All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

0°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 63%

Wind: 6.44 km/h

  • 19 Feb 2018

    Cloudy 1°C -2°C

  • 20 Feb 2018

    Mostly Cloudy 2°C -3°C

Partner Viber stickers

Regija

Ako neko misli da je ideja procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine samo da Srbija mora da prizna Kosovo i to je to, onda - hvala, doviđenja, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je to rekao na pitanje novinara da li postoji mogućnost da se organizuje međunarodna konferencija na kojoj bi se pitanje KiM riješilo, umjesto "mrcvarenja" u Briselu, koje traje već godinama.

Predsjednik Srbije načelno ne odbacuje ni tu mogućnost, mada se, kako kaže, plaši da bi eventualna konferencija „prošla bez dogovora“.

Vučić je, naime, objasnio da o kakvom god formatu da je riječ — „neko mora da pokaže dobru volju, da razumije da je kompromis ne samo da očekujete u kojoj ćete formi dobiti sve", kao što to, primjetio je, Tači očekuje, već "moraju da postoje ustupci sa obje strane".

"Ako ste u stanju da to uradite, spremni smo da razgovaramo. Ako vi kažete 'Srbija mora da prizna Kosovo i to je to', onda, hvala, doviđenja", poručio je Vučić.

Na pitanje da li je Priština spremna na kompromise, odgovorio je da nije u stanju da govori u njihovo ime.

"Biće oni po hodnicima, vidim da imaju dovoljno slobodnog vremena, pa ih pitajte", kazao je Vučić novinarima.

Na pitanja o razgovoru sa Tačijem, Vučić je rekao da je sa predsjednikom privremenih institucija u Prištini govorio o nastavku dijaloga i problemima koji su na putu normalizaciji odnosa.

"Imali smo sastanke sa Albancima koji su ovde predstavljeni u skladu sa onim kako je dogovoreno — dakle Kosovo zvezdica Rezolucija 1244", rekao je srpski predsjednik. Kako je rekao, sa Tačijem je razgovarao o nastavku dijaloga, nastavku rješavanja problema, ali i da ne razumije zašto su u rješavanju ubistva prihvatili samo razmjenu informacija, a ne učešće Srbije u dijalogu (valjda je mislio istrazi) ali i da se mi nadamo da će pronaći ubice Olivera Ivanovića.

Predsjednik Srbije je naveo da je važno da nastavimo da razgovaramo i da razmišljamo o budućnosti i srpskog i albanskog naroda.

Na konstataciju da će učestvovati na više skupova na kojima se "zapravo govori i o Srbiji i Kosovu" i na pitanje da li to treba da nas raduje ili zabrine, predsjednik Srbije je rekao da se ovdje ne govori o Srbiji i Kosovu, već o Beogradu i Prištini, a da Tači govori o Srbiji i Kosovu, dok neki ne govore uopšte o Srbiji i Kosovu.

"Da, govori se o našim odnosima i nije laka godina pred nama, u svakom slučaju. Pošto ne mogu da komentarišem gluposti koje pojedini ljudi na srpskoj političkoj sceni izgovaraju — mi moramo da odlučimo šta je to što možemo, šta je to što želimo, hoćemo u budućnosti, i da imamo realan i ozbiljan pristup da izgubimo najmanje što moramo, a da dobijemo najviše što možemo", rekao je Vučić.

"I jedni i drugi moramo da budemo pomalo ljuti"

On je naveo da je bezbroj puta rekao da situacija u kojoj se mi i Priština dogovaramo mora da bude takva da i jedni i drugi mora da budemo pomalo ljuti i nezadovoljni.

"Ako neko misli da neko može da dobije sve, a da drugi ne dobije ništa — mislim da je to pogrešan put i da neće dovesti nikada ni do kakvog rešenja", dodao je Vučić.

A istovremeno, ukazao je, ako neko misli da bi trebalo da „zabija glavu u pijesak" i da kažemo da nam nije potrebno 2,6 milijardi investicija, kao što smo ih imali 2017. godine, taj mora da razumije da plate i penzije koje se isplaćuju i uvećavaju počivaju na većoj ekonomskoj snazi Srbije.

