All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

petak, 27 april 2018 20:56

Skeniranje listića izborna avantura

 Izmjenama Izbornog zakona BiH koje predviđaju promjene na biračkim mjestima, uključujući i skeniranje glasačkih listića, ušli bismo u izbornu avanturu, a ne u zakonom definisan proces sprovođenja izbora, upozorila je juče predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić.

Ona je istakla da je predložena radikalna reforma izbornog procesa i da je nerealno da bude primijenjena na oktobarskim opštim izborima.

- Možemo dosta toga riješiti podzakonskim aktima, ali ne možemo mijenjati Izborni zakon. U slučaju izmjene zakona treba sprovesti javne nabavke u kratkom vremenu, obezbijediti sredstva za nabavku opreme, sprovesti analizu stanja na terenu, testirati opremu, edukovati one koji treba njom da rukuju i birače. Zbog toga je nerealno da izmjene mogu biti primijenjene na opštim izborima - navela je Hadžiabdićeva.

CIK BiH je i u mišljenju upućenom Domu naroda Parlamenta BiH naveo da predložene izmjene zakona nisu precizne i da bi u slučaju usvajanja mogle stvoriti niz problema. U CIK-u su naveli da predložena rješenja, koja pored skeniranja listića uključuju i uvođenje kamera na biralištima i uzimanje otiska prsta glasača, nisu prihvatljivo i da u slučaju primjene predloženih novina postoji veliki rizik da tok i vrijeme izbora budu poremećeni što se može odraziti na cijeli proces. Ozbiljne primjedbe na predložena rješenja iznijele su i agencije za zaštitu ličnih podataka i za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

Iz CIK-a je najavljeno da će između 7. i 9. maja raspisati opšte izbore. Hadžiabdićeva je pojasnila da bi, ako Parlament BiH na nekoj od narednih sjednica usvoji pomenute izmjene Izbornog zakona, mogli imati ogroman problem jer bi izbori bili raspisani po jednim, a sprovedeni po drugim zakonskim odredbama.

S druge strane, dodala je, izmjene Izbornog zakona koje se tiču ravnopravnosti naroda i prevashodno popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH moguće su i poslije raspisivanja izbora.

- Traženje rješenja treba nastaviti i u izbornoj godini, iako je to vrlo nepopularno i protivno međunarodnim standardima. Mi ćemo čekati sve dok zakonodavac ima obavezu da ispuni odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa ovim izmjenama. Ta rješenja su nam neophodna da bismo završili izbore. Ako zakonodavci dođu do njih i u januaru 2019. godine dobro su došla, inače imamo ogroman problem - upozorila je Hadžiabdićeva.

Izmjene Izbornog zakona koje se tiču uvođenja novih tehnologija juče je ponovo trebalo da razmatra Dom naroda Parlamenta BiH, ali je sjednica odgođena zbog nedostatka kvoruma usljed nedolaska tri hrvatska delegata. Na sjednici se nisu pojavili Ljilja Zovko i Zdenka Džambas iz HDZ-a BiH i Mario Karamatić iz HSS-a. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak iz HDZ-a BiH demantovao je spekulacije da je Klub Hrvata bojkotovao sjednicu da ne bi bile usvojene izmjene zakona.

- Zovko nije došla zbog smrtnog slučaja u porodici, Džambas je bolesna, a Karamatić je javio da ne može doći na sjednicu - rekao je Čolak.

Drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Safet Softić iz SDA smatra da nedolazak tri hrvatska delegata na sjednicu predstavlja "kupovinu vremena" da bi se ušlo u raspisivanje izbora bez izmjena Izbornog zakona BiH.

Nova sjednica Doma naroda zakazana je za 15. maj. Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić iz Narodne stranke izrazio je nadu da će 15. maja usvojiti predložene izmjene zakona, ali je dodao da više nije moguće da one budu primijenjene na opšte izbore.

