Regija
Vučić za sutra zakazao hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost
U informaciji nije preciziran razlog sazivanja sjednice.
Iz Kabineta predsjednika Srbije još nije upućena zvanična najava ovog događaja.
Odbijene sve žalbe, izgradnja Pelješkog mosta može da počne
Rješenje kojom se žalbe odbijaju kao neosnovane objavljeno je danas na veb-stranici Komisije, prenose hrvatski mediji.
"Štrabag" se žalio na navodne dampinške cijene kineskog konzorcijuma. U toj firmi smatraju da kineske vlasti, putem izgradnje pelješkog mosta žele da se lakše probiju na tržište EU, što, kako tvrde, nije u skladu sa pravnim nasljeđem Unije.
Austrijancima smeta što naručilac posla - "Hrvatske ceste" nisu ispitale ponuđene niske cijene kineske korporacije u pojedinim stavkama, a trebale su da učine prema odredbama Zakona o javnim nabavkama i direktivi Evropskog parlamenta i Savjeta EU.
Izračunali su kako su u nekim stavkama cijene izvođenja radova i nekoliko desetina puta niže od njihovih, a damping su "pročitali" u 13 stavki.
Iz ove kompanije tvrde i da odabrani izvođač radova nije naveo tačne podatke o tome koji će procenat poslova izvršavati pojedini član konzorcijuma, što je bilo jedno od pravila konkursa.
Italijansko-turski konzorcijum je za gradnju pelješkog mosta ponudio cijenu od 343 miliona evra, "Štrabag" 349 miliona, dok su Kinezi ponudili 279 miliona evra.
Pelješki most trebalo bi da poveže poluostrvo Pelješac sa hrvatskom teritorijom, prelazeći preko zaliva Mali Ston.
S obzirom da hrvatsku teritoriju presijeca mali pojas obale oko grada Neuma u BiH, kojoj je to formalno jedini izlaz na more, most će fizički povezati najjužniji dio Dalmacije sa ostatkom Hrvatske.
Izgradnja pelješkog mosta je i sporno političko pitanje između BiH i Hrvatske.
Potpisani ugovori za popravku pružne mehanizacije i nabavku vozila
Iz ŽRS su naveli da su ugovori za popravku Plaserovih vozila i popravku mehanizacije "TMD 911" /u okviru "LOT jedan" i "LOT dva"/ potpisani sa Radionicom željezničkih vozila Čakovec iz Hrvatske, a ugovor za nabavku četiri kombija sa firmom "Grand auto" iz Tuzle /LOT četiri/.
"Finansiranje ugovora obezbijeđeno je iz kreditne linije Evropske investicione banke, a rezultat su ušteda iz ranije realizovanih projekata", navedeno je u saopštenju.
Generalni direktor "eljeznica Republike Srpske Dragan Savanović očekuje da generalna popravka željezničkih vozila bude urađena na najvišem nivou, imajući u vidu iskustvo i višedecenijsku tradiciju Radionice željezničkih vozila iz Čakovca.
"Očekujem da će Radionica opravdati povjerenje koje joj je ukazano, da ćemo imati kvalitetan servis prilikom eksploatacije i da ćemo i u budućnosti nastaviti saradnju", istakao je Savanović.
Direktor Radionice željezničkih vozila iz Čakovca Dražen Vidović naglasio je da ovo preduzeće 78 godina održava teretne vagone, dizel motorne vozove, vozila za infrastrukturu, te da vrše i nadogradnju.
"Ovo je naš prvi zajednički ugovor, čijom ćemo realizacijom, našim radom i kvalitetom, doprinijeti održavanju vozila ŽRS", dodao je Vidović.
Potpisnici ugovora su generalni direktor Јavne željezničke korporacije BiH Marinko Kontić, generalni direktor Željeznica Republike Srpske Dragan Savanović, direktor Radionice željezničkih vozila Čakovec Dražen Vidović i direktor "Grand auta" Davorin Kreitmajer.
Stiže oko hiljadu migranata, nema smještajnih kapaciteta
U BiH će za najkasnije dvije sedmice stići oko hiljadu migranata, piše "Dnevni avaz" pozivajući se na izvore iz vlasti BiH.
Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić rekao je da ova institucija nema smještaj za te ljude, te napomenuo da su neki od smještajnih kapciteta uništeni posljednjih mjeseci.
Ujić je istakao da bi nadležne institucije BiH trebalo da naprave strategiju za doček većeg talasa migranata, pogotovo što je Hrvatska najavila zatvaranje granice.
