All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

11°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 93%

Wind: 11.27 km/h

  • 20 Sep 2017

    Showers 13°C 10°C

  • 21 Sep 2017

    Showers 13°C 10°C

Regija

sreda, 06 septembar 2017 00:00

Završen Bledski strateški forum

Bledski strateški forum, koji je ove godine okupio preko 1000 učesnika iz 70 zemalja, završen je sinoć.
 
Predrag Gluhaković na Strateškom forumu na Bledu - Foto: RTRS
 

Dvodnevni skup protekao je u diskusiji o budućnosti EU u izmenjenom svijetu, sitauciji u regionu Zapadnog Balkana i perspektivama za članstvo u EU, ali i najaktuelnijim svjetskim temama kao što je kriza na Korejskom poluostrvu.

Nervozna reakcija Bakira Izetbegovića i njegove stranke SDA na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta nije slučajna. Rezultat je sve zaoštrenije političke i bezbjednosne situacije u BiH i želje bošnjačkih političara da fokus pažnje međunarodne javnosti prebace na međudržavnu polemiku s Hrvatskom, piše hrvatski list Globus.
 
Presuda islamskim ratnicima iz BiH (foto:avaz.ba) -
Presuda islamskim ratnicima iz BiH (foto:avaz.ba)

U tesktu se navodi da se u Sarajevu počelo dovoditi u pitanje početak gradnje Pelješkog mosta, prije nego što se riješi za Zagreb nepostojeći granični spor. Opasnost od islamskog radikalizma koji je u BiH u porastu, kako kažu i hrvatski i međunarodni analitičari, zbog ovog bi trebao ostati u drugom planu.

S druge strane, hrvatski politički vrh pažljivo prati bezbjednosnu situaciju u BiH. Mnogi hrvatski političari su i u kontaktu sa svojim kolegama u svijetu koji i sami upozoravaju na problem islamističkog ekstremizma. Nisu nerealne procjene da je Izetbegović namjerno želio skrenuti fokus sa zabrinjavajuće situacije u BiH zbog sve agresivnijih pojava islamskog radikalizma, piše Globus.

List podsjeća, da je bošnjački član Predsjedništva BiH prije nekoliko mjeseci žestoko reagovao kada je predsjednica Hrvatske na to upozoravala. Evidentan trend islamizacije BiH zabrinuli su ne samo hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i lidere država iz okruženja, nego i samog predsjednika Donalda Trampa i sadašnju američku administraciju, pa je sve više inicijativa koje bi trebale smiriti stanje i omogućiti da se BiH odupre radikalizaciji.

Globus raspolaže informacijama da su Amerikanci ovih dana tražili da se u BiH prestane s neprijateljskom retorikom prema Hrvatskoj, pa je to rezultiralo i nešto umjerenijim izjavama Bakira Izetbegovića o Pelješkom mostu.

Istovremeno, hrvatske bezbjednosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikalizovanih stanovnika BiH. Procjenjuju se da je između 5.000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom. Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikalizovanih grupa na granici s Hrvatskom, oko Velike Kladuše i Bihaća.

Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika. Islamska država ideal je kojem treba težiti. Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati muziku i moraju se pridržavati strogih vjerskih pravila. Hrvatske službe posebnu pažnju poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikalizuju putem interneta.

Do informacija dolaze ili putem društvenih mreža ili na posebnim sajtovima, a razvili su i sofisticirani pristup sadržaju na internetu koji vrlo teško prate i sami pripadnici bezbjednosnih službi. Problem su, kako se navodi u tekstu, i povratnici iz Iraka i Sirije, koje BiH vlasti najčešće šalju u zatvor na šest mjeseci ili godinu dana ili ih odmah puste kući. Oni koji završe u zatvoru dodatno se radikalizuju, pa nakon izlaska predstavljaju još veću opasnost.