Iza  prijedloga izmjena zakona stoje SDP, SBB i DF, a u Domu naroda podržali su ga SDA, SDS, Narodna stranka i jedan hrvatski delegat. Protiv su bili SNSD, DNS i preostali hrvatski delegati jer su stigle kasno da bi bile primijenjene na opštim izborima.

Prisluškivanje

Delegati Doma naroda Parlamenta BiH juče je trebalo da se izjasne i o tri prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku, ali je i to odgođeno zbog nedostatka kvoruma.

Ustavni sud BiH je u julu 2017. godine dao zadatak vlasti na nivou BiH da u roku od šest mjeseci usvoji izmjene ovog zakona. One se odnose na posebne mjere praćenja i prisluškivanja osoba osumnjičenih za terorizam i druga teška krivična djela, koje su prema važećem zakonu vremenski neograničene.

- Sada je na potezu Ustavni sud, a radi se o instituciji koja je u toku ovog mandata izazvala više političkih kriza. Tamo sjede političke ličnosti koje su bile visoki funkcioneri političkih stranaka i imaju očigledne veze sa političkim strankama i danas - rekao je Ognjen Tadić.

Skeniranje listića izborna avantura

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će 10. maja prisustvovati posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti razmatrano stanje bezbjednosti u Srpskoj i Banjaluci.

Dodik je istakao da nema razloga da bilo ko u Republici Srpskoj bježi od bilo koje teme.

"Neke stvari treba da budu raščišćene i ja insistiram na tome i to sam od početka govorio i podržavao rad institucija i na rasvjetljavanju slučaja nastradalog mladića Davida Dragičevića. I sad tražim od Tužilaštva i od policije da ulože dodatne napore i da, ako je potrebno iznova preispitaju sav taj slučaj i da izađu sa jasnim podacima o čemu je riječ", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je naglasio da to traži i porodica i dio javnosti.

"Svi mi tražimo da se istina utvrdi ukoluko je to moguće i svakako želimo da vidimo odgovornije institucije. Protiv onih pojedinaca za koje se eventualno utvrdi da nisu uradili sve, preduzeće se mjere odgovornosti i u to ne treba niko da sumnja", poručio je Dodik.

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće održana 10. maja i to sa jednom tačkom dnevnog reda - razmatranje stanja bezbjednosti u Banjaluci i u Srpskoj - "Pravda za Davida - pravda za sve", najavio je predsjednik skupštine Srpske Nedeljko Čubrilović.

Čubrilović je rekao da će 26. posebna sjednica biti održana sa početkom u 10.00 časova, te da je odluka o tome donesena jednoglasno.

Dodik: Srpska od danas finansira i treću vantjelesnu oplodnju

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će Vlada Srpske od danas finansirati i treći pokušaj vantjelesne oplodnje u Srpskoj.

Dodik je, nakon otvaranja novih prostorija zdravstvene ustanove "Mediko-S" u Banjaluci, naglasio da je Fond zdravstvenog osiguranja za ove procedure godišnje izdvajao 2,5 miliona KM, te da je cilj da majke u Srpskoj ne moraju da putuju daleko, već da u Banjaluci imaju sve uslove za vantjelesnu oplodnju.

On je naglasio da je ova zdravstvena ustanova, koja se jedina u Srpskoj bavi vantjelesnom oplodnjom, divan primjer prakse, koja je u kontinuitetu ostvarivana, te da predstavlja uspjeh njenog osnivača Sanje Sibinčić, svih partnera i Republike Srpske.

"Bilo je teško na početku, bilo je mnogo nepovjerenja, čak i zdravstvenog sektora u ove metode, ali danas je to veoma priznata metoda u svijetu. Činjenica da je parnter ove ustanove postala grupacija `Pronatal` kao jedna od najboljih evropskih kompanija u ovoj oblasti govori da je to dobro za Srpsku i sve nas", rekao je Dodik novinarima.

