All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da su današnji razgovori u Briselu bili veoma složeni i da je dogovoreno da se oni nastave kako bi se tražio zajednički imenitelj kompromisnog rješenja, kao i da se sačuva mir i stabilnost u odnosima Beograda i Prištine.
 
Aleksandar Vučić (foto:Tanjug/Dragan Kujundžić) -
Aleksandar Vučić (foto:Tanjug/Dragan Kujundžić)

Aleksandar Vučić je u kratkoj izjavi novinarima poslije sastanka u Briselu rekao da današnji razgovori svakako nisu bili laki i da postoje dvije stvari oko kojih su se dogovorili.

"Јedna je da razgovore nastavimo, da pokušavamo da tražimo zajednički imenitelj kompromisog rješenja i druga stvar je da čuvamo mir i stabilnost u odnosima između Beograda i Prištine", rekao je Vučić.

Naveo je da ne bi imao više ništa da doda, a ako u jednoj rečenici može da kaže, to je da bi Albanci i Hašim Tači željeli da dobiju sve i traže sve za Albance sa Kosova, dok se Beograd trudi da pronađe kompromisno rješenje u kome nijedna strana ne bi bila unižena.

"Јa se, naravno, borim za Srbiju i srpsku stranu u kojoj interesi druge strane ne bi bili sasvim zanemareni", rekao je Vučić dodajući da pozicija i razgovori nisu laki za bilo koga.

Važno je da se razgovara, da se sačuva mir i rješavaju problemi "za budućnost, zbog budućnosti i da ne bi bilo sukoba kakvih je bilo ranije".

Na pitanje novinara da li će prihvatiti nezavisnost Kosova, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je:

"Upravo takav tip razgovora imam na svakodnevnoj bazi - da li ćemo postići kompromis, kakvo bi bilo kompromisno rješenje... Јedino kompromisno rješenje koje nam nude sve kosovske političke strane, pogotovu Hašim Tači i svi ostali, jeste uvijek samo priznavanje nezavisne države Kosova. To tako ne funkcioniše", rekao je Vučić.

Moramo, dodao je, da sjednemo i da pokušamo da i jedni i drugi kažemo svojim građanima da moramo da postignemo kompromis o mnogim važnim pitanjima.

"Vi ne možete biti apsolutno zadovoljni, a ni mi ne možemo biti apsolutno zadovoljni. Ako su obje strane jednako nezadovoljne, to bi značilo da možemo da postignemo pravo kompromisno rješenje", poručio je.

Na konstataciju novinara da je prošli put dogovoreno da se problemi rješavaju na miran način, ali da je i pored toga došlo do nekoliko incidenata, Vučić je rekao da se razgovaralo o tome i da su danas preduzete neke vrste "tehničkih koraka" kako da se to sprečava u budućnosti.

On je naglasio da je njegov posao da brine o bezbjednosti Srba i da se uspjevalo da se sačuva njihova sigurnost i bezbjednost.

Na pitanje koje dalje korake očekuje što se dijaloga tiče Vučić je rekao da je pitanje teško, a odgovor još komplikovaniji iz prostog razloga što je situacija takva, i što je riječ o problemu koji postoji 150 godina i više na različite načine...

"Ali imate li pravo da prekinete razgovore i sve ostavite emocijama i strastima da rješavaju i sve uzmu pod svoje - mislim da na to nemate pravo. Zato je Srbija odlučna da razgovore nastavi i kada budu zakazani mi ćemo te razgovore da nastavimo u dobroj veri i najboljoj namjeri da do rješenja dođemo", rekao je predsjednik Srbije i dodao:

"A da li ćemo do rješenja doći... do toga da možemo da ponudimo našim društvima nekakvo rješenje, to ćemo da vidimo - nismo blizu tako nečemu", rekao je Vučić.

Centralna izborna komisija BiH sutra će razmatrati izvještaj o izvršenim provjerama kandidata i kandidatskih lista za učešće na opštim izborima 7. oktobra i početi proces ovjere kandidatskih lista koje ispunjavaju zakonom propisane uslove, saopšteno je iz CIK-a.
 