Izaslanik predsjednika Republike Srpske Siniša Karan uručiće danas i sutra odlikovanja porodicama boraca Vojske Republike Srpske poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, sa regija Prijedora i Gradiške, koje je posthumno odlikovao predsjednik Republike Milorad Dodik.
 
Odlikovanja  "Medalja zasluge za narod" - Foto: SRNA

Predsjednik Srpske,u posljednjih nekoliko godina posthumno je odlikovao oko 1.400 boraca Vojske Republike Srpske poginulih u proteklom ratu.

Generalni sekretar službe predsjednika Republike Srpske Siniša Karan rekao je da se osnivanjem fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje djece u inostranstvu želi omogućiti da se ubuduće u svim slučajevima teških oboljenja reaguje brže i da na vrijeme budu obezbijeđena sredstva koja će biti raspoloživa.
 
Siniša Karan - Foto: SRNA
 

Prema riječima Karana, pokazalo se da, bez obzira na rezultate dosadašnjeg velikog broja humanitarnih akcija prikupljanja donatorskih i novčanih sredstava, u nekim slučajevima te aktivnosti nisu bile adekvatne - jer nije prikupljeno dovoljno novca i nisu bile organizovane dovoljno brzo.

On je naglasio da su situacije koje su imale tragične ishode opredijelile predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao ustavnog predlagača, da se sistemski i normativno pristupi humanitarnim i donatorskim aktivnostima.

- Želimo da ubuduće za sve slučajeve teških oboljenja, kada budu iscrpljene sve mogućnosti u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i onima sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja ima ugovor, možemo brzo i adekvatno reagovati, a da već imamo raspoloživa sredstva - rekao je Karan.

On je naveo da je javna rasprava o Nacrtu zakona o fondu solidarnosti izazvala veliko interesovanje, ali i pokrenula brojna pitanja i pokazala koliko široku oblast otvara.

- Nemoguće je da ovaj zakon, ili bilo koji drugi riješi sva pitanja. Sva ta pitanja riješena su postojećim zdravstvenim sistemom, ali nedovoljno, posebno kada je riječ o palijativnoj njezi - ko će pripremiti roditelja i dijete i brinuti o njima dok traje taj proces. Ipak, ovaj zakon neće u potpunosti riješiti ta pitanja. Ovo je jedan dio koji se odnosi na teška oboljenja za koja nije moguće postaviti dijagnozu i liječiti ih na našim prostorima - naveo je Karan.

On je naveo da je javna rasprava otvorila i pitanja da li će biti obuhvaćena samo osobe do 18 godina, šta sa starijima, šta u slučaju da liječenje počinje kada je dijete mlađe od 18 godina a proces traje i poslije osamnaeste godine, da li su izvori finansiranja stabilni i dovoljni, način na koji će sredstva biti odobravana.

- Sredstva fonda biće odobravana samo u slučaju da je predloženo liječenje naučno dokazano. Za klinike koje imaju eksperimentalna liječenja sredstva će biti odobrena u slučaju da ne postoji klinika koja ima metode zasnovane na naučnim dokazima. Predložena rješenja treba da sadrže dokaz da će tretman produžiti ili poboljšati kvalitet života - pojasnio je Karan.

On je rekao da će u narednom periodu Fond zdravstvenog osiguranja, koji će biti kompletna logistika, napraviti evidenciju klinika i ustanova u svijetu koje pružaju takve usluge.

- To će omogućiti da, kad se obrate, roditelji već imaju više informacija i ne gube dragocjeno vrijeme - dodao je Karan.

On je napomenuo da će, uz zakonsko rješenje, biti neophodno usvojiti i podzakonska akta, pravilnik koji će precizno definisati proceduru.

Karan je ponovio da će u fond solidarnosti biti izdvajano 0,25 od neto plate na bazi solidarnosti, što je oko dvije KM na nivou prosječne plate u Srpskoj, zatim poseban doprinos opština i gradova, dok donacije mogu uplatiti sve organizacije, institucije, preduzeća i pojedinci.