Prema njegovim riječima, tri vantjelesne oplodnje koje finansira Fond zdravstvenog osiguranja, uz pomoć lokalnih zajednica u Srpskoj, veoma su značajan podsticaj za održavanje ove djelatnosti.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić rekao je da će Vlada Srpske nastojati da u rebalansu budžeta obezbijedi dodatna sredstva za vantjelesnu oplodnju.

"Finansiranje trećeg pokušaja vantjelesne oplodnje je od ogromnog značaja za porodice koje ne mogu na prirodan način imati potomstvo. Više od hiljadu djece rođeno je u Republici Srpskoj na ovaj način", poručio je Bogdanić.

On je dodao da nema ništa vrednije od onog što su predstavnici klinike "Mediko-S" uradili, a to je što su omogućili da roditelji u Srpskoj dođu do ove zdarvstvene usluge.

"Ova zdravstvena ustanova je ostvarila i saradnju sa grupacijom `Pronatal` iz Češke i na taj način su ovdje doveli eminentne stručnjake i omogućili da se ova procedura završava u zdravstvenom sisitemu Republike Srpske", naveo je Bogdanić.

Bogdanić je dodao i da je zakon o vantjelesnoj oplodnji u proceduri, te da bi do kraja godine trebalo da ugleda svjetlo dana.

Osnivač klinike "Mediko-S" Sanja Sibinčić istakla je da su mediji pomogli da vantjelesna oplodnja u Srpskoj ne bude tabu tema, nego procedura koju svi mnogo koriste i kojima pomaže.

Ona je naglasila da se posebno raduje činjenici da će Fond zdravstva finansirati i treću proceduru vantjelesne oplodnje, jer su, prema svim istraživanjima, tri procedure optimalan broj da se dođe do djeteta.

"`Mediko-S` ima značajne rezultate, koji su transparentni za svakog našeg pacijenta. Naši rezultati su u očekivanim evropskim rezultatima. `Pronatal` kao jedan od lidera u vantjelesnoj oplodnji nas je prepoznao kao prvog partnera na ovim prostorima, što je dokaz da dobro radimo", navela je Sibinčićeva.

Ona je navela da je cilj ove ustanova bio da ima saradnju sa nekim od većih centara jer su osjetili potrebu da se razvijaju.

"Bili smo ograničeni prostorom, finansijski i kadrovski, i bio nam je potreban partner, te smo izabrali najbolje u Evropi", rekla je Sibinčićeva.

Ona je dodala da je "Mediko-S" prva zdravstvena ustanova koja je ispunila sve uslove grupacije "Pronatal" i pokazala da im može biti dostojan partner.

 Dodik: Prisustvovaću posebnoj sjednici Narodne skupštine 10. maja

 

Ambasadori svih 28 članica EU, uključujući i Španiju, odobrili su nacrt deklaracije koja bi trebalo da bude prihvaćena na samitu EU - zapadni Balkan u Sofiji, saznaje Tanjug u Briselu. Španski Pais ranije je objavio da je Španija blokirala rezoluciju.
 
Zastave EU (foto: AFP/ DANIEL ROLAND) -
Zastave EU (foto: AFP/ DANIEL ROLAND)

- Nacrt Deklaracije je odobrio i ambasador Španije pri EU. Na samim zemljama članicama je da ga prihvate - rekao je Tanjugu izvor u bugarskom predsjedavanju EU.

Španski Pais je ranije objavio, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Španija stavila veto na taj dokument, jer, kako su naveli, premijer Marijano Rahoj ne želi da njegov potpis bude na deklaraciji zajedno sa potpisom predstavnika Kosova, koje Španija ne priznaje.

Tanjugov izvor, međutim, demantuje tu informaciju i dodaje: "Ambasadori su odobrili nacrt Deklaracije. Tekst je sada poslat zemljama zapadnog Balkna na konsultacije", rečeno je u bugarskom predsjedavanju EU.

Stalni predstavnici svih 28 zemlja članica EU nacrt Deklaracije su odobrili na sastanku održanom prošlog četvrtka u Briselu.