"Ako neko misli da treba ekonomski zemlju da uništimo, kao i njen međunarodni ugled, i da kažemo 'baš nas briga za sve što se dešava oko nas', onda to kažite građanima Srbije, kojima treba da kažete da oni ne treba da žive — ili da žive pristojno kao što živi sav pristojan i normalan svijet", naglasio je predsjednik Srbije.

Ocijenio je da je potrebno naći balans između potreba današnjice i želja u budućnosti I određenih istorijskih prava i istorijskih obaveza. 

Vučić: Ako Srbija mora da prizna Kosovo, onda hvala i doviđenja

 Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas budžet BiH za ovu godinu.

Prijedlog budžeta BiH za ovu godinu  je u nešto nižem iznosu od dvije milijarde KM, pri čemu je za finansiranje institucija BiH predviđeno oko 950 miliona KM, a za servisiranje spoljnog duga nešto više od milijardu KM.

Nakon što je zasjedala Komisija za finansije i budžet Doma naroda BiH nije prihvatila amandman delegata Sifeta Podžića, koji ponovo na sjednici uložio amandman  koji je tražio da se doda stavka nabavka GPS  narukvica za djecu  sa autizmom u iznosu od 200.000 KM.

"GPS narukvice su pomagala djeci sa autizmom i to je u svijetu standard i nadam se da će u ovom domu biti razumijevanja da se ovakav amandman prihvati. Molim kolegice i kolege delegate da razmisle o tome šta bi to značilo za roditelje bolesne djece", rekao je Podžić.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da ova stavka nije predložena u toku rada na budžetu

Međutim, amandman Sifeta Podžića nije usvojen.

Usvojen budžet BiH, više od pola za servisiranje spoljnog duga

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se nada kompromisu sa Prištinom, ali da ne polaže velike nade da će se to desiti do kraja ove godine.
 
Aleksandar Vučić (Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić) - Foto: TANЈUG
Aleksandar Vučić (Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić)Foto: TANЈUG

Vučić je rekao da podržava dijalog sa Prištinom i da se nada kompromisnom rješenju.

Na pitanje zašto ne želi da Srbima sa Kosova pomogne oružjem, Vučić je ocijenio da je mnogo važnije da oni dobiju škole, obdaništa i veću ekonomski pomoć, odnosno "nešto od čega mogu da žive".

"Mislim da je ljudima već dosta svih ratova, a to, moram da priznam, ne čujemo sa druge strane. Međutim, znam da je srpskom narodu dosta ratovanja. Potreban nam je period mira i stabilnosti više nego bilo šta drugo", istakao je Vučić.

Govoreći o vojnoj saradnji sa Rusijom, Vučić je rekao da se još pregovara o helikopterima "Mi-17", ali da će to biti završeno do kraja godine.

On je ocijenio da će predstojeća posjeta ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova biti važna za Srbiju.

Predsjednik Srbije je izrazio uvjerenje da će sa šefom ruske diplomatije razgovarati o svim pitanjima i unaprijediti saradnju u raznim oblastima.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Igor Crnadak i ministar zadužen za evropske integracije Srbije Јadranka Јoksimović potpisali su danas u Beogradu sveobuhvatni Sporazum o saradnji Srbije i BiH u procesu evropskih integracija i pristupanja EU.
 
Igor Crnadak i Јadranka Јoksimović - Foto: SRNA
Igor Crnadak i Јadranka ЈoksimovićFoto: SRNA

Crnadak je nakon potpisivanja izjavio novinarima da ovaj sporazum predstavlja vrhunac saradnje dvije zemlje kada je riječ o zajedničkom spoljnopolitičkom cilju - članstvu u EU, ali i nesebične podrške koju Srbije pruža BiH u oblasti evropskih integracija.

On je rekao da ovaj sporazum dolazi kao obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali da dvije zemlje potpisuju ovaj dokument zato što iskreno misle da čine dobro za Srbiju i za BiH.

