All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Narodna skupština usvojila je sinoć, po hitnom postupku, set zakona čije izmjene i dopune rezultuju povećanjem plata svih zaposlenih u Republici Srpskoj.

 

Usvojeni su zakoni o izmjenama i dopunama zakona o radu i o porezu na dohodak, zakoni o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske, u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srpske, u oblasti prosvjete i kulture, u javnim službama Srpske, u institucijama pravosuđa, u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Srpske, te Zakon o platama i naknadama sudija i javnih tužilaca u Srpskoj. 

Narodna skupština je, po hitnom postupku, usvojila i Zakon o izmjenama Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, kojim se propisuje da se posebne istražne radnje mogu odrediti za krivična djela protiv Srpske, protiv čovječnosti i međunarodnog prava, terorizma, kao i za krivična djela za koja se prema Krivičnom zakonu može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna. 

Poslanici su usvojili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o opštem upravnom postupku, kojim će se poboljšati pristup i uspostavljanje dobre uprave kao najvažnijeg građanskog prava, u smislu da se ovim procesno-pravnim uređivanjem omogući potpunije ostvarivanje prava građana. 

Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, čime se nastavljaju reforme u oblasti matičnih knjiga, koje će nakon sprovođenja doprinijeti daljem unapređenju elektronske baze matičnih knjiga i poboljšanju međusobne razmjene podataka u matičnim službama. 

Narodna skupština je usvojila i Zakon o kulturi, kojim se sistemski uređuju opšti interes i načela u kulturi, obavljanje kulturnih djelatnosti, prava, obaveze i odgovornosti svih subjekata, uslovi za obavljanje djelatnosti i postupak za sufinansiranje i finansiranje djelatnosti u kulturi, kulturna politika i druga pitanja od značaja za ovu oblast. 

Usvojeni su i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, kojim se izvršavaju odluke Ustavnog suda Srpske i Ustavnog suda BiH, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, kojim bi rokovi zastarjelosti trebalo da budu izjednačeni sa rokovima zastarijevanja ostalih javnih prihoda. 

Narodna skupština usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju kojim se stvaraju pretpostavke i uslovi za dostizanje strateških ciljeva u oblasti nauke i tehnologije. 

Poslanici su, po hitnom postupku, usvojili Zakon o izmjenama Zakona o porezima na držanje, upotrebu i nošenje dobara, kojim se oslobađa od oporezivanja posjedovanje registrovanog oružja-lovačkog karabina, kao i kombinovanog lovačkog oružja i lovačke puške. 

Usvojena je i Strategija borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj od 2018. do 2022. godine. 

Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović zaključio je posebnu sjednicu, nakon što su apsolvirane sve tačke dnevnog reda.

Usvojen set zakona za povećanje plata u Republici Srpskoj

Narodna skupština Republike Srpske nastavila je redovno zasjedanje razmatranjem Izvještaja o radu MUP-a Srpske za prošlu godinu. U izvještaju je navedeno da je ovo ministarstvo uspješno realizovalo poslove i zadatke iz svoje nadležnosti, što se ogleda kroz ostvareno povoljno stanje bezbjednosti u oblasti kriminaliteta, u saobraćaju, te očuvanju stabilnog reda i mira.
 
NSRS uživo -
 

Predstavljajući izvještaj o radu MUP-a za 2017. godinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač je naglasio da taj dokument pokazuje da je postignuti rezultat jedan od najboljih od postojanja MUP-a. 

Poslanik SNSD-a Vanja Bajić istakao je da je izvještaj o radu MUP-a za 2017. godinu do sada jedan od najboljih i naglasio da se policija maksimalno angažuje na svim poljima što potrvđuje i sam izvještaj.

Samostalni poslanik Ilija Stevančević je izjavio da MUP treba uvijek da ima bolje rezultate, iako Izvještaj za prošlu godinu zaslužuje visoku ocjenu.

Poslanik NDP-a Zdravko Krsmanović je rekao da mnogo stvari u radu MUP-a nije dobro, te da, kako kaže, nije dobra politizacija policije, posebno u smislu kadrovanja. 

Poslanik SDS-a Miladin Stanić je naglasio da se mora više raditi na suzbijanju problema korupcije u Srpskoj.

Šef Kluba poslanika Koalicije "Domovina" Admir Čavka smatra da MUP radi dobar posao, posebno kada je riječ o napadima na vjerske objekte Islamske zajednice, te izrazio nadu da će na rukovodećim mjestima u Policiji Srpske biti više Bošnjaka.