CIK BiH -
CIK BiH

Političke subjekte čije kandidatske liste budu imale nedostatke, CIK će obavijestiti da u roku od pet dana otklone nedostatke.

Iz CIK-a podsjećaju da su kandidati dužni da postupe u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH.

Prema tom zakonu, sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci, pravobranioci, ombudsmani i njihovi zamjenici, članovi sudova/domova/vijeća za ljudska prava, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori i zamjenici generalnog revizora u institucijama u BiH i guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, pripadnici Oružanih snaga BiH, pripadnici Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, kao i diplomatski i konzularni predstavnici BiH u inostranstvu, koji imaju diplomatski status u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima /iz 1961. godine/, mogu se kandidovati za javnu izbornu dužnost samo ako prethodno podnesu ostavku na taj položaj ili postupe u skladu sa zakonima koji regulišu njihov status.

U saopštenju se navodi da će, ukoliko se utvrdi da lice iz navedene zakonske odredbe nije podnijelo ostavku na položaj ili nije postupilo u skladu sa zakonom kojim se regulše njegov status u periodu od ovjere kandidature do štampanja glasačkih listića, CIK ukloniti ime tog lica sa ovjerenih kandidatskih listi, a ako se isto utvrdi nakon štampanja glasačkih listića, takvom licu neće biti dodijeljen mandat ako ga osvoji.

U skladu sa uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za opšte izbore u BiH koji će biti održani 7. oktobra, CIK BiH će do 23. avgusta objaviti ovjerene kandidatske liste u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja, dodaje se u saopštenju.

Službi za poslove sa strancima od početka godine do 5. jula prijavljen je 8.081 nezakoniti migrant, a 7.424 iskazalo je namjeru za podnošenje azila, dok je 686 podnijelo zahtjev za azil, navodi se u Informaciji Ministarstva bezbjednosti BiH o stanju u oblasti migracija u vezi sa povećanim prilivom migranata u BiH i preduzetim aktivnostima.
 
Migranti - Foto: RTRS
MigrantiFoto: RTRS

U informaciji, koju je danas usvojio Savjet ministara BiH, navodi se da je Granična policija BiH od 28. juna do 5. jula evidentirala 723 nezakonita migranta, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Migranti iz parkova i sa ulica u Unsko-sanskom kantonu privremeno bi trebali biti prebačeni u šatorsko naselje u Agrokomercu do rješavanja njihovog trajnog smještaja, uz međunarodnu pomoć u obezbjeđivanju hrane i zdravstvene zaštite.

Na sjednici Savjeta ministara BiH naglašena je neophodnost provođenja svih prioriteta iz Akcionog plana hitnih mjera, uz dosljedno poštivanje zakona BiH o azilu i strancima.

Operativni štab za pitanje migracija BiH pripremiće za narednu sjednicu Savjeta ministara BiH zaključke i odgovarajuće odluke kako bi buduće aktivnosti bile usmjerene na dalje jačanje granice prema Srbiji i Crnoj Gori, uz povećanje broja policajaca, dalje sprečavanje nelegalnih prelaza i pojačane akcije nadležnih organa u vezi sa suzbijanjem krijumčarenja migrantima.

Ministar inostranih poslova BiH razgovaraće sa kolegama iz Srbije i Crne Gore o modalitetima jačanja saradnje u oblasti migracija.

Evropska komisija najavila je izdvajanje šest miliona evra iz alokacije za državni program IPA 2018 za BiH za finansiranje pomoći BiH u pogledu migracija, navodi se u Informaciji Direkcije za evropske integracije o odgovoru Evropske komisije na upućenu molbu za razmatranje pomoći EU BiH u vezi sa migrantskom krizom, koju je Savjet ministara BiH primio k znanju.