- Nemamo potpune procjene koliko će to biti. Samo od 0,25 odsto izdvajanja neto plata zaposlenih u Srpskoj to je od šest do 6,5 miliona. Druge projekcije ne možemo davati. Da li će to biti dovoljno teško je izračunati - napominje Karan.

On je podsjetio da je Fond zdravstvenog osiguranja Srpske prošle godine za ove namjene izdvojio dva miliona KM, a pretprošle godine jedan milion KM, što nije dovoljno i odnosi se samo na participaciju.

- Tokom pripreme zakonskog rješenja i tokom javne rasprave čuli smo od roditelja obljele djece da su prolazili golgotu prilkom prikupljanja sredstava. Zato ne želimo da se oni, uz sve probleme koje imaju, bave i time - rekao je Karan.

On je naveo da će sredstva biti odobravana i za pratnju, roditelja i stručnog saradnika koji će pomoći prilikom smještaja i u rješavanju administrativnih barijera i o svemu podnositi izvještaj.

Karan smatra da će fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, osim što će omogućiti sredstva za liječenje, značiti i to da djeca i njihovi roditelji nisu sami, da imaju podršku, te poručio da je djeci potrebna briga cijelog društva.

Njegovo visokopreosveštenstvo novoizabrani mitropolit dabrobosanski Hrizostom danas će biti svečano ustoličen i uveden u tron u Hramu Rođenja Presvete Bogorodice /Saborna crkva/ u Sarajevu.
 
Sokolac - novoizabrani mitropolit dabrobosanski Hrizostom - Foto: SRNA
Sokolac - novoizabrani mitropolit dabrobosanski HrizostomFoto: SRNA

U 9.30 časova Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služiće Svetu arhijerejsku liturgiju, uz sasluženje arhijereja i sveštenstva SPC i drugih pomjesnih crkava, nakon čega će uslijediti svečano ustoličenje i uvođenje u tron 61. mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma.

Među brojnim zvaničnicima koji će prisustovati ovom događaju biće i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, predsjednik SDS-a Vukota Govedarica i druge zvanice, sveštenstvo i vjernici.

Vladika Hrizostom je 61. mitropolit dabrobosanski. Njegovo svjetovno ime je Rajko Јević, rođen je 4. marta 1952. godine u Vođenici kod Bosanskog Petrovca od roditelja Nikole i majke Rose, rođene Radošević.

Osnovnu školu sa odličnim uspjehom i primjernim vladanjem završio je školske 1966/1967. godine.

Njegova odluka da "uči za popa" naišla je na protivljenje u njegovoj porodici, što je rezultiralo jednogodišnjim pauziranjem u redovnom školovanju.

Školske 1968/1969. godine upisao se u petorazrednu Bogosloviju u Manastiru Krki, koju je sa odličnim uspjehom okončao školske 1973. godine.

Јoš kao učenik 4. razreda Bogoslovije primio je monaški postrig, a zamonašio ga je vladika dalmatinski Stefan Boca na bdeniju uoči praznika Rođenja Presvete Bogorodice /Male Gospojine/ 20. septembra 1971. godine davši mu na monašenju ime Hrizostom.

U čin đakona rukopoložen je na Krstovdan 27. septembra 1971. godine, a u čin jeromonaha u Manastiru Krki 10. juna 1973. godine, kada ga je rukopoložio tadašnji episkop dalmatinski Stefan Boca.

Godine 1974. nakon odsluženja vojnog roka postavljen je za sekretara Crkvenog suda u Eparhiji dalmatinskoj u Šibeniku.

Blagoslovom vladike Stefana, upisao je vanredne studije teologije u Beogradu na Bogoslovskom fakultetu, ali je zbog obaveze u Eparhiji dalmatinskoj i parohiji skradinskoj, koju je po potrebi opsluživao, prekinuo vanredno studiranje na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu.