U nastavku sjednici biće razmatran i konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za period 1. januar - 31. decembar 2017. godine i izvještaj Komisije za koncesije Republike Srpske o radu i finansijski izvještaj za 2017. godinu.

Pred poslanicima će biti i izvještaj ombudsmana za djecu za 2017. godinu, izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2017. godinu i informacija o odlukama o pomilovanju u 2017. godini.

Prenos zasjedanja NSRS možete pratiti na programu RTRS plus.

Skupština je sinoć završila raspravu o izvještaju Anketnog odbora formiranog s ciljem sagledavanja svih relevantnih činjenica u vezi sa slučajem stradanja Davida Dragičevića.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač prethodno je rekao da je rad Anketnog odbora otišao u smjeru koji nije primjeren ni tom odboru niti Narodnoj skupštini, da je zloupotrijebljen, a da su zaključci politički.

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej izjavio je da ostaje pri svom ranije izrečenom stavu da nije vrijeme za dolazak poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje u Srbiju.
 
Njegova svetost patrijarh Srpski  (Foto: đakon Dragan S. Tanasijević) -
Njegova svetost patrijarh Srpski (Foto: đakon Dragan S. Tanasijević)

Patrijarh Irinej istakao je da tokom nedavnog sastanka sa državnim sekretarom Vatikana kardinalom Pjetrom Parolinom koji je boravio u posjeti Srbiji, nije bilo riječi o dolasku pape Franje.

"O tome nijednu reč nismo razmenili. Ni sa jedne ni sa druge strane. Bilo je govora o drugim stvarima, ali o tome ne. Svojevremeno sam rekao šta imam i ostajem pri tome", rekao je patrijarh Irinej za "Blic".

List podsjeća da je srpski patrijarh početkom godine rekao da je "zbog svega što se desilo u prošlosti i ogromnog broja prognanika iz Hrvatske veliki dio naroda protiv toga" da poglavar rimokatoličke crkve posjeti Srbiju.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, s druge strane, ocjenjuje da bi posjeta pape Franje bila od koristi Srbiji.

"Moj stav kao državnika je da bi u interesu Srbije bila poseta pape, naročito u kontekstu nepriznavanja Kosova. Teško će u budućnosti biti nekog pape koji ima više razumevanja za nas od pape Franje", rekao je Dačić za "Blic".

utorak, 03 jul 2018 10:27

Crna Gora šalje vojsku na Kosovo

Odluka da vojnike pošalje na KiM, ne kao podršku bezbjednosti Srba već kao podršku nezavisnosti Kosova, ne može biti odluka koju ćemo posmatrati kao prijateljsku.

 

To je rekao ministar odbrane Aleksandar Vulin komentarišući raspravu u crnogorskom parlamentu o najavi slanja pripadnika svoje vojske na KiM.

"Žalim što rukovodstvo Crne Gore uporno zaboravlja da na Kosovu i Metohiji postoji i Srbija i narod Srbije i interesi Srbije", rekao je Vulin, navodi se u saopštenju.

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaju danas o upućivanju do 40 pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnu misiju "Odlučna podrška" u Avganistanu, i dva štabna oficira u Kfor na Kosovu, navodi RTCG.

Dok u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) smatraju da angažovanje pripadnika crnogorske vojske u međunarodnoj misiji na Kosovu doprinosi očuvanju mira u regionu, iz opozicije tvrde da ta odluka nije dobra, niti korektna prema Srbiji i Srbima u Crnoj Gori.

 

Crna Gora Å¡alje vojsku na Kosovo

 Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je danas, uz najviše državne počasti, predsjednika Ukrajine Petra Prošenka.

 

Ispred Palate Srbije, predsjednik Vučić dočekao je visokog gosta uz postrojenu Gardu i himne dvije zemlje.

Nakon svečanog dočeka dva predsjednika održala su sastanak u četiri oka, nakon kojeg će im se pridružiti delegacije dvije zemlje na plenarnom sastanku.

Predviđeno je potpisivanje bilateralnih sporazuma, a zatim i izjave Vučića i Porošenka.

U toku dana biće održan i Poslovni forum Srbija-Ukrajina, na kojem će učesnicima obratiti predsjednici Vučić i Porošenko, kao i predsjednik PKS Marko Čadež i generalni sekretar i prvi potpredsjednik Privredne komore Ukrajine Mihajlo Nepran.

Sa ukrajinskim predsjednikom razgovaraće i premijerka Ana Brnabić, a primiće ge i predsjednica Narodne skupštine Maja Gojković.