Evropska komisija je predložila fokusiranje podrške na tri oblasti - unapređenje identifikacije i registracije migranata, te njihov adekvatni smještaj, posebno u područjima u blizini Sarajeva i u USK, i nastavak pružanja osnovnih usluga kao što su hrana, zdravstvena zaštita, neprehrambeni proizvodi, bezbjednost.

Treća oblast odnosi se na podršku Graničnoj policiji BiH za unapređenje kapaciteta za graničnu kontrolu i nadzor.

Predložena podrška bila bi realizovana kroz Program posebnih mjera i po hitnom postupku.

Predsjednici Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik i Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović potpisali su danas u Beogradu memorandum o saradnji i taj korak ocijenili kao veoma značajan u uspostavljanju partnerstva Srpske i Srbije u oblasti fiskalne politike.
 
Milenko Krajišnik (FotoDejan Božić / RAS Srbija) -
Milenko Krajišnik (FotoDejan Božić / RAS Srbija)

Memorandumom, koji je potpisan u sjedištu Fiskalnog saveta Srbije, definisan je način saradnje fiskalnih savjeta kao dva nezavisna organa Republike Srpske i Srbije.

Dokumentom je predviđeno da dva fiskalna savjeta rade na zajedničkim projekcijama makroekonomskih i fiskalnih kretanja, obuci kadra, jačanju kapaciteta i razmjeni informacija i iskustava.

Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik rekao je za Srnu da je Srbija zemlja sa kojom Srpska ima najznačajnije ekonomske odnose i u tom smislu postoje mnogi faktori koji su povezani, a odnose se na ekonomski i privredni rast, fiskalne tokove i fiskalnu stabilnost.

- Postoje i zajednički rizici koji mogu da dovedu u pitanje fiskalnu stabilnost. Zbog toga je saradnja fiskalnih savjeta Srpske i Srbije značajna i biće usmjerena na povećanje stabilnosti i efikasnosti javnih finansija - naveo je Krajišnik.

On očekuje da će Fiskalni savjet Republike Srpske imati značajnu podršku Fiskalnog saveta Srbije, koji ima veliko iskustvo, s obzirom na to da uspješno funkcioniše sedam godina.

- Fiskalni savet Srbije ima izgrađene kapacitete i iskustva u djelovanju i bio je veoma važan faktor u fiskalnoj stabilizaciji koja je u Srbiji sprovedena u prethodnih godinu-dvije. U tom smislu očekujemo njihovu podršku i sa naše strane izražavamo spremnost za široku saradnju - istakao je Krajišnik.

Fiskalni savjet Republike Srpske je jedna od najmlađih institucija u Srpskoj, a Narodna skupština je imenovala njegove članove 20. jula 2017. godine.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini i komesar za politiku susjedstva i proširenja EU Johanes Han pozvali su danas lidere u Bosni i Hercegovini da hitno usvoje izmjene Izbornog zakona.

 Han: MiÅ¡ljenje o kandidatskom statusu za BiH 2019. godine

Oni su nakon trećeg sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH kazali da je razgovarano o učinjenim reformama u proteklim godinama i onome što treba uraditi, istaknuvši da je važna izborna reforma te da će građani imati pravo glasa na osnovu stavova koje će političari zauzeti, a to je šansa da politički lideri predstave konkretne korake.

“Izborna politika ne treba da slavi prošlost nego treba predstaviti pozitivne primjere za budućnost. Važno je osigurati i reforme u javnom sektoru i javnim preduzećima jer je to način na koji će se građani uvjeriti u ozbiljnost i predanost ka evropskim integracijama”, pojasnila je Mogerini na pres-konferenciji u Briselu.

Zvizdić: Evropski put prioritet BiH

Sastanku je prisustvovao predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić koji je kazao da je evropski put prioritet BiH kao i drugih zemalja zapadnog Balkana, dodajući da je i danas potvrđena puna posvećenost integraciji u EU te spremnost da se intenzivira redovni dijalog.

Podsjetio je da se BiH prošle godine fokusirala na odgovaranje na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a sada je fokus na pripremi odgovora na dodatna pitanja koja su poslana BiH, te je izrazio nadu da će to biti uskoro završeno kako bi BiH dobila pozitivno mišljenje za kandidatski status.