Crnadak je naveo da je sporazumom stvoren dobar okvir saradnje Srbije i BiH, te istakao da Srbija nesebično pomaže, i na političkom, i na tehničkom nivou.

"Očekujemo da sporazum što prije stavimo u funkciju i formiramo tijela koja će konkretizovati i intenzivirati saradnju", rekao je Crnadak.

On kaže da očekuje i bržu integraciju BiH u EU, odnosno sticanje statusa kandidata za članstvo, navodeći da su evropska vrata otvorena, ali da su svi u BiH svjesni da sve zavisi od nje same.

"Ovakvim sporazumom stvara se percepcija da naš region sve više postaje region saradnje, a ne konflikata", rekao je Crnadak, navodeći da su sve visoke političke teme nebitne ako se efekti toga ne sprovedu u život.

On je zahvalio Vladi Srbije za pomoć, te izrazio nadu da će uskoro u Banjaluci vidjeti Јoksimovićevu, kao glavnog govornika na skupu ministara o temi evrointegracija, kao i u Sarajevu gdje će biti ozvaničen početak primjene danas potpisanog sporazuma.

Јoksimovićeva je rekla da Srbija smatra da BiH, uz sve probleme koje ima, sa svojim aspiracijama ka evropskim integracijama, treba da ima podršku Beograda.

Ona je navela da je Beograd pomagao BiH i u vezi sa Upitnikom Evropske komisije, kao i na tehničkom nivou, jer smatra da je BiH više od važnog partnera u regionu.

Јoksimovićeva je istakla da ovaj sporazum predstavlja dobar signal za dodatnu stabilizaciju odnosa dvije zemlje, kao i za region, i da znači pojačanu koordinaciju i saradnju u kretanju robe, ljudi, kapitala.

Ona je rekla da je Srbija odmakla u pripremama za članstvo, da je viđena kao jedan od lidera u regionu i da zato smatra da je njena obaveza da svojim iskustvom, znanjem i podrškom pomogne i drugim aspirantima.

Јoksimovićeva je podsjetila i na projekte prekogranične saradnje koje imaju regije u Srbiji i BiH duž granice, te navela da je do 2020. godine predviđeno 14 miliona evra iz fondova EU za pogranične opštine, za realizaciju različitih projekata.

"Srbija će u okviru regionalnih inicijativa pomagati BiH da dublje uđe u proces evropskih integracija, ali je važno da i građani vide uspešne dokaze tog evropskg puta na lokalnom nivou", rekla je Јoksimovićeva.

Ona je istakla da će Srbija u narednom periodu još više raditi na stabilizaciji odnosa dvije zemlje, kao i prilika u regionu.

Јoksimovićeva je napomenula da je ovaj sporazum izraz političke volje i da zemlje same treba da se dogovaraju i rješavaju sve probleme, te da EU ne treba da bude okvir koji tjera na saradnju.

"Vreme je da pokažemo da region nije samo izvor potencijalnih nestabilnosti, kako neki u EU smatraju, nego da ima i važne potencijale i resurse koji doprinose boljoj Evropi i EU", rekla je Јoksimovićeva.

 Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u BiH od posljedica zagađenosti vazduha svake godine umre oko 10.000 ljudi, izjavio je u Sarajevu ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg.

Hagelberg je otvarajući manifestaciju "Pričajmo o vazduhu" rekao da bi u BiH, kada bi se uvele sveobuhvatne promjene u zaštiti životne sredine, umjesto 10.000, bilo 16 smrtnih slučajeva godišnje.

"Ako uzmemo u obzir da bi se svake godine, ukoliko bi se situacija promijenila, mogla sačuvati 9.984 života, da bi jedna četvrtina stanovnika BiH duže živjela i da bismo svi živjeli u zdravijem okruženju, ne razumijem zašto ovo pitanje nije prioritet u ovoj zemlji", naveo je švedski ambasador.