Već 1975. godine Sveti arhijerejski sinod ga je na preporuku vladike Stefana uputio na redovne studije teologije u Bukurešt, ali zbog političkih razloga /inforbirovska afera Dapčević/ tamo nikada nije otišao.

Zbog te "afere" krajem januara 1976. godine vladika Stefan ga šalje u Solun radi učenja grčkog jezika i priprema za upis na redovne studije teologije na Aristotelovom univerzitetu u Solunu, koji je završio 1980. godine.

Za sve vrijeme studiranja u Solunu redovno je odlazio na Svetu Goru Atonsku i boravio, prije svega, u Manastiru Hilandaru i drugim svetogorskim manastirima. Posebno je bio duhovno vezan za starca Nikanora /Savića/, tadašnjeg prvog epitropa hilandarskog. Od njega je mnogo naučio, a molitva starca Nikanora bila je da poslije završenih studija ostane u Hilandaru.

Njegovu molbu i želju tada mladi jeromonah Hrizostom je osjetio i prihvatio, pa je odmah po položenoj zakletvi na kraju studija otišao u Hilandar i primio poslušanja efimeriosa i sekretara manastira za grčki jezik.

Međutim, zbog insistiranja tadašnjeg vladike dalmatinskog Nikolaja /potonjeg Mitroplita dabrobosanskog/ da se vrati u Manastir Krku i da bude nastavnik u tamošnjoj Bogosloviji početkom 1981. godine, jeromonah Hrizostom se vratio u svoj postrig Manastir Krku, u kojoj je od septembra 1981. do septembra 1991. godine bio nastavnik, vaspitač, glavni vaspitač, manastirski ekonom, gostoprimnik, kustos novootvorene riznice Manastira Krupe, administrator parohija đevrsačke, skradinske i bribirske.

U maju 1991. godine Sveti arhijerejski sabor SPC izabrao ga je za prvog episkopa novoosnovane Eparhije bihaćko-petrovačke, a ustoličen je odlukom Svetog arhijerejskog sinoda 4. avgusta 1991. godine u Hramu Svetog Save u Drvaru jer je Katedralni hram u Bosanskom Petrovcu bio u fazi rekonstrukcije.

U Eparhiji bihaćko-petrovačkoj ostao je 22 godine.

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora SPC, 1. juna 2013. godine izabran je na upražnjenu katedru episkopa zvorničko-tuzlanskog, a 13. jula 2013. godine ustoličen je u Sabornom hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Bijeljini.

Poslije četiri godine arhipastirskog rada u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj, odlukom Svetog arhijerejskog sabora 24. maja ove godine vladika Hrizostom izabran je za mitropolita dabrobosanskog.

Na tronu mitropolita dabrobosanskih on će naslijediti blaženopočivšeg mitropolita Nikolaja, kao 61. po redu arhijereja na tronu Mitropolije koju je 1220. godine osnovao Sveti Sava.

nedelja, 03 septembar 2017 00:00

Virus zapadnog Nila u Zagrebu

Kod osamdesetogodišnje starice iz Zagreba, koja se liječi na Klinici za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević", potvrđena je infekcija virusom zapadnog Nila, saopšteno je danas iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
 
Doktor (ilustracija) -
Doktor (ilustracija)

Starica je primljena na ovu kliniku sa simptomima meningitisa, a rezultati analiza potvrdili su infekciju, javljaju hrvatski mediji.

Groznica zapadnog Nila je bolest koju uzrokuje istoimeni virus, a prenosi se na ljude, kopitare ili druge sisavce ubodom zaraženog komarca.

Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka i pojavljuje se zavisno od sezonske aktivnosti komaraca u ljetnim i jesenjim mjesecima.

U Hrvatskoj je od 2012. godine zabilježeno ukupno 30 oboljelih, od kojih je jedan preminuo od posljedica komplikacija.

Najčešće u 80 odsto slučajeva infekcija prolazi bez simptoma, a u 20 odsto slučajeva se razvije manifestna bolest sa uglavnom blažim simptomima koji liče na prehladu ili grip, kao što su povišena temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, te ponekad osip.