Istaknuo je da BiH radi na reformama važnim za EU put, a tiču se pitanja energetskog sektora i okoline te je dodao da je BiH aktivno uključena u borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma i svih vrsta ekstremizma kao i u borbu protiv korupcije.

“Pokrenuli smo 25 različitih aktivnosti. Usvojene su mjere za borbu protiv pranja novca i terorizma, uznapredovali smo u borbi protiv svih vrsta ekstremizma. Radimo na osnaživanju vladavine prava i uvođenju demokratskih standard”, podvukao je.

Poručio je da je perspektiva BiH evropska što je motivišući faktor koji sve zemlje zapadnog Balkana drži na okupu i pomaže u osnaživanju saradnje.

Zvizdić je izrazio nadu da će u ovom mandatu Evropske komisije BiH dobiti kandidatski status što će biti shvaćeno da je BiH na pravom putu ka EU i to je definitivno najvažniji strateški prioritet kojem je BiH potpuno posvećena.

Ciljevi iz Reformske agende trebaju biti ispunjeni u 2018. godini.

Obraćanje Hana na pres-konferenciji obilježio je njegov poziv bh. liderima da poduzmu reforme kako u izbornom zakonodavstvu tako i u drugim oblastima podsjećajući da su ciljevi iz Reformske agende trebaju biti ispunjeni u 2018. godini.

Sada je važno, istaknuo je, vidjeti kako te aktivnosti nastaviti iako je nužno završiti ih što prije jer je to način da BiH ispravi strukturalne nedostatke i krene naprijed, dodajući da je to vezano i za finansijsku podršku EU za BiH.

“BiH je pružena podrška za suočavanje s povećanim brojem migranata. Već je odobrena podrška od 26 miliona evra, a osigurano je još šest miliona evra za tu svrhu. Vidjeli smo da se EU kritikuje zbog nedovoljne podrške, ali o tome bi se trebalo i dalje razgovarati”, napomenuo je.

Ocijenio je da će ekonomske reforme poboljšati sve sveukupno okruženje, dobrom vijesti nazivajući to što  ekonomija u BiH pokazuje znake oporavka u smislu izvoza, proizvodnje i porasta broja radnih mjesta.

Izrazio je i očekivanje da će odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika Evropskoj komisiji biti dostavljena do septembra kako bi se pripremilo buduće mišljenje koje bi trebalo biti spremno u 2019. godini.

Zvizdić te ministri finansija i trezora i spoljnih poslova Vjekoslav Bevanda i Igor Crnadak prisustvovali su u Briselu Trećem sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Bi i EU na kojem je  ponovljena evropska perspektiva Bosne i Hercegovine kao jedinstvene i suverene države.

Zvaničnici EU i BiH razmotrili su napredak u ključnim političkim, ekonomskim i pravnim kriterijima te provođenje Reformske agende.

U Memorijalnom centru u Potočarima danas će biti obilježene 23 godine od stradanja Bošnjaka u Srebrenici.
 
Memorijalni centar Potočari - Foto: TANЈUG
 

Nakon obraćanja zvaničnika, delegacije će u sakralnom dijelu Memorijalnog centra položiti vijence i odati poštu nastradalim. Potom će uslijediti vjerski dio komemoracije i ukop fragmenata posmrtnih ostataka.

Posmrtni ostaci identifikovanih, koji će danas biti ukopani, dovezeni su u Potočare, a juče je stigla i kolona sa učesnicima trodnevnog "Marša mira".

U Srebrenici je održana i komemorativna sjednica Skupštine opštine Srebrenica na kojoj je odata počast svim stanovnicima ove opštine poginulim u proteklom ratu.

U Tužilaštvu BiH prošle godine nije bilo nijednog predmeta koji se odnosio na terorizam, ali bi tu sliku mogla narušiti migrantska kriza koja je zahvatila BiH, upozorili su juče iz te pravosudne institucije.