Hagelberg smatra da je aspekt zdravlja najvažniji, ali da treba uzeti u obzir i ekonomsku situaciju, jer se smatra da bi bruto domaći proizvod /BDP/ BiH za 21 odsto bio bolji, ako bi se poboljšala situacija sa kvalitetom vazduha.

Prema njegovim riječima, poboljšanje kvaliteta vazduha tijesno je i u vezi sa ispunjavanjem zahtjeva za pristupanje BiH u EU.

"Iako još nema nikakvih najava o tome, iskreno se nadam da će pitanje zagađenosti vazduha biti jedna od glavnih tema u predstojećoj predizbornoj kampanji u BiH", istakao je Hagelberg.

On je dodao da je Švedska prije dva dana produžila projekat energetske efikasnosti koji sprovodi UNDP u BiH, za koji je izdvojeno dodatnih četiri miliona evra, te da je jutros u Sarajevu pokrenut još jedan projekat koji sprovodi švedska agencija za zaštitu životne sredine /SEPA/.

Hagelberg je najavio da će narednih dana fasada zgrade Ambasade Švedske u Sarajevu biti osvijetljena različitim bojama, u zavisnosti od zagađenja vazduha.

On je pojasnio da će smeđa i lila boja označavati opasan nivo zagađenja, narandžasta - opasan nivo za osjetljive ljude i djecu, crvena - veoma opasan nivo zagađenja za sve, žuta - nešto bolji kvalitet, dok će zelena boja označavati priihvatljiv kvalitet vazduha.

Akcija "Pričajmo o vazduhu" pokrenuta je kako bi se podigla svijest o zagađenju vazduha u BiH i uključila u dijalog građane, civilno društvo, političare i međunarodnu zajednicu.

Švedska agencija za zaštitu životne sredine započela je dugoročni projekat kojim će ojačati kapacitete i ulaganja u poboljšanje procjene kvaliteta vazduha, te njegovog monitoringa i upravljanja, a u saradnji sa relevantnim ministarstvima i institucijama, uključujući Hidrometeorološke institute u BiH.

Ambasada Švedske u partnerstvu sa Regionalnim centrom za životnu sredinu u BiH /REC/, pomaže organizacije civilnog društva koje se bave životnom sredinom kako bi se pojačalo učešće u propagiranju te teme, kao i procesu donošenja odluka u oblasti zaštite životne sredine, uključujući zagađenje vazduha.

Osim Hagelberga, podršku kampanji "Pričajmo o vazuhu" pružili su predstavnici nadležnih institucija u Republici Srpskoj i FBiH, šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, ambasadori Italije, Slovačke, Njemačke, Švajcarske, Norveške, zamjenik ambasadora Japana, te zamjenik šefa misije Ambasade SAD u BiH.

Od posljedica zagađenosti vazduha godišnje u BiH umre 10.000 građana

Premijer Srbije Ana Brnabić ocijenila je na osnovu izlaganja visokih zvanica na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da Srbija po prvi put ide u korak sa Evropom i najnaprednijim zemljama EU, kada je riječ o prioritetima.
 
Ana Brnabić - Foto: TANЈUG
Ana BrnabićFoto: TANЈUG

Brnabić je novinarima u Davosu rekla da je čula pohvale na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da je italijanski premijer Paolo Đentiloni u obraćanju naglasio značaj Srbije u konstruktivnom rješavanju migrantske krize.

Brnabićeva je navela da je njemački kancelar Angela Merkel najveći dio svog obraćanja posvetila značaju digitalizacije za Njemačku i Evropu.

"Odlično je videti da su u prvim obraćanjima prepoznali značaj Srbije u konstruktivnom rešavanju migrantske krize, kao i da smo u obraćanju Merkelove videli da smo na pravom putu sa digitalizacijom. To je nova paradigma ekonomskog razvoja", istakla je Brnabićeva.

Savjet Evrope usvojio je još jednu Rezoluciju o BiH. 
 
PS Savjeta Evrope (ilustracija) -
PS Savjeta Evrope (ilustracija)

Tokom rasprave, u kojoj je ponovo konstatovano da BiH nije dovoljno napredovala na evropskom putu, iz Strazbura su se čuli pozivi političkim liderima da preuzmu odgovornost.