U diplomatskim izvorima u Briselu navode da se, zbog protivljenja španskog premijera Marijana Rahoja da se njegov potpis nađe na deklaraciji zajedno sa potpisom predstavnika Kosova, čiju nezavisnost Španija ne priznaje, došlo do kompromisa da deklaracija bude usvojena samo od strane 28 zemalja članica, a ne u formatu 28 plus šest "partnera" sa zapadnog Balkana.

Diplomatski izvori Tanjuga u Briselu takođe su potvrdili da je tekst nacrta Deklaracije proslijeđen zemljama ovog regiona "na uvid".

Prema uvidu Tanjuga, u nacrtu sofijske deklaracije ne pominju se "države" Zzpadnog Balkana, već se govori o "partnerima", što se vidi kao još jedan korak u cilju kompromisa sa zemljama EU koje ne podržavaju nezavisnost Kosova.

Prvi dio Deklaracije odnosi se na podršku evropskoj perspektivi regiona, dok se aneks političkog deijla teksta odnosi na povezanost kako regiona međusobno, tako i zapadnog Balkana sa EU.

- Postoje tri dijela aneksa – prvi koji se odnosi na vladavinu prava, drugi na bezbjednost, migracije i borbu protiv terorizma i treći, najbitniji za građane zapadnog Balkana, govori o infrastrukturnoj, energetskoj i digitalnoj povezanosti - izjavila je Ljiljana Pavlova, ministarka zadužena za bugarsko predsjedavanje Savjetu EU.

Diplomatski izvori u Briselu kažu da još nije izvjesno da li će Rahoj prisustvovati samitu EU - zapadni Balkan.

Nezvanične informacije govore o tome da je Rahoj svoje učešće na samitu uslovio potpunom skrajnošću predstavnika Kosova, kome na samitu, prema stavu Španije, ne bi trebalo da bude dozvoljeno da uzme riječ, niti da sjedi za istim stolom sa ostalim liderima EU i zapadnog Balkana.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je reagovanje Hrvatske kada je zabranila ministru odbrane Aleksandru Vulinu da uđe u tu zemlju bila ishitrena i nervozna, kao i da je ne razumije. Istakao je da će Srbija reagovati recipročnim mjerama, a odluku o tome će donijeti Vlada.
 
 
 Vučić je naveo da je razumio da je zabrana ulaska Vulina u Hrvatsku donijeta zbog izjava koje je davao. Dodao je da će se držati obećanja da sto dana ne govori o Hrvatskoj, te poručio da Hrvatskoj neće uputiti nijednu riječ, posebno ne uvredljivu.

"Ta reakcija je bila ishitrena i nervozna i ne razumijem je, da budem iskren", naveo je Vučić.

"Srbija će, kao suverena i nezavisna zemlja, sasvim sigurno reagovati recipročnim mjerama, kakvim to mjerama – pretpostavljam da će odluku donijeti Vlada Srbije na svojoj narednoj sjednici u četvrtak", rekao je Vučić i poručio da će Srbija nastaviti i pokušavati da gradi bolje odnose.

Objasnio je da je tog dana trebalo da primi predstavnike različitih udruženja građana, da nije razumio zašto oni nisu došli...

"Da li zbog Јasenovca, kao da se Srbima brani da govore o najjezivijem logoru, s najvećim brojem žrtava", rekao je Vučić.

"Ako je to tako i Srbi ne mogu da posjete stratišta, da ni imena ubijenih ne budu upisna, mi ćemo razmotriti prijedlog da se u Srbiji najprije popišu žrtve, a da onda napravimo muzeje Holokausta i muzeje koji govore o stradanju srpskog naroda. Da popišemo žrtve i Јadovna i Prebilovaca i Јasenovca i da napravimo muzeje koji bi govorili o stravičnom staradnju srpskog naroda", rekao je Vučić.