Prema njegovim riječima, u BiH trenutno postoji Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu sa 120 mjesta, te Azilantski centar u Delijašu, koji može da primi oko 300 lica.
Ujić je istakao da se legalni prihvati imigranata iz godine u godinu povećavaju za oko 20 odsto, dok je ilegalne teško i izračunati.
"Za dva mjeseca ove godine u BiH je nelegalno ušlo 1.500 lica, što je drastično više nego ranije", upozio je Ujuć.
Službi za poslove sa strancima nedostaje oko 90, a Graničnoj policiji BiH oko 580 službenika.
Ujić je napomenuo da je Savjet ministara saglasan da treba ojačati Graničnu policiju BiH i Službu za poslove sa strancima.
"To je lako reći. Nama je, zbog administrativnih zavrzlama, potrebno najmanje osam mjeseci da zaposlimo jednog inspektora", rekao je Ujić.
Međunarodne agencije saopštile su da se u Grčkoj nalazi oko 60.000 migranata koji čekaju ljepše vrijeme, pa da se preko Albanije i BiH upute ka Evropi.
Prema navodima "Dnevnog avaza", tri od četiri proljetne migrantske rute vode preko BiH.
Počelo ljetno računanje vremena
Ako već niste, kazaljke časovnika pomjerite za jedan sat unaprijed.
Ljetno računanje vremena u Evropi trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru, kada počinje zimsko računanje vremena.
Dok Evropski parlament ne bude donio suprotnu odluku, pomjeranje kazaljki na časovnicima, koje se kod nas primjenjuje od 1983. godine, primjenjivaće se i dalje.
Vučić: Nisu analizirane tačke briselskog sporazuma koje se tiču zajednice srpskih opština
Vučić je naglasio da to što ZSO nije formirana ne može biti samo krivica Albanaca.
"Za pet godina su se i najteži ratovi završavali, samo ZSO nije mogla da bude ustanovljena", rekao je Vučić za TV "Pink", ističući da je prošlo 1.800 dana od potpisivanja Briselskog sporazuma.
On je naveo da je na večerašnjem sastanku analizirano sve ostalo, a da prvih šest tačaka /briselskog sporazuma/ "nisu ni dirnute".
Predsjednik Srbije rekao je da je uvreda za sve Srbe i Srbiju to što premijer samoproglašenog Kosova Ramuš Haradinaj navodi da nije imao vremena da prouči sporazum o ZSO.
"Stranica i po teksta, to je manje od stranice i po, za pet godina oni nisu mogli da pročitaju. To je uvreda za zdrav razum, za Srbe, za Srbiju. Kadri Veselji govori o Preševu, Medveđi, a niko ne pominje da je govorio da će se za 20 godina ujediniti sa Albanijom, da preti ratom…", dodao je Vučić.
On je naveo da je Mogerinijevoj rekao da je Srbija na evropskom putu i da će se boriti da na tom putu napreduje.
"Ali nemojte da mislite da je moguće da Srbija uruši svoje nacionalne interese, jer biste onda vi u Evropi i neki sa drugih kontinenata mogli da budete zadovoljni. Ne možete da očekujete da će Srbija sama da ukine svoju državnost", rekao je Vučić.
Sastanku u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove u Briselu prethodili su odvojeni susreti Vučića i Tačija sa Mogerinijevom.
Devetnaest godina od NATO bombardovanja SR Јugoslavije
Za 78 dana agresije, do potpisivanja Kumanovskog sporazuma, 1.150 aviona NATO pakta 12 zemalja svijeta, izvršilo je 2.300 udara na vojne i civilne objekte. Korišćeno je 37.000 kasetnih bombi, zabranjenih Ženevskom konvencijom i oko 15 tona municije sa osiromašenim uranijumom.
Poginuo je 1.031 pripadnik Vojske i srpske policije, a teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 djece. Ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestale. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na više desetina milijardi dolara. Ratni gubici NATO-a u ljudstvu i tehnici nikada nisu objelodanjeni.
Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji biće obilježen večeras u Aleksincu, a tamo će biti i predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik.
Liturgija i parastos u manastiru na Miholjskoj prevlaci
Služenjem Svete arhijerejske liturgije i parastosa u Manastiru Svetog arhangela Mihajla na Miholjskoj prevlaci danas će biti obilježeno 19 godina od NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske saopšteno je da će Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Јoanikije služiti Svetu arhijerejsku liturgiju sa parastosom svim postradalima u bombardovanju 1999. godine.