Izvjestioci Savjeta Evrope poručuju da oni koji žele pripadati toj organizaciji moraju ispunjavati obaveze, jer članstvo, kažu, nije besplatno. Kolege iz BiH pozivaju na sastanak u Strazburu, ali i u Sarajevu i Banjaluci.

"Moja dva amandmana koje sam uložila na problematizovanje entitetskog glasanja koje je postavljeno kao problem za pravnu reformu u BiH, Dan Republike Srpske i problem što Republika Srpska nije registrovala vojnu imovinu na ime BiH kao svojinu odbili su Monitoring komitet i Parlamentarna skupština Savjeta Evrope", rekla je Markovićeva.

Ona je dodala da su njeni amandmani odbijeni uz obrazloženje da nisu imali lošu namjeru, već da su ukazali na ta pitanja kao upozorenje.

"Glasala sam protiv Rezolucije jer smatram da i Rezolucija i izvještaj Monitoring komiteta u određenom dijelu proziva Republiku Srpsku, pa čak i predsjednika Dodika za probleme koji danas postoje u BiH. To je pokazala i diskusija u kojoj se niko nije dotakao problema pravosudnih institucija, njihove politizacije, kao ni pitanja terorizma koji je prijetnja ne samo za građane BiH nego i regiona", pojasnila je Markovićeva.

Broj novozaposlenih u BiH je nastavio da raste, mada nešto sporijim tempom, ali posebno alarmantan podatak je da je u BiH sve manje radnika, najvjerovatnije usljed imigracije, navedeno je u dijelu najnovijeg kvartalnog Ekonomskog izvještaja o napretku Evropske komisije za zemlje zahvaćene procesom proširenja.

Evropska komisija, naime, navodi da je u oktobru prošle godine zabilježeno 15.000 radnika više nego u oktobru godinu ranije, ali je istovremeno registrovano 34.000 manje zaposlenih.

"Činjenica da je broj registrovanih nezaposlenih značajno veći nego broj novoregistrovanih zaposlenih implicira smanjenje ukupne radne snage u BiH za 1,2 odsto", naveli su u Evropskoj komisiji. Istovremeno, kako ističu, nezaposlenost mladih i dalje iznosi 60 odsto.

U Komisiji sugerišu da je javni sektor više trošio u 2017. godini u odnosu na dvije prethodne godine nego što to pokazuju zvanični podaci.

Naime, oni ukazuju na podatke Centralne banke da su javni prihodi u 2017. godini porasli za osam odsto u prva tri kvartala prošle i pretprošle godine. Takođe, pozivajući se na zvanične podatke, došlo je do značajnog rasta potrošnje u trećem kvartalu, posebno u dijelu koji se odnosi na grantove, podsticaje i dobra i usluge.

"Posredni pokazatelji sugerišu manje ulaganje u investicije u odnosu na planove, djelimično usljed političkog zastoja, koji je rezultirao u kašnjenjima međunarodnog finansiranja", navedeno je u izvještaju.

Evropska komisija je istakla da bh. podaci pokazuju rast proizvodnje od oko tri odsto, te indirektno ukazuje na moguće statističko uljepšavanje podataka.

Naime, oni ističu da preliminarna analiza podataka o troškovima pokazuje da je rast proizvodnje zapravo iznosio mršavih 0,8 odsto. Kako navode, analiza podataka po potrošnji pokazuje nestabilniju i slabiju dinamiku rasta sa godišnjim rastom u prvom kvartalu od 0,3 odsto, padu proizvodnje od 0,6 odsto u drugom kvartalu i rastu od 2,3 odsto u trećem kvartalu 2017. godine.

"Značajna razlika u brojevima na strani proizvodnje i na strani potrošnje ukazuje na probleme u statističkom sistemu zemlje", upozorili su u Evropskoj komisiji.