BiH je početkom godine postala jedna od ključnih trasa za migrante iz zemalja Bliskog istoka i zahvaćenih ratom, a do sada ih je nekoliko hiljada prešlo preko teritorije BiH s ciljem dolaska do zapadne Evrope, a dio je i dalje u BiH.

Migrantski talas bi, prema mišljenju nadležnih, mogao da izazove i određene bezbjednosne prijetnje po BiH i njeno stanovništvo. Na takvu mogućnost ukazala je juče vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordana Tadić prilikom predstavljanja izvještaja o radu te pravosudne institucije.

Tadićeva je ocijenila da su lani ostvarili zavidne rezultate, ali da mogu biti i bolji, te je konstatovala da nisu imali u radu predmeta terorizma kojima se bavilo Tužilaštvo.

- Migrantska kriza koja je zahvatila BiH ne isključuje mogućnost da će tih predmeta biti - rekla je Tadićeva.

Rezultati rada Tužilaštva BiH bili su jedna od tema kojima su se juče bavili nadležni. Tadićeva, koja je već dvije godine vršilac dužnosti glavnog tužioca, naglasila je da je posao glavnog tužioca težak, ali da je teži vršioca dužnosti. Predstavljajući izvještaj o radu naglasila je da su ostvarili normu od 134 odsto, a da je prosječna norma svih tužilaštava u BiH 109 odsto.

- I pored svih poteškoća koje smo imali u radu, uspjeli smo ostvariti veoma zavidne rezultate, ali i pored toga nismo u potpunosti zadovoljni. Rezultati će biti mnogo bolji - rekla je Tadićeva i dodala da od kada je preuzela Tužilaštvo nije bilo, niti će biti montiranih optužnica.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milan Tegeltija smatra da rezultati nisu još zadovoljavajući, ali je stabilnost te institucije popravljena.

- Rezultati će se u narednom periodu morati popraviti, a to se posebno odnosi na područja koja smo definisali kao prioritetna. To su ratni zločini i djela iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala - rekao je Tegeltija.

Potpredsjednik VSTS-a Jadranka Lokmić-Misirača rekla je da se situacija u radu tužilaštava, pa i Tužilaštva BiH poboljšava od 2015. godine.

- U posljednje vrijeme optužnice koje se podižu nisu jednostavne. Ne mogu prihvatiti ocjene da Tužilaštvo BiH ne radi, ali da mogu raditi bolje, to je istina - rekla je Misirača.

Novi konkurs za izbor rukovodilaca u pravosuđu BiH biće raspisan krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, a na osnovu novih akata koja je u maju usvojio VSTS, a koja treba da stupe na snagu 19. jula.

Neosnovan zahtjev SDS-a

Gordana Tadić je, komentarišući zaključak koji je usvojio Predstavnički dom Parlamenta BiH, a na prijedlog šefa Kluba poslanika SDS-a Aleksandre Pandurević da tužioci budu uključeni u monitoring tim za praćenje izbora, kazala da s tim nije zvanično upoznata.

- Nadležnost Tužilaštva je da, ako dođe do određenog krivičnog djela u bilo kom segmentu, pa i u izbornom procesu, goni počinioce. Što se tiče formiranja nekog tima, mislim da nema osnova za učešće Tužilaštva BiH - rekla je Tadićeva. 

 Migranti podižu opasnost od terorizma

 

Velika Britanija planira da udvostruči broj britanskih službenika za bezbjednost na zapadnom Balkanu, a milion funti će biti usmjereno za povećanje nivoa sajber-bezbjednosti zemalja regiona, saopšteno je iz kancelarije britanskog premijera.
 
Britanski specijalci (Foto: Flickr) -
Britanski specijalci (Foto: Flickr)

Ukazano je da će Velika Britanija za period 2020-2021. godina povećati pomoć zapadnom Balkanu do 80 miliona funti, odnosno 95 odsto u odnosu na sadašnju, prenosi "Sputnjik".