Ne bježimo da govorimo i o zločinima koje su naši pripadnici počinili i po tome se razlikujemo od drugih, dodao je Vučić.

Ponovio je da oko "recipročnih mjera" treba pitati Vladu Srbije i naveo da Srbija nije ništa izazvala.

On je naveo i da je Vulin rekao da je Vučić taj koji može da mu kaže da li će i kuda ići ili ne, i da to nema veze sa suverenitetom bilo koje zemlje, da, što se tiče recipročnih mjera, o tome odlučuje Vlada, ali da smatra da bi bilo normalno da država reaguje, da pokaže da postoji kao država.

Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srbije -

Predsjednica Savjeta federacije Gornjeg doma parlamenta Rusije, Valentina Matvijenko, danas će u Banjaluci razgovarati sa zvaničnicima Srpske, a obratiće se i poslanicima republičkog Parlamenta.
 
Valentina Ivanovna Matvijenko (Foto:K. S./Klix.ba ) -
Valentina Ivanovna Matvijenko (Foto:K. S./Klix.ba )

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske preduzelo je najviši stepen mjera bezbjednosti povodom posjete ruske delegacije.

Na trasi kretanja delegacije, od 11 do 12 časova i od 16 do 17 časova od aerodroma u Mahovljanima do Banjaluke, biće zabranjen saobraćaj za sva motorna vozila dijelom magistralnog puta Laktaši – Gradiška, od skretanja za aerodrom do Aleksandrovca, Aleksandrovačke petlje, Klašnica, zapadnog tranzita.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, na zahtjev MUP-a, donio je odluku kojom se danas privremeno zabranjuje rad poslovnih prostora, ugostiteljskih objekata i zabranjuje točenje alkoholnih pića u dijelu centra grada.

Matvijenko je juče u Sarajevu izjavila da je Rusija kao garant Dejtonskog sporazuma usmjerena prema konstruktivnim i sadržajnim pregovorima sa BiH i u Sarajevu i u Banjaluci.

Obraćajući se delegatima Doma naroda parlamenta BiH, Matvijenko je istakla da je vrijeme da OHR ode iz BiH i da prestane protektorat.

Nakon obraćanja, Matvijenko je s predsjedavajućim Doma naroda Ognjenom Tadićem održala konferenciju za novinare, odakle je Tadić poručio da BiH nije uvela nikakve sankcije i restriktivne mjere Rusiji i da će tako biti i ubuduće.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa i Kongres SAD jednoglasni su u podršci Ukrajini, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Pavel Klimkin.
 
Donald Tramp - Foto: Screenshot/YouTube
Donald TrampFoto: Screenshot/YouTube

On je nakon jučerašnjeg sastanka sa vršiocem dužnosti državnog sekretara SAD Džonom Salivenom na marginama sastanka šefova diplomatija zemalja Grupe sedam /G7/ u Torontu izjavio da Ukrajina ima dosljednu dvopartijsku podršku Kongresa i Trampove administracije.

Kanadsko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je objavilo zajedničko saopštenje ministara spoljnih poslova G7, koji su potvrdili podršku politici koju sprovodi ukrajinska Vlada.

U saopštenju se dodaje da će se održati politika sankcija Rusiji, zbog stava Moskve kada je riječ o razvoju događaja u Ukrajini, prenio je TASS.

Viši zvaničnik SAD izjavio je da su zemlje ponovo razmatrale korake koji su preduzeti, "kako bi se suočili sa prijetnjom Rusije miru i bezbjednosti", ali je dodao da je nekoliko zemalja G7 izrazilo otvorenost za dijalog sa Rusijom.

U Takovu, kod Gornjeg Milanovca, danas će biti obilježene 203 godine od izbijanja Drugog srpskog ustanka, koji je pod vođstvom kneza Miloša Obrenovića vodio konačnom kraju turske vlasti na ovim prostorima.
 
