"Vreća od 30 kilograma stočnog, tj. mekinja je 12 maraka, a 100 kilograma pšenice 25 maraka. Znači ovo ne vodi ničemu, ovo nije dobro", istakao je Živko Marković, poljoprivrednik iz Ljeskovca.
"Na primjer i onaj ko je na prijer paltio 70 maraka dunum arende mora dati tri metra pšenice za arendu samo, a pšenica je prinos oko pet metara. Slabo gdje da ima bolje", istakao je Vasilija Mijatovič, poljoprivrednik iz Bijeljine.
Bijeljinski Žitopromet, kao najveći otkupljivač žitarica, ima plan da uskladišti 10 tona žita, što je duplo više nego prošle godine. Ratarima su na sto stavili svoju ponudu za ovogodišnji rod pšenice.
"Podijelili smo u dvije kategorije, po kvalitetu pšenice odnosno po hektoliktarskoj težini. Zanči do 76 hektolitarske težine cijena je 0,25 feninga po kilogramu, a preko 76 je 0,27 feninga. Što se tiče kvaliteta, kvlitet nije na zavidnom nivou ove godine. Vremenske prilike to jasno gvore. Prošle godine je bila kvalitetnija pšenica, veći su prinosi, to je tačno. Prošle godine je bila i nešto bolja cijena", istakao je Tomo Nestorović, v.d. direktor "Žitopromet" Bijeljina.
Ratari se svaki dan utrkuju sa kišom kako bi pšenicu sa polja sklonili u ambare i silose. Žale se i na uvoz pšenice iz zemalja regiona, posebno Srbije i Mađarske. Cijena pšenice na produktnoj berzi u Novom Sadu je 16,5 dinara ili 0,26 maraka po kilogramu.
"Nikada taj disparitet u cijeni nije bio između Srbije i nas. Mi sav repromaterijal imamo skuplji od 30 do 50 odsto nego Srbija izuzev dizel goriva. Oni jedino dizel gorivo imaju skuplje, a cijenu nižu, to nikad nije bilo, a da nepominjem ovo što nam treba pšenica. Mi godišnje 200 hiljada tona pšenice uvezemo i pet hiljada toan brašna mjesečno. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa može jednom prostom odlukom, odnosno predlogom odluke na Savjet ministara, da Savjet usvoji, zabraniti uvoz pšenice na tri mjeseca", naglasio je Branimir Andrič, predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
Iz Ministarstva poljoprivrede RS, objašnjavaju da oni ne mogu uticati na cijenu pšenice, jer cijenu određuje tržište, uvećanu za troškove prevoza. Oni su organizovali sastanak ratara i mlinara kako bi se dogvorili oko otkupne cijene. Iz Ministarstva napominju da su za proizvodnju pšenice izdvojili šet miliona KM. Od toga 2,5 miliona za mjeru regresa od 200 KM po zasijanom hektaru pšenice, a 2,5 miliona za premiju po proizvedenom i prodatom kilogramu merkantilne pšenice, a premija iznosi 0,05 KM po kilogramu.