Prema podacima Evropske komisije, deficit u trećem kvartalu prošle godine je iznosio 4,7 odsto, što je za 0,1 odsto više u poređenju sa septembrom 2016. godine.

Dobra vijest je rast izvoza od 18 odsto u prvih 11 mjeseci 2017. godine u odnosu na samo četiri odsto u istom periodu prethodne godine.

"Ovaj snažan rast u najvećem dijelu je rezultat jačeg izvoza u susjedne zemlje, prevashodno u Hrvatsku i Sloveniju, čiji udio u izvozu iznosi ukupno 5,2 odsto. Udio izvoza u trgovini s EU, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, iznosi 12 odsto ukupnog porasta, dok je udio izvoza ka zemljama u zapadnom Balkanu iznosio 4,2 odsto", navedeno je. Dodali su da je uvoz robe široke potrošnje u prvih 11 mjeseci 2017. manje rastao nego njen izvoz.

Što se tiče direktnih stranih investicija, one su doprinijele sa 2,2 odsto ukupnom bruto domaćem proizvodu, u odnosu na 1,3 odsto u prethodnoj godini, a Hrvatska, Austrija i Saudijska Arabija su tri zemlje iz kojih je došlo najviše investicija.

Evropska komisija o BiH: Radnika sve manje, javni sektor sve rastrošniji

U kosovskoj vladi nema jedinstva u vezi s ukidanjem zakona o Specijalnom sudu za zločine OVK, prenosi dnevnik Koha ditore.
 
Priština (Foto: Sputnik/ Ilja Pitaljev) -
Priština (Foto: Sputnik/ Ilja Pitaljev)

Premijer samoproglašenog Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je ranije da je prijedlog tog zakona "vlasništvo" skupštine i da mišljenje vlade o inicijativi za ukidanje Specijalnog suda nije toliko relevantno, ali da će vlada, kada dobije inicijativu, poštovati sve standardne procedure i izjasniti se o njoj.

- Postoje standardne procedure koje su se u prošlosti koristile u sličnim situacijama. Međutim, ne možemo odgovoriti koji će biti postupak u ovom slučaju dok ne dobijemo zvanični zahtjev od skupštine - rekao je Haradinaj juče u Uroševcu.

Generalni sekretar kosovske vlade Kosova Fitim Krasnići potvrdio je da je inicijativa juče stigla do vlade i da će biti dostavljena ministarstvima za integracije i finansije kako bi dali svoja mišljenja o njoj.

Poslanica iz pokreta Samoopredeljenje Aljbuljena Hadžiju najavila je da poslanici te stranke neće glasati za ukidanje Specijalnog suda za ratne zločine OVK pošto, kako je navela, "ne mogu podržati privatne inicijative", jer iza nje stoji predsjednik Kosova Hašim Tači.

- U prošlosti, poslanici su smatrani sredstvima za glasanje na zahtjev Tačija, Veselija ili Mustafe. Bio je to stalan pritisak da se donese zakon i tada nisu govorili o integritetu narodnih poslanika. Ovo je opasno, to ne ukida Specijalni sud. Ovo nije u korist OVK, već zbog ličnih interesa - rekla je ona.

Vlada ima 30 dana da dostavi mišljenje parlamentu, ali može i da odluči da se ne izjašnjava o inicijativi, jer je juče predsjedništvo skupštine odlučilo da peticiju sa potpisima 15.000 građana o ukidanju Specijalnog suda uputi nadležnoj parlamentarnoj komisiji.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas u Beogradu da će Republika Srpska izdvojiti 250.000 evra za završetak Hrama Svetog Save na Vračaru.Dodik je, nakon posjete Hramu Svetog Save zajedno sa starješinstvom na čelu sa starješinom ocem Stefanom, naveo da će taj iznos biti uplaćen u narednih mjesec-dva.
 
Srpska će izdvojiti 250.000 evra za hram Svetog Save - Foto: SRNA
Srpska će izdvojiti 250.000 evra za hram Svetog SaveFoto: SRNA

- Ovo će biti naš skromni doprinos da pomognemo da Hram Svetog Save bude završen i da budemo ugrađeni kao oni koji su zaista posvećeni našoj Crkvi i vjeri - rekao je Dodik novinarima.