Miloš Obrenović, Drugi srpski ustanak (foto: Srpski kod) -
Miloš Obrenović, Drugi srpski ustanak (foto: Srpski kod)

Državnu ceremoniju u okviru Spomen-kompleksa "Drugi srpski ustanak" predvodiće državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Negovan Stanković.

Ceremonija, koja počinje u 13.00 časova, podrazumijeva polaganje vijenaca i odavanje počasti, obraćanje predsjednika opštine Gornji Milanovac i državnog sekretara, te umjetnički program, saopšteno je iz vladinog Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.

Vijence će položiti i predstavnici Vojske Srbije, opštine Gornji Milanovac, Moravičkog upravnog okruga, kao i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.

U okviru kompleksa, pored crkve brvnare, nalazi se i muzejska postavka koja je smještena u spomen-školi, dar kralja Aleksandra Obrenovića, kao i monumentalni spomenik koji prikazuje kneza Miloša u polaganju zakletve pred ustaničkim prvacima.

U Takovu, 23. aprila 1815. godine, Miloš Obrenović je na skupu starješina objavio početak novog ustanka za oslobođenje Srbije od turske vlasti.

Obrenović je, nakon prazničnog bogosluženja u crkvi brvnari na Cvijeti, pozvao okupljene ugledne Srbe da ponovo uzmu oružje u ruke i nastave borbu započetu 1804. godine pod Karađorđem.

Poslije dvomjesečnih borbi Turci su se zadržali samo u Beogradu i u nekoliko utvrđenih gradova.

Vještim diplomatskim pregovorima Miloš Obrenović je do kraja 1815. godine zaključio usmeni mir sa Marašli Ali-pašom, po kojem je priznat za vrhovnog srpskog kneza.

On je, mirnim putem, punih 15 godina postepeno izgrađivao autonomni položaj Srbije u okviru tuskog carstva i svoju vlast u Srbiji.

Hatišerifom od 1830. godine Srbiji je priznata autonomija.

Predsjednik Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, Valentina Matvijenko započinje danas službenu posjetu BiH.
 
Valentina Matvijenko - Foto: AFP
Valentina MatvijenkoFoto: AFP

Matvijenkova će danas razgovarati sa članovima kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a potom se obratiti Domu naroda.

Sastanak sa članovima kolegijuma predviđen je za 14.30 časova, a obraćanje delegatima u Domu naroda za 15.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

U 16.00 časova Matvijenkova i predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić obratiće se novinarima u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Programom posjete za sutra u 9.00 časova predviđen je sastanak Matvijenkove sa članovima Predsjedništva BiH.

Policijska uprava Istočno Sarajevo danas će preduzeti najviši stepen mjera bezbjednosti povodom posjete Republici Srpskoj delegacije Savjeta Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije na čelu sa predsjednikom Savjeta Valentinom Matvijenko.

Matvijenkova bi sutra trebalo da se obrati i na svečanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović izjavio je ranije da sa Matvijenkovom dolazi i tridesetočlana ruska delegacija, te da će prije svečane skupštinske sjednice zakazane za 13.50 časova, biti održan sastanak predstavnika parlamenta Srpske i gostiju iz Rusije.

ponedeljak, 23 april 2018 05:26

Migranti stigli i u Banjaluku

Nekoliko migranata ovih je dana primijećeno u Banjaluci, i to u naselju Lazarevo, a iako se zasad radi o pojedinačnim slučajevima, mještani su uznemireni i strahuju da ne dođe do povećanja njihovog broja i potencijalne migrantske krize, kao što je to slučaj u lokalnim zajednicama u Unsko-sanskom kantonu.

 

"Dvojica migranata su bila tu u napuštenoj baraci. Primijetio sam ih zato što živim blizu, a šta je dalje s njima bilo to ne znam, samo vidim da ih danas nema tu", rekao je juče za "Nezavisne" mještanin Ulice Stojana Jankovića u banjalučkom naselju Lazarevo.

Jedan mještanin ove ulice kazao je da je starija žena koja živi u blizini viđala dvojicu migranata, a drugi nam kaže da je  proteklih dana vidio šestoricu i da ne zna odakle su, ali da djeluju umorno.