Rijetko se može razviti teža bolest usljed zahvaćenosti centralnog nervnog sistema, sa simptomima meningitisa.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić apelovao je danas da svi učesnici u saobraćaju obrate pažnju na najosjetljive učesnike - prvačiće s obzirom na to da je početak školske godine.
 
Prvačići - Foto: RTRS
PrvačićiFoto: RTRS

"Tokom cijele godine organizujemo manifestacije koje imaju za cilj edukaciju i preventivu kako bi se povećala bezbjednost u saobraćaju", rekao je Trninić u Brodu, gdje je u Osnovnoj školi "Sveti Sava" danas ozvaničen početak republičke kampanje "Vozači, škola je za nas, oprez je za vas".

On je dodao da je resorno ministarstvo, u saradnji sa Agencijom za tehnički pregled vozila, kontrolisalo ispravnost vozila i autobusa koji voze đake u školu.

"Sa jučerašnjim danom pregledan je 251 autobus, od toga 77 autobusa nije ispravno", naveo je Trninić.

On je izrazio nezadovoljsto odzivom prevoznika, s obzirom na to da je pregled vozila besplatan, te da vozači nisu snosili posljedice, nego su samo upućivani na otklanjanje neispravnosti.

"Razmišljamo da ova akcija tehničkog pregleda vozila bude obavezna, barem prije početka školske godine, ovo su alarmanti podaci", ocijenio je Trninić.

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Srpske Milija Radović istakao je da je bezbjednost djece svake godine sve veća, ali da je, nažalost, dvoje djece prošle godine stradalo u saobraćaju kao putnici u vozilu.

"Drago nam je da prošle, kao ni ove godine, nijedno dijete nije stradalo kao pješak ili biciklista. Ipak, jedno dijete ove godine je stradalo kao putnik u vozilu, što govori nama odraslima da moramo mnogo više povesti računa o bezbjednom prevozu djece", naglasio je Radović.

On je dodao da imaju podatke da 57 odsto roditelja pravilno prevozi djecu u sjedalicama, dok ostali prevoze na način koji nije u skladu sa zakonom.

Generalni sekretar Auto-moto saveza Srpske Ranko Babić rekao je da se sa bezbjednošću nikada ne može biti zadovoljan.

"Čim jedno dijete strada, nije dobro, ali zato ovo što danas radimo doprinosi većoj bezbjednosti saobraćaja", rekao je Babić, koji je istakao da škola u Brodu nije slučajno izabrana za početak kampanje, nego da su đaci iz ove škole već dugi niz godina najbolji na republičkom takmičenju koju tradicinalno organizuje Auto-moto savez "Djeca u saobraćaju".

On je naglasio da imaju tri najdraže aktivnosti koje se tiču djece u saobraćaju, a od ove godine započeta je aktivnost "Školske saobraćajne patrole".

Načelnik opštine Brod Ilija Јovičić rekao je da je opština učinila mnogobrojne napore kako bi osigurala djecu u saobraćju.

"Djeca sa područja opštine se prevoze do škole besplatno, zahvaljujući učešću Ministarstva od 50 odsto, dok ostala sredstva obezbjeđuje opština", dodao je Јovičić, koji je napomenuo da su u proteklom periodu izgrađeni svi trotoari koji vode putem do škole, što ranije nije bi slučaj.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević čestitao je početak nove školske godine učenicima, rukovodstvu škola, nastavnom i vannastavnom osoblju i poželio im mnogo uspjeha i izuzetne rezultate rada.
 
Dane Malešević - Foto: RTRS
 

Malešević je pozvao sve da zajedničkim radom i zalaganjem rade na ostvarivanju ciljeva zacrtanih Strategijom razvoja obrazovanja Republike Srpske za period 2016-2021. godina i daju doprinos unapređenju obrazovanja.