Nakon bogosluženja na Prevlaci, na gradskom groblju Brdišta biće služen pomen poginulom pripadniku 63. padobranske brigade Vojske Јugoslavije Marku Avramoviću i pripadniku MUP-a Srbije Draganu Bjelanoviću.
Najavljeno je prisustvo i general-majora Aleksandra Salujanova, zamjenika predsjednika Udruženja heroja Rusije.
Organizatori skupa su Bratstvo pravoslavne omladine Crne Gore, Veterani 63. padobranske brigade u Crnoj Gori, mreža nevladinih organizacija "Ne u rat-ne u NATO" i Matica Boke sa srodnim organizacijama.
Krišto: Unitarna BiH je apsolutno nemoguća
Krišto je istakla da je od Ustavnog suda BiH očekivala odluku po njenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH, a ne da traži mišljenje OHR-a.
Ona je upozorila da bošnjački političari, među kojima prednjači zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefik Džaferović /SDA/, gledaju na odluku Ustavnog suda sa pozicije sile i nadmoći, a ne sa pravnog stanovišta.
"Ovim putem poručujem da se u ovakvoj BiH ništa ne može dogoditi bez volje jednog konstitutivnog naroda - hrvatskog naroda. To je ono na čemu ćemo istrajati, jer je to u interesu hrvatskog naroda", naglasila je Krišto.
Ona je navela da je očito da se na svaki mogući način vrši pritisak na Ustavni sud da se ta odluka prolongira.
"Јednostavno je nemoguće u ovom slučaju izbjeći pozitivnu odluku Ustavnog suda, imajući na umu sve ono što je ranije donio kao odluku prilikom osporavanja odredbi Izbornog zakona", objasnila je Krišto za "Večernji list", izdanje za BiH.
Ona smatra da su izmjene Izbornog zakona neminovne i da moraju biti provedene u skladu sa načelima legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima vlasti kao što su Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
Krišto je rekla da bi najbolje rješenje za izlaz iz ove krize bio dogovor unutar BiH, bez uplitanja međunarodnog faktora.
Prema njenim riječima, konačnu odluku ne može donijeti ni Centralna izborna komisija BiH, već jedino parlament BiH, putem izmjena Izbornog zakona.
U nedjelju počinje ljetno računanje vremena
Dok Evropski parlament ne bude donio suprotnu odluku, pomijeranje kazaljki na časovnicima, koje se kod nas primenjuje od 1983. godine, primjenjivaće se i ovog vikenda.
U 2.00 časa, u noći između subote i nedjelje, kazaljke na časovnicima treba pomjeriti jedan čas unaprijed - na 3.00 časa.
Ljetno računanje vremena u Evropi trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru, kada počinje zimsko računanje vremena.
Srbija i Hrvatska formiraju zajedničke komisije za ratne zločine
Kuburović i Bošnjaković su naveli su da su teme između Srbije i Hrvatske u oblasti pravosuđa složene i otvorene, ali da su i rješive ukoliko bude strpljenja da se ide korak po korak. Razgovarali su i o iskustvima dvije države u procesu pridruživanja EU, a ministar pravde Hrvatske je poručio da je njegovo ministarstvo spremno da u svakom momentu pomogne sudijama iz Srbije i pruži stručnu pomoć.
Razmijenjena su i iskustva u borbi protiv korupcije, promjenama Ustava i uspostavljanju e-pravosuđa.
Sagovornici su se usaglasili da sva otvorena pitanja treba i moraju da se rješavaju kroz bilateralne pregovore i rad radnih grupa i istakli nadu da je današnji sastanak prvi u nizu i samo početak buduće saradnje, koja je neophodna kako bi se došlo do zajedničkih rješenja.
More...
Stanje u Koz. Dubici pod kontrolom, nasip obišao i predsjednik Srpske
Stanovnici Mlinarica, noćas će moći da odahnu. Najveća opasnost je prošla, zahvaljujući njihovim nadljudskim naporima da spriječe prodor vodene bujice.
- Do četiri sata smo jutros vozili vreće, prevezli smo ne znam tačno, hiljadu vreća sigurno - priča Bojan Mandić iz naselja Mlinarice kod Kozarske Dubice.
Osamdeset odsto nasipa je obezbijeđeno. Postavljeno je hiljade vreća i u funkciju je stavljena sva moguća mehanizacija.
- Nadam se da će biti dobro, borimo se svi, dolazimo i obilazimo svaku noć - kaže mještanka Mira Gačić.
Za sanaciju Savskog nasipa u ovom mjestu mnogi su zaslužni. Osim građana, pomoć nije izostala ni od pripadnika oružanih snaga BiH, vatrogasaca ali i pripadnika civilne zaštite, koji su pružili pomoć u ljudstvu ali i opremi.