Porošenko je sinoć stigao u Beograd, gdje ga je na aerodromu dočekala ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović.

Vučić dočekao Porošenka uz najviše državne počasti

Prijedlog zakona za ratifikaciju sporazuma o sporu o imenu između Makedonije i Grčke, koji je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov odbio da potpiše, ponovo će se naći pred poslanicima Sobranja u četvrtak, 5. jula, najavljeno je iz parlamenta.
 
Skoplje - Foto: RTRS
 

Ivanov je odbio da potpiše sporazum uz obrazloženje da je u suprotnosti sa Ustavom Makedonije i Rezolucijom UN iz 1993. godine, te da kao takav čini Makedoniju zavisnom od Grčke.

Ukoliko ga parlament usvoji ponovo, Ivanov je obavezan ga potpiše.

Predsjednik Sobranja Talat Džaferi najavio je da će, i ukoliko ga Ivanov ne potpiše, sporazum poslati na objavljivanje u "Službenom listu", čime će dokument postati konačan.

Ministri spoljnih poslova Makedonije Nikola Dimitrov i Grčke Nikos Kocijas potpisali su 17. juna konačno rješenje spora o imenu, kojim bivša jugoslovenska republika postaje Republika Sjeverna Makedonija.

Žetva pšenice u Srpskoj u punom je jeku, a otkupna cijena koju su ponudili mlinari nikada manja, žale se ratari. Kažu za kilogram pšenice ponuđeno im je od 0,23 do 0,26 feninga po kilogramu. Ratari kažu da im to nije dovoljno ni da pokriju troškove.

"Vreća od 30 kilograma stočnog, tj. mekinja je 12 maraka, a 100 kilograma pšenice 25 maraka. Znači ovo ne vodi ničemu, ovo nije dobro", istakao je Živko Marković, poljoprivrednik iz Ljeskovca. 

"Na primjer i onaj ko je na prijer paltio 70 maraka dunum arende mora dati tri metra pšenice za arendu samo, a pšenica je prinos oko pet metara. Slabo gdje da ima bolje", istakao je Vasilija Mijatovič, poljoprivrednik iz Bijeljine. 

Bijeljinski Žitopromet, kao najveći otkupljivač žitarica, ima plan da uskladišti 10 tona žita, što je duplo više nego prošle godine. Ratarima su na sto stavili svoju ponudu za ovogodišnji rod pšenice. 

"Podijelili smo u dvije kategorije, po kvalitetu pšenice odnosno po hektoliktarskoj težini. Zanči do 76 hektolitarske težine cijena je 0,25 feninga po kilogramu, a preko 76 je 0,27 feninga. Što se tiče kvaliteta, kvlitet nije na zavidnom nivou ove godine. Vremenske prilike to jasno gvore. Prošle godine je bila kvalitetnija pšenica, veći su prinosi, to je tačno. Prošle godine je bila i nešto bolja cijena", istakao je Tomo Nestorović, v.d. direktor "Žitopromet" Bijeljina.  

Ratari se svaki dan utrkuju sa kišom kako bi pšenicu sa polja sklonili u ambare i silose. Žale se i na uvoz pšenice iz zemalja regiona, posebno Srbije i Mađarske. Cijena pšenice na produktnoj berzi u Novom Sadu je 16,5 dinara ili 0,26 maraka po kilogramu. 

"Nikada taj disparitet u cijeni nije bio između Srbije i nas. Mi sav repromaterijal imamo skuplji od 30 do 50 odsto nego Srbija izuzev dizel goriva. Oni jedino dizel gorivo imaju skuplje, a cijenu nižu, to nikad nije bilo, a da nepominjem ovo što nam treba pšenica. Mi godišnje 200 hiljada tona pšenice uvezemo i pet hiljada toan brašna mjesečno. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa može jednom prostom odlukom, odnosno predlogom odluke na Savjet ministara, da Savjet usvoji, zabraniti uvoz pšenice na tri mjeseca", naglasio je Branimir Andrič, predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije. 

Iz Ministarstva poljoprivrede RS, objašnjavaju da oni ne mogu uticati na cijenu pšenice, jer cijenu određuje tržište, uvećanu za troškove prevoza. Oni su organizovali sastanak ratara i mlinara kako bi se dogvorili oko otkupne cijene. Iz Ministarstva napominju da su za proizvodnju pšenice izdvojili šet miliona KM. Od toga 2,5 miliona za mjeru regresa od 200 KM po zasijanom hektaru pšenice, a 2,5 miliona za premiju po proizvedenom i prodatom kilogramu merkantilne pšenice, a premija iznosi 0,05 KM po kilogramu.  