"Jakne su im bile sve od prašine, a nakon što su primijećeni, koliko čujem, ovuda je često patrolirala policija. Šta je poslije bilo - ne znam, danas ih nema", rekao je mještanin.

Žarko Berić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lazarevo 2, rekao je da mu nije poznato da su migranti u ovom naselju.

"Živim u ulici koja graniči s Ulicom Stojana Jankovića, ali nisam ništa vidio niti mi je iko od mještana prijavio da je vidio migrante", istakao je Berić.

U Policijskoj upravi  Banjaluka su nas povodom ovoga  uputili na Službu za strance - Terenski centar Banjaluka, ali odgovor iz ove službe juče nismo uspjeli dobiti zbog neradnog dana.

I dok se u Banjaluci zasad radi o pojedinačnim slučajevima, u USK stanje postaje sve alarmantnije.

Hazim Kapić, ministar zdravstva u Vladi USK, izdao je naredbe zdravstvenim ustanovama na području USK u kojima traži da se zdravstveni timovi upute na mjesta gdje borave migranti kako bi se utvrdilo njihovo zdravstveno stanje i uslovi u kojima borave.

"Mislim da je potrebno imati stvari pod kontrolom kada je riječ o zdravstvenom aspektu i pokušaćemo da u narednim sedmicama sve stavimo pod kontrolu. Prema informacijama s terena, ima mnogo stranih državljana kojima je potrebna zdravstvena pomoć i mi ćemo pokušati da im je omogućimo", istakao je Kapić.

On je dodao da će tražiti hitan sastanak Vlade USK kako bi se pronašla dodatna sredstva i ublažile posljedice sve većeg priliva migranata na ove prostore.

Premijer USK Husein Rošić rekao je da će Vlada pomoći zdravstvenim ustanovama u pomenutim aktivnostima, kao i nevladinim organizacijama koje ovih dana vode humanitarnu brigu o migrantima.

Istakao je kako oni borave u vrlo lošim uslovima, te da ovdašnje vlasti nemaju rješenje za ovaj problem.

"Prije nekoliko dana poslao sam dopis Oružanim snagama BiH i zatražio da nam ustupe šatore i drugo što je neophodno kako bismo mogli da organiziramo neki smještaj za te ljude. Međutim, upozorili su me da je to krivično djelo jer mi kao kanton nemamo nikakve ingerencije kada se radi o ovom problemu, već je to posao državnih ministarstava i agencija", istakao je Rošić.

On je ocijenio neprihvatljivim to što USK, i pored evidentnog problema s migrantima, nije posjetio niko od predstavnika nadležnih vlasti i institucija.

Rošić je pohvalio dosadašnji rad pripadnika policije USK, koji prema migrantima postupaju krajnje profesionalno i susretljivo, pazeći da ni u jednom trenutku ne naruše njihova ljudska prava.

"Ovakvo stanje može eskalirati, jer mi nemamo tačne podatke koliko migranata trenutno boravi na području kantona. Prema podacima policije, to je nešto više od 500 ljudi, ali sigurno je da se ta brojka iz dana u dan povećava", kazao je Rošić.

Inače, najveći broj stranih državljana zabilježen je na području Bihaća i Velike Kladuše, s obzirom na to da se radi o pograničnim sredinama s Hrvatskom, preko koje se migranti pokušavaju dokopati zapadnoevropskih zemalja.

ponedeljak, 23 april 2018 05:26

Migranti stigli i u Banjaluku

Nekoliko migranata ovih je dana primijećeno u Banjaluci, i to u naselju Lazarevo, a iako se zasad radi o pojedinačnim slučajevima, mještani su uznemireni i strahuju da ne dođe do povećanja njihovog broja i potencijalne migrantske krize, kao što je to slučaj u lokalnim zajednicama u Unsko-sanskom kantonu.

