga albanska stranka, Alijansa za Albance, imaće dva ministra u novoj vladi Makedonije.

Stranke koje su predložile ministre za novu vladu imaju 62 od ukupno 120 zastupnika u Sobranju pa bi potvrda vlade premijera Zorana Zaeva trebala biti samo formalnost, a kako se vjeruje izbor nove vlade će djelimično ublažiti političku krizu koja već mjesecima potresa Makedoniju.

Ministarstvo odbrane Zaev je poverio Radmili Šekerinskoj, a Oliveru Spasovskom Ministarstvo unutrašnjih psolova, prenosi Fokus. Šef diplomatije biće Nikola Dimitrov, a na čelu resora finansija naći će se Dragan Tevdovski.

Renata Deskovska biće zadužena za obrazovanje, a za transport Goran Sugarevski. Resor poljoprivrede vodiće Ljupčo Nikolovski, a na čelu Ministarstva za rad i socijalna pitanja biće Mila Carovska. Informatičkim pitanjima i administracijom baviće se Damjan Mančevski, a kulturom Robert Alagozovski. Vicepremijer Kočo Agnušev brinuće o ekonomskim pitanjima.

Ministri bez portfelja su Edmond Ademi, Robert Popovski, Zorica Apostolovska, Zoran Šapurik, Samka Ibraimovski i Adnan Kahil.

Ranije danas propali su pregovori sa pokretom Besa o učešću u novoj vladi.

SDSM se tim povodom oglasio saopštenjem da "vrata i dalje ostaju otvorena za saradnju sa Besom".

"Uprkos slaganju sa Besom, tokom naših pregovora, da dijelimo posvećenost hitnim reformama za demokratski i evropski razvoj Makedonije, nismo uspjeli da se sporazumijemo o određenim pitanjima. Vrata ostaju otvorena za saradnju što se tiče podrške reformama koje treba da budu primijenjene u Makedoniji i po pitanjima koja su od zajedničkog interesa za gradane naše zemlje", naveo je SDSM u saopštenju.

Prema poslovniku Sobranja, sjednica na kojoj će se birati Vlada održava se najkasnije 15 dana od dana podnošenja prijedloga za sastav Vlade i programa, prenosi agencija MIA.

Nakon što dobije prijedlog, u Sobranju će se voditi jedinstvena rasprava koji traje najmanje dva dana.

Izbor vlade vrši se javnim glasanjem, najviše 24 sata nakon završetka rasprave.

Naglasili su da je BiH u periodu od 2012. do 2015. godine zbog neaktiviranih kredita morala da plati kaznu u iznosu od 11,38 miliona maraka. Kada ovom iznosu dodamo trošak za ove namjene iz prošle godine, iznos premašuje 14 miliona KM.

“Odobreni krediti koji nisu aktivirani uglavnom su se odnosili na infrastrukturne projekte kao što su Koridor 5C, vjetroelektrana “Mesihovina”, obilaznica Brčko, termoelektrana “Cijevna” i koji se odnose na preduzeća iz oblasti željezničkog saobraćaja. Za realizaciju projekata, odnosno iskorišćavanje novca od odobrenih kredita zaduženi su krajnji korisnici, odnosno entiteti putem resornih ministarstava ili određene jedinice za implementaciju”, naglasili su u Ministarstvu finansija i trezora.

Predsjednik Udruženja ekonomista RS – SWOT Saša Grabovac rekao je da bi institucije koje su bile zadužene za realizaciju kredita trebale dati objašnjenje zašto taj novac nije iskorišćen.

“Možda postoje neki objektivni razlozi i okolnosti. Ranije je problem, koji vjerovatno nije ni do danas otklonjen bio je kapacitet institucija u smislu kadra koji bi mogao adekvatno da se nosi sa složenim procedurama. Taj problem predugo traje i mogli bismo ga riješiti slanjem radnika na obuku i edukaciju, jer postoji veliki broj međunarodnih institucija koje usavršavaju zaposlene iz raznih zemalja. Pored toga i politička prepucavanja često koče realizaciju kredita i projekata”, kazao je Grabovac.

Stručnjaci ističu i da institucije nisu trebale da ugovaraju kredite bez potpune sigurnosti da će biti realizovani, jer bi milioni potrošeni na penale mogli biti mnogo korisnije potrošeni u situaciji u kojoj se nalazi BiH.

Zaduženost

U Ministarstvu finansija i trezora BiH naveli su da je na osnovu preliminarnih podataka BiH na kraju marta ove godine bila zadužena 1,94 milijardi maraka.

“U strukturi ukupne javne zaduženosti učešće spoljnog duga iznosi 70,73 odsto, a unutrašnjeg 29,27 odsto”, kazali su u Ministarstvu finansija.

Troškovi za neiskorišćene kredite

* 2,3 miliona KM – 2016. godina

* 3,4 miliona KM – 2015. godina

Strana 6 od 47
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…