"Novi paket mjera predviđa povećanje finansijske pomoći Velike Britanije za više od 95 odsto - sa 41 milion funti za 2018-2019. godinu na 80 miliona za 2020- 2021. godine", precizirano je u dokumentu.

Premijer Tereza Mej objaviće danas paket mjera koje treba da omoguće procvat zapadnog Balkana, poboljšanjem kolektivne bezbjednosti i povećanjem ekonomske stabilnosti regiona, navedeno je u saopštenju.

Ukoliko petorica uhapšenih u opštini Gnjilane do večeras ne budu oslobođeni, dijaloga neće biti "za dugo vremena", poručio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić. Istakao da je to i poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i da su predstavnici Evropske unije već obavješteni o tome, ali da još nema nikakvog odgovora.
 
Marko Đurić - Foto: TANЈUG
Marko ĐurićFoto: TANЈUG

Marko Đurić je, na vanrednoj konferenciji za novinare, rekao da je kosovska policija uhapsila u opštini Gnjilane načelnika Kosovsko-pomoravskog okruga Radovana Stojkovića, direktora Filijale NSZ Јovana Denića, kao i Nenada Stojanovića, pripadnika Vojske Srbije, koji živi na KiM, a radi u Vranju.

Takođe, uhapšeni su i braća Aleksandara i Predrag Đođević, jedan aktivni i jedan penzionisani pripadnik MUP-a.

"Napad je izvršen na brutalan način, po oprobanom scenariju albanskih ekstremista, potpuno suportno svemu što je dogovoreno na posljednjem sastanaku Vučića i Federike Mogerini, kada je jasno i nedvosmisleno dogovoreno da se ovakve stvari neće dešavati, a Albanci preuzeli obavezu da će se prema našim ljudima ophoditi sa poštovanjem, što je prisustvom garantovala i Mogerini", rekao je Đurić.

Kako je rekao, petorica Srba su uhapšena zbog verbalnog delikta i to u trenutku kada se u Londonu sastaju premijeri regiona, da razgovaraju o miru.

"Јedini njihov grijeh je što su se verbalno suprotstavili formiranju vojske Kosova", rekao je Đurić.

Prema njetogim riječima, jutrošnji napad pokazuje da je sporazum u Briselu između Federike Mogerini i predsjednika Srbije pogažen od strane Albanaca.

Đurić kaže da su petorica Srba uhapšeni samo zato što su Srbi, sa ciljem da se demonstrira sila.

"Za mene je to kukavičluk, bestijalnost, bezobrazluk i nerazumno ponašanje. Vrlo jasan želim da budem, do večeras najhitnije moraju da budu pušteni, inače nikakvog dijaloga za dugo dugo vremena više neće biti", istakao je Đurić i dodao da je to obaveza i odgovornost EU, jer je Mogerini garant onoga što je dogovoreno.

Naveo je da je ovo još jedna "u nizu njihovih bestijalnosti i laži", te da je ovo "sramota EU", koja sa svojim predstavnicima na KiM dopušta golo nasilje nad golorukim srpskim narodom u južnoj pokrajini.

"Ti ljudi koji su uhapšeni, ja ih sve lično poznajem, to su dobri domaćini, pošteni ljudi, ljudi koji imaju po više djece, ugledni domaćini iz tog kraja. To su ljudi koji rade za državne institucije Srbije i čiji je jedini grijeh to što su se usudili da kažu da su protiv takozvane vojske Kosova. Kakav je ovo teror, kakvo je ovo nasilje. EU je odgovorna, jer je Mogerini, svojim prisustvom postala garant tog sporazuma", kazao je Đurić.

On kaže da je dobio saopštenje prištinskih lažnih institucija, te da se u tom saopštenju kaže da se ti Srbi terete da su uključeni u djelatnosti protiv ustavnog uređenja teritorijalnog integriteta i bezbijednosti "Republike Kosova".