On je istakao da Republika Srpska zna da se srpski identitet najsnažnije osvjetljava kroz Srpsku pravoslavnu crkvu.

- Mi u to vjerujemo i na to smo ponosni. Naš identitet gradimo i razumijemo da on jeste i pismo i jezik, a isto tako naša vjera i krsna slava koju slavi svako srpsko domaćinstvo, gdje god se nalazi u Srpskoj, matici Srbiji i širom svijeta - rekao je Dodik.

On je naveo da će saradnja Srpske sa Hramom Svetog Save biti nastavljena nizom zajedničkih aktivnosti.

Predsjednik Srpske rekao je da je posjetio Hram Svetog Save kako bi se upoznao o toku radova i sa sveštenstvom dogovorio saradnju.

Predsjednik Srpske posjetio Hram Svetog Save u Beogradu (Foto: SRNA)
Predsjednik Srpske posjetio Hram Svetog Save u Beogradu (Foto: SRNA)

Dodik je izrazio zadovoljstvo što su obezbijeđeni svi preduslovi da ovaj hram bude završen i što se radovi odvijaju u skladu sa planom.

- Ovo je najznačajniji objekat naše Crkve i ponos svih Srba gdje god žive - rekao je Dodik.

Otac Stefan je izrazio zadovoljstvo što je predsjednik Srpske posjetio Hram, navodeći da Dodikov dolazak mnogo znači.

Starješina Hrama Svetog Save napomenuo je da će svi radovi na Hramu biti završeni naredne godine, kada će biti obilježeno 800 godina od samostalnosti SPC.

- Јako je bitno da će Hram biti završen, a još nam je bitnije i draže da nam u goste dolaze važne ličnosti srpskog naroda, kako što je predsjednik Republike Srpske - kaže otac Stefan.

Otac Stefan je čestitao Dodiku i slavu Republike Srpske.

- Kada predsjednik Srpske slavi slavu Republike Srpske, znamo da je to onda pravi predsjednik i znamo da takav predsjednik može da ide samo putem koji Sveti Sava vodi. Sveti Sava je vodio putem mira, bratstva, sloge, ljubavi i svega onoga što je najsvetije svakom čovjeku - rekao je otac Stefan.

Otac Stefan je napomenuo da je Sveti Sava osnivač svega onoga što je srpsko i najbolja ličnost srpskog naroda, kao i da je ustanovio krsnu slavu.

- Svi znamo da je proslava slave nešto najdraže i najbolje što možemo da ponudimo svima u okruženju, kao i komšijama, prijateljima i gostima. Kada slavimo slavu, mi tada otvaramo kuću - naveo je otac Stefan.

Dodika je jutros, uz zvuke crkvenih zvona, dočekalo starješinstvo Hrama Svetog Save. Predsjednik Srpske je posjetio kriptu Hrama, a potom je prislužio svijeću i posjetio Parohijski dom.

Predsjednik Srpske posjetio Hram Svetog Save u Beogradu (Foto: SRNA)
Predsjednik Srpske posjetio Hram Svetog Save u Beogradu (Foto: SRNA)

Hram Svetog Save na Vračaru je jedan od glavnih spomenika arhitekture u Srbiji i jedan od najvećih pravoslavnih hramova u svijetu. Izgrađen je na mjestu spaljivanja moštiju Svetog Save od otomanskih vlasti 1594. godine.

Hram je projektovan krajem 19. vijeka, izgradnja je počela tek 1935. godine, ali je bila odgođena zbog Drugog svjetskog rata.

Podizanje kupole završeno je 1989. godine, Hram je zvanično otvoren tek 2004. godine, ali unutrašnje uređenje još traje.

Radovi na izgradnji Hrama Svetog Save trebalo bi da budu završeni do 2019. godine kada će biti obilježeno 800 godina od osnivanja prve srpske arhiepiskopije.

Strana 6 od 79
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…