All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Na putu prema zemljama Evropske Unije ilegalni migranti imaju novu balkansku tranzitnu rutu – preko teritorije BiH. Dilemu u to nemaju više ni članovi Parlamentarne komisije za odbranu i bezbjednost, koji su usvojili Akcioni plan hitnih mjera o procjenama i mogućnostima BiH u vezi sa migrantskom krizom. Na ulaznim vratima BiH, procjena je, nalazi se više od 60.000 lica sa Bliskog Istoka, Azije i Afrike.
 
 

Četiri godine nakon velike krize tokom koje se na evropsko tlo iskrcalo više od milion i 300.000 ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom – od Grčke, preko Albanije, Crne Gore i BiH. Bezbjednosne službe BiH gotovo svakodnevno bilježe nove grupe od njih nekoliko ili nekoliko desetina - za prva tri mjeseca ove godine evidentirali su skoro 800 osoba.

S dolaskom proljeća, biće ih i mnogo više. Preko 60.000 ih čeka da se, novom rutom, domognu zemalja Unije – procijenili su članovi Komisije na sjednici. No, od sale za sjednice do pres govornice negdje se "zagubilo" 20-ak hiljada.

"Ovih nekih 40.000 do 50.000 migranata koji je trenutno lociran na prostoru od granice BiH do Grčke, bi u narednom periodu mogli iskoristiti ovu rutu, koja je već postala prepoznata kao ruta, znači južni dio granice BiH", ističe predsjedavajući Komisije Sifet Podžić.

Postojeći kapaciteti za prihvat migranata već su prepuni. A Akcioni plan koji je danas prihvaćen, ne razlikuje se mnogo od usvojenog iz 2016. godine. U njemu, planiranih, a već poznatih, 18 mjera – od smještajnih kapaciteta, do angažmana pravnika za stručnu pomoć nadolazećim migrantima.

Kao potencijalni smještaj navedene su čak i devastirane kasarne koje su, kao neperspektivna vojna imovina, odavno već u vlasništvu lokalnih zajednica. I sa njima, maksimalan smještajni kapacitet dodatnih 1.380 osoba – pod uslovom da se uništeni objekti u međuvremenu saniraju. A novca za sanaciju i prihvat migranata, ima za sada, samo kroz projekciju - na papiru.

Po uzoru na Srbiju, članovi Komisije akcentirali su i potrebu angažmana Oružanih snaga BiH, kako bi priskočili u pomoć kadrovski nepopunjenoj Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima. Nisu isključili ni mogućnost zatvaranja za migrante granica BiH, ukoliko kriza eskalira. U Službi za poslove sa strancima o tome su se već izjasnili:

"BiH nema smještajnih kapaciteta, jer su postojeći na gornjoj granici. Mislim da bi bilo bolje spriječiti u potpunosti njihov prolazak kroz BiH, jer su oni lažni tražitelji azila", kaže Slobodan Ujić.

I kao takvi, ličnih dokumenata nemaju. A iz Komisije, po prvi put, čini se, svjesni ozbiljnosti situacije, nevoljno upozoravaju sve građane i sve institucije da među tim "nesretnicima" može biti čak i onih koji su zlonamjerni.

Sa radara bh. bezbjednosnih službi i mnogo prije migranata, "nestajale" su osobe sumnjive prošlosti. Kako će onda pod "radar" smjestiti nadolazeće grupe, koje slobodno već šetaju trusnim bh. tlom? Kojima domaćini, za smještaj svesrdno nude kuće, čak i objekte vjerskih zajednica – daleko od bezbjednosnih evidencija?

I kako će se realizovati novi - stari akcioni plan? Otvorenih pitanja mnogo, a obično govorljivi ministar bezbjednosti BiH, sa čijim je potpisom plan i upućen pred komisiju, kratko odgovara - "Sve sam već ranije rekao"!

Сродна слика

 

Povodom Dana policije, u Banjaluci je danas služen parastos, položeni vijenci i prislužene svijeće na spomen-obilježje poginulim pripadnicima aktivnog i rezervnog sastava ove uprave.
  
 

Pripadnici PU Banjaluka se svake godine za Dan policije okupljaju kod spomen obilježja i sjećaju svojih drugova koji su dali živote za odbranu Republike Srpske.

Banjaluka: Pomen stradalim policajcima (Foto: RTRS)
Banjaluka: Pomen stradalim policajcima (Foto: RTRS)

Dan policije obilježen je i u Gradišci služenjem parostosa kod spomen ploče u Policijskoj upravi. U odbrambeno-otadžbinskom ratu 22 pripadnika policije iz grada na Savi položila su život na ratištima širom Republike Srpske.

Gradiška: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)
Gradiška: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)

U Policijskoj stanici Novi Grad položeno je cvijeće i prislužene su svijeće kod spomen-ploče dvojici policajaca poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Komandir Policijske stanice Novi Grad Dragan Trivanović rekao je da se obilježava 26 godina postojanja Policije MUP-a Srpske, što je prilika da se oda počast za 782 poginula policajca koji su živote ugradili u temelje