Thumbnail

Domaći željeznički saobraćaj od danas je podignut na viši nivo. U komforu nove linije Talgo voza uživale su stotine putnika na relaciji Sarajevo-Banjaluka-Bihać. Tri grada tako su, nakon 27 godina, opet željeznički povezana. Najavljene su i nove, međunarodne linije.

"Danas nastavljamo ponovo vezu Bihać-Sarajevo. Nadamo se da će taj voz krenuti i dalje prema istoku, odnosno prema zapadu, da to neće biti samo veza Bihać-Sarajevo već da će to biti veza i Bihać-Beograd kao što je nekad bilo, odnosno Bihać-Subotica kao što smo imali, odnosno da će biti Sarajevo-Zagreb, Sarajevo- Ljubljana, Sarajevo-Štutgart... To su vozovi koje smo nekad imali, to su naše želje", govori Dragan Subašić iz Željeznica Republike Srpske. 

Nakon završetka projekta sanacije kontaktne mreže na dionici unske pruge, u dužini od 47 km, promotivni voz za Bihać svečano je krenuo sa Željezničke stanice Sarajevo. Poslije kratke pauze u Banjaluci, nastavio je za Bihać. 

"Povezana je Krajina, ovaj dio, sa ostatkom Bosne i Hercegovine, pošto do sada nije bilo tih linija. To je, znači, napredak ka boljitku nekome", kaže Dragan Peulić, otpravnik vozova u ŽRS.

Vozovi sa Talgo garniturama koji će svakodnevno saobraćati na relaciji Sarajevo-Bihać-Sarajevo imaju u ponudi i kola za spavanje. Ukupno pet kabina sa dva posteljna mjesta u svakoj. Putnicima je na rapsolaganju i kafe bar.

Thumbnail

Tri policijska službenika su povrijeđena u selu kod Gračanice, nakon što je na njih pucao muškarac kome su pokušali da stave lisice na ruke.

 

Kako je policija saopštila, do incidenta je došlo u nedelju po podne, kada su policajci došli da uhapse čoveka koji je prethodno otvorio vatru u hotelu u selu Preoce, prenose kosovski mediji.

"Uhapšen je osumnjičeni muškarac, kosovski Albanac, nakon što je pucao u hotelu", saopštila je policija.

Dok su pokušavali da ga zaustave i uhapse, povrijeđena su tri pripadnika policije.

Policajcima je ukazana medicinska pomoć.

"Na licu mjesta je pronađen i oduzet pištolj TT-M-57, dva kertridža sa 14 metaka, pištolj Swith Wešon jedan kertridža sa dva metka i četiri čaure", navela je policija, a prenio Indeksonline.

Odlukom tužioca osumnjičenom je određen pritvor.

Pucnjava u hotelu kod Gračanice, ranjena tri policajca

ponedeljak, 02 jul 2018 19:11

Novi spor Hrvatske i Slovenije na pomolu

Slovenački državni Inspektorat za životnu sredinu i prostorno planiranje istražuje slučaj hrvatske farme dagnji u Piranskom zalivu koja se za posljednjih nešto više od godinu dana proširila preko slovenačko-hrvatske granice utvrđene međunarodnom arbitražom.

 STA prenosi da je Inspektorat danas saopštio da je njihov inspektor 22. juna obišao to područje i utvrdio da je broj bova (za obilježavanje mjesta gdje se nalaze dagnje) uvećan na 90 komada. Navodi se da inspektorat nije pružio dodatne informacije o tekućoj istrazi.

U subotu je Slovenačka televizija javila da se farma dagnji povećala deset puta u obimu od aprila prošle godine kada je postavljeno prvih osam bova.

"Farma dagnji je bez sumnje u slovenačkim vodama", navedeno je u televizijskom izvještaju.

U njemu je navedeno i da brod hrvatske policije prati radnike svaki put kada dolaze tu i da se policijski brod namjerno postavio između novinarske ekipe i broda sa radnicima pošto je TV ekipa pokušala da priča sa njima.

Brod slovenačke policije bio je u blizini dok je reportaža snimana i odmah je prišao čim se brod hrvatske policije približio slovenačkim novinarima.

Novinarka koje je izvještavala sa dva policijska broda u pozadini odmah iza nje opisala je situaciju kao veoma napetu.

Slovenački policajci su joj kazali da su upozorili hrvatske policajce da se nalaze u slovenačkim vodama.

Novi spor Hrvatske i Slovenije na pomolu

Strana 5 od 104
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…