On je poželio učenicima, koji se u školske klupe vraćaju nakon ljetnjeg raspusta, da energiju i polet prikupljen tokom prethodnog perioda usmjere u sticanje novih znanja.

"Onima koji prvi put sjedaju u školske klupe želim da zadrže bezbrižnost, a učitelje pozivam da im olakšaju prvi susret sa školom jer je važno da od početka zavole školu", naveo je Malešević u čestitki.

On je pozvao učenike koji su ove godine upisali srednju školu da vrijedno rade na sticanju znanja i vještina u izabranom zanimanju.

"Posebno me raduje što se značajan broj učenika opredijelio za nova zanimanja u skladu sa iskazanim potrebama privrede", naglasio je Malešević.

On je podsjetio da se u školskoj 2017/2018. godini očekuje primjena novih zakonskih rješenja i značajna ulaganja u školske objekte s ciljem stvaranja boljih uslova za izvođenje nastave.

"Stoga pozivam nastavnike da daju svoj puni doprinos u radu da bismo uspješno odgovorili na sve izazove u školskoj godini koja je pred nama. Njegujte dobro u svakome od vas i ne zaboravite da zajedno možemo mnogo više i mnogo bolje", poručio je Malešević.

Nastava u školskoj 2017/2018. godini počela je danas u svim školama u Republici Srpskoj, osim u Osnovnoj školi "Sveti Sava" u Zvorniku gdje se završava obnova škole, te će nastava početi u ponedjeljak, 4. septembra, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete i kulture.

Ove školske godine u 187 osnovnih škola, nastavu će pohađati oko 92.000 učenika, a u 93 srednje škole oko 42.000 učenika.

Ministarstvo je obezbijedilo besplatne udžbenike za sve učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola, za šta je izdvojeno ukupno 950.000 KM.

Nastava u prvom polugodištu počela je danas, a završava se u petak, 29. decembra za sve učenike. Zimski raspust počinje u ponedjeljak, 1. januara, a završava se u petak, 19. januara, dok proljećni raspust traje od ponedjeljka 2. aprila do petka, 6. aprila 2018. godine.

Nastava u drugom polugodištu počinje u ponedjeljak, 22. januara, a završava najkasnije u petak, 22. juna, dok se za učenike završnog razreda osnovne škole nastava završava najkasnije u petak, 8. juna 2018. godine.

U srednjim školama, nastava se završava 14. juna, osim za učenike završnih razreda kojima se nastava završava 17. maja 2018. godine. Učenici umjetničkih škola nastavu završavaju 7. maja, osim maturanata kojima se nastava završava 24. maja 2018. godine.

petak, 01 septembar 2017 00:00

Počela nova školska godina

Za osnovce i srednjoškolce u Republici Srpskoj danas počinje nova školska godina.
 
Đaci - Foto: ilustracija
 

Školsko zvono oglasiće se u 187 osnovnih i 92 srednje škole, a u školske klupe sješće oko 92.000 osnovaca i oko 42.000 učenika srednjih škola.

Izuzetak je Osnovna škola "Sveti Sava" u Zvorniku u kojoj će, zbog rekonstrukcije objekta, nastava početi u ponedjeljak 4. septembra. 

petak, 01 septembar 2017 00:00

Danas prvi dan Kurban-bajrama

Muslimaski vjernici danas slave jedan od najvećih praznika - Kurban-bajram.
 
Bajram - Foto: ilustracija
 

Nakon jutarnje molitve u džamijama, obilaze se groblja. Tradicionalno se prinosi žrtva - ovca, a kurbansko meso se dijeli na tri dijela - jedan je namijenjen siromašnima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući.

Kurbansko meso daje se i pripadnicima druge vjere.

Kurban-bajram se obilježava četiri dana i najznačajniji je islamski praznik koji dolazi dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama, a prvi dan se određuje prema pojavljivanju mladog meseca.

Strana 4 od 54
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…