- Osim čamaca dostavićemo oko dvije, tri hiljade vreća koje smo mogli da snabdijemo i da obezbijedimo ovdje - istakao je Mile Međed direktor Republičke uprave civilne zaštite.
Iako je 80 odsto Savskog nasipa u Mlinaricama obezbijeđeno, akcija traje i dalje.
Načelnik opštine Kozarska Dubica, Radenko Reljić rekao je da je situacija dosta bolja, a s obzirom da je na ovom terenu nemoguće pristupiti mehanizacijom, sve je rađeno vodenim putem.
- 80 odsto je riješen problem. Mi ćemo nastaviti sa radom, tu su sa nama pripadnici oružanih snaga BiH očekujemo da se pojavi i helikopter koji bi trebao da dopremi veću količinu džambo vreća - rekao je Reljić.
Danas su ovo područje obišli predstavnici Vlade, nadležnog ministarstva, Voda Srpske, ali i sam predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.
- U Kozarskoj Dubici u mjestu Mlinarice opasnost od izlijevanja rijeke još nije prošla, ali možemo sa daleko više sigurnosti da kažemo da ne očekujemo dodatne probleme - izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i dodao da su se svi angažovali i uspjeli da spriječe prodor vode.
Dodik je istakao da vidi optimizam među ljudima kojima, kako kaže, nije lako i naglasio da se postavljaju reflektori koji će omogućiti da se noćas radi.
- Nećemo dozvoliti da ovo bude mjesto prodora vode - poručio je predsjednik Srpske.
Dodik je naglasio da uz smanjenje vodotsaja Save od 20 centimetara opasnost nije prošla, ali da se sa mnogo više sigurnosti može reći da se ne očekuju dodatni problemi. Predsjednik Srpske je podsjetio da su poslije poplava 2014. godine instititucije Srpske, odlučile za sveobuhvatni program sanacije nasipa, vodenih tokova i crpnih pumpi, te da je u tom smislu u poslednjih bekoliko godina uloženo više od 150 miliona maraka.
Crna Gora: Zabranjeno obilježavanje godišnjice NATO bombardovanja
Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore saopštilo je da je članovima Udruženja zabranjeno da sutra, kada se obilježava 19 godina od NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore, polože vijence na spomenike u kasarnama Vojske Crne Gore u Podgorici i Danilovgradu.
Iz Udruženja navode da je Operativni dežurni tim Generalštaba Vojske Crne Gore zabranu obrazložio time da “u kasarnama Vojske Crne Gore nije dozvoljeno održavanje događaja koji mogu imati bilo kakve dnevno-političke konotacije” i da će ulazak u Kasarnu “Milovan Šaranović” u Danilovgradu biti dozvoljen samo članovima porodice vojnika Saše Stajića, dok drugim licima nije odobren ulazak ni u tu, ni i u Kasarnu “Masline” u Podgorici.
Udruženje smatra da se iza ovakavog stava Operativnog dežurnog tima Generalštaba Vojske Crne krije primitivna, kukavička i podanička svijest ministra odbrane Predraga Boškovića, jer je, kako navode, zabrana obilježavanja datuma NATO agresije na SRJ u kasarnama Vojske Crne Gore počela sa njegovim dolaskom na čelo Ministarstva odbrane.
Iz Udruženja pitaju Boškovića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Iliju Dakovića kako ih nije sramota da povlašćuju porodicu Saše Stajića u odnosu na porodice šestorice crnogorskih vojnika koji su poginuli od albanskih terorista i NATO-a 1998/1999. godine, a čija se imena nalaze na spomeniku u Kasarni “Masline”.
“Da li poznaju Daković i Bošković porodice poginulih boraca iz Crne Gore – žrtve NATO-a? Pitamo Boškovića i Dakovića koji su, o trošku crnogorskih građana, u potpunosti politizovali i iznajmili Vojsku Crne Gore aktuelnoj vlasti i NATO-u, važi li za njih Ustav Crne Gore prema kojem bi Vojska Crne Gore trebalo da služi građanima, bude pod demokratskom i civilnom kontrolom i pridržava se principa međunarodnog prava o upotrebi sile”, navodi se u saopštenju.
Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore će, zajedno sa porodicama i poštovaocima poginulih boraca sutra u 12.00 časova položiti vijence na spomenike palim borcima u Nikšiću, Mojkovcu, Beranama i Andrijevici.