"Proganjaju ljude zato što su Srbi"

"Bruka i sramota. Proganjaju ljude zato što su Srbi, proganjaju ih za verbalni delikt. To su isti oni maskirani ljudi, sa dugim cijevima, koji su krajem marta napali okrugli sto u Kosovskoj Mitrovici. Isti ti ljudi su napali danas Srbe u opštini Gnjilane", kazao je i dodao da je jutrošnje hapšenje, za njega, predstavlja "uzimanje talaca".

Istakao je da je ovo akt brutalnog nasilja i terora i kazao da od onih koji su izvršili i naredili hapšenja ništa dobro ne očekuje, ali da je prvi korak koji očekuje da ih bez odlaganja puste.

"Ako to ne urade, suočiće se sa posljedicama. Ovo nije prijetnja, nisu to trebali da urade. Treba da puste te ljude bez odlaganja i bez razgovora", kazao je Đurić.

Upitan da li smatra da je Priština za današnje hapšenje imala podršku nekog sa Zapada, Đurić je kazao da ga u ovom trenutku to ne interesuje, već da ga interesuje samo da puste uhapšene Srbe da idu svoji kućama, da žive mirno i spokojno i istakao da se ni o čemu ne može razgovarati dok oni ne budu oslobođeni.

Komentarišući to što šefica Kancelarije EU na Kosovu Natalija Apostolova ne reaguje na napade na Srbe na KiM, Đurić je kazao da će biti iznenađen kada bude čuo neki pozitivan komentar vezan za Srbe na KiM, pošto su se u prethodnom periodu mogle čuti samo kritike.

Upitan za istragu o ubistvu Olivera Ivanovića i da prokomentariše tadašnje najave da će dijalog biti prekinut, Đurić je kazao da nakon ubistva Ivanovića nije bilo dijaloga puna četiri meseca, sve do momenta dok nije uspostavljena bilo kakva saradnja između policijskih organa.

"Tragedija koja nas je zadesila po tom pitanju, koja je zadesila sve Srbe na KiM, je nešto što ne smije i ne može ostati bez odgovora. Јa imam određenih saznanja vezano za ubistvo Olivera Ivanovića, državne institucije kada ih budu imale podijeliće ih sa javnošću, a najvažnije je da i naši pravosudni organi aktivno rade na tom slučaju i sarađuju sa prištinskim institucijama. Nećemo se zadovoljiti sve dok ne budemo dobili potpun i jasan odgovor. A uvjeren sam u to da neće proći još mnogo vremena, a da ćemo ubice Ivanovića pronaći", kazao je Đurić.

Makedonija očekuje poziv za članstvo u Alijansu u toku ove sedmice kada će u Briselu biti održan Samit NATO-a, piše grčki dnevnik "Katimerini".
 
Makedonija (Ilustracija) - Foto: ilustracija
Makedonija (Ilustracija)Foto: ilustracija

Skoplje očekuje da, po dobijanju poziva za članstvo, proces učlanjenja bude završen u roku od šest mjeseci, navodi list. 

U završnom dokumentu koji će usvojiti NATO biće naglašeno da prijem Makedonije u Alijansu zavisi od ratifikacije dogovora o imenu, koji su grčki i makedonski ministri spoljih poslova Nikola Dimitrov i Nikos Kozijas potpisali prošlog mjeseca. 

Makedonski premijer Zoran Zaev i njegovi saradnici ubijeđeni su da će građani Makedonije podržati referendum o imenu, dok predsjednik Đorđe Ivanov smatra da ga nikakvi pritisci neće natjerati da promijeni stav o dogovoru sa Grčkom, koji je, prema njegovom mišljenju, protivustavan i protiv interesa makedonskog naroda. 

Generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg je, na sastanku sa Zaevim krajem prošlog mjeseca, izjavio da očekuje da lideri zemalja članica Alijanse na Samitu, koji će biti održan 11. i 12. jula, donijeti odluku o zvaničnom otpočinjanju pregovora za punopravno članstvo Makedonije u NATO. 

Stoltenberg smatra da prijem Makedonije zavisi od epiloga dogovora sa Grčkom, odnosno njegovog prihvatanja na referendumu.

Strana 4 od 104
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…