 

"Dvojica migranata su bila tu u napuštenoj baraci. Primijetio sam ih zato što živim blizu, a šta je dalje s njima bilo to ne znam, samo vidim da ih danas nema tu", rekao je juče za "Nezavisne" mještanin Ulice Stojana Jankovića u banjalučkom naselju Lazarevo.

Jedan mještanin ove ulice kazao je da je starija žena koja živi u blizini viđala dvojicu migranata, a drugi nam kaže da je  proteklih dana vidio šestoricu i da ne zna odakle su, ali da djeluju umorno.

"Jakne su im bile sve od prašine, a nakon što su primijećeni, koliko čujem, ovuda je često patrolirala policija. Šta je poslije bilo - ne znam, danas ih nema", rekao je mještanin.

Žarko Berić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lazarevo 2, rekao je da mu nije poznato da su migranti u ovom naselju.

"Živim u ulici koja graniči s Ulicom Stojana Jankovića, ali nisam ništa vidio niti mi je iko od mještana prijavio da je vidio migrante", istakao je Berić.

U Policijskoj upravi  Banjaluka su nas povodom ovoga  uputili na Službu za strance - Terenski centar Banjaluka, ali odgovor iz ove službe juče nismo uspjeli dobiti zbog neradnog dana.

I dok se u Banjaluci zasad radi o pojedinačnim slučajevima, u USK stanje postaje sve alarmantnije.

Hazim Kapić, ministar zdravstva u Vladi USK, izdao je naredbe zdravstvenim ustanovama na području USK u kojima traži da se zdravstveni timovi upute na mjesta gdje borave migranti kako bi se utvrdilo njihovo zdravstveno stanje i uslovi u kojima borave.

"Mislim da je potrebno imati stvari pod kontrolom kada je riječ o zdravstvenom aspektu i pokušaćemo da u narednim sedmicama sve stavimo pod kontrolu. Prema informacijama s terena, ima mnogo stranih državljana kojima je potrebna zdravstvena pomoć i mi ćemo pokušati da im je omogućimo", istakao je Kapić.

On je dodao da će tražiti hitan sastanak Vlade USK kako bi se pronašla dodatna sredstva i ublažile posljedice sve većeg priliva migranata na ove prostore.

Premijer USK Husein Rošić rekao je da će Vlada pomoći zdravstvenim ustanovama u pomenutim aktivnostima, kao i nevladinim organizacijama koje ovih dana vode humanitarnu brigu o migrantima.

Istakao je kako oni borave u vrlo lošim uslovima, te da ovdašnje vlasti nemaju rješenje za ovaj problem.

"Prije nekoliko dana poslao sam dopis Oružanim snagama BiH i zatražio da nam ustupe šatore i drugo što je neophodno kako bismo mogli da organiziramo neki smještaj za te ljude. Međutim, upozorili su me da je to krivično djelo jer mi kao kanton nemamo nikakve ingerencije kada se radi o ovom problemu, već je to posao državnih ministarstava i agencija", istakao je Rošić.

On je ocijenio neprihvatljivim to što USK, i pored evidentnog problema s migrantima, nije posjetio niko od predstavnika nadležnih vlasti i institucija.

Rošić je pohvalio dosadašnji rad pripadnika policije USK, koji prema migrantima postupaju krajnje profesionalno i susretljivo, pazeći da ni u jednom trenutku ne naruše njihova ljudska prava.

"Ovakvo stanje može eskalirati, jer mi nemamo tačne podatke koliko migranata trenutno boravi na području kantona. Prema podacima policije, to je nešto više od 500 ljudi, ali sigurno je da se ta brojka iz dana u dan povećava", kazao je Rošić.

Inače, najveći broj stranih državljana zabilježen je na području Bihaća i Velike Kladuše, s obzirom na to da se radi o pograničnim sredinama s Hrvatskom, preko koje se migranti pokušavaju dokopati zapadnoevropskih zemalja.

Strana 5 od 96
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…