Iz Udruženja najavljuju da će, budući da je riječ o svojevrsnoj okupaciji spomenika u Maslinama koji je podiglo Udruženje u saradnji sa Vojskom Jugoslavije, pokrenuti pitanje njegovog izmještanje iz kruga te kasarne, kao i izmještanje spomenika iz kasarne u Danilovgradu.
“Da spomenike privedemo njihovoj svrsi i ne dozvolimo da imena poginulih junaka zarobe sluge njihovih ubica”, navode iz Udruženja boraca ratova 1990. godine.
Sutra se navršava se 19 godina od NATO agresije na nekadašnju SR Jugoslaviju. Ovo je prva vojna intervencija u istoriji izvršena na jednu zemlju bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a tokom 78 dana bombardovanja ubijeno je oko 2.500 ljudi i nanesena ogromna materijalna šteta.
Izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, pri čemu je korištena i municija sa osiromašenim uranijumom.
Oštećeni su infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, a materijalna šteta se procjenjuje na više od 30 milijardi dolara.
Alarmantno u Dubici, nasip popušta, stižu vojska i helikopter
U pomoć na nasip u Mlinarice kod Kozarske Dubice dolaze i pripadnici Oružanih snaga BiH, potvrdio je Boris Jerinić, zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima.
"Već je jedan lanser poslan tamo, a zahtjev je jutros uslijedio od Republičke uprave civilne zaštite RS da se pošalje ljudstvo, čamci i helikopter", istakao je Jerinić za "Nezavisne".
Radovan Nerić, mještanin Mlinarica koji se nalazi na nasipu istakao je da je situacija sve teža i teža.
"Ukoliko ovako nastavi nećemo izdržati nova 24 sata, jer nam je od sinoć otišlo još pola metra nasipa, a kada bi nasip popustio šteta bi bila ogromna, jer bi poplavljena bila kompletna dubička ravan", naglasio je Nerić.
Brnabić: Srbija neće prihvatiti albansku državu na svojoj teritoriji
Brnabićeva je istakla da se sukob srpskog i albanskog naroda ne može riješiti tako što će jednoj strani biti pružena podrška za svaki zahtjev, koliko god on bio nerazuman, a od druge strane očekivati da pogne glavu i pristane na svako nametnuto rješenje.
"Tako nešto", prema riječima Brnabić, "ne bi prihvatio nijedan zreo narod, pogotovo ne srpski koji je u prošlosti skupo plaćao za svoju slobodu i pravo na odlučivanje".
Premijerka je ocijenila da je projekat koji sebe naziva "Republikom Kosovo" bio i jeste osuđen na neuspejh.
"Budući da je sadašnje stanje neodrživo, neophodno je tragati za nekim novim, možda i savim unikatnim rešenjima kako bi se u ovom dijelu Evrope uspostavila trajna stabilnost i mir", istakla je Brnabićeva.
Podsetila da je odluka parlamenta u Prištini kojom je proglašena secesija dijela Srbije donijeta bez referenduma kojim bi bili konsultovani građani Srbije, ili makar stanovnici pokrajine Kosovo i Metohija.
"Secesija je izvršena protivno volji srpskog naroda, direktno kršeći Ustav Srbije i protivno pravno-obavezujućoh rezoluciji 1244 UN o Kosovu i Metohiji", ukazala je Brnabić.
Navela je da je to učinjeno u vrijeme mira, kada je Srbija bila afirmisani i ugledni član međunarodne zajednice, članica UN i Savjeta Evrope i u pretpristupnim razgovorima sa EU. Ukazala je i da samoproglašeno Kosovo nije član Savjeta Evrope, UN, ili bilo koje druge značajnije međunarodne organizacije, kao i da tri četvrtine čovječanstva živi u državama koje nisu priznale nezavisnost Kosova.
Govoreći o broju raseljenih Srba, istakla je da je u Prištini nekada živjelo više od 50.000 Srba, a da je danas dom svega 37 lica srpske nacionalnosti.
"Srpska groblja se ruše, imovina uzurpira, a moji sunarodnici su svakodnevno izloženi raznim vidovima etnički motivisanog nasilja. Srbima, dakle, svakako nije bolje nakon unilateralne secesije", istakla je ona.
Navodeći da su Albanci bili uveravani da će Kosovo ako se osamostali prosperirati, Brnabić je navela da se sada, 10 godina poslije proglašenja nezvisnosti, vidi da su njihova očekivanja iznevjerena.
Upitala je, ima li čovječanstvo pravo da zatvara oči pred činjenicom da je protekla decenija bila decenija ohrabrenja za separatističke pokrete širom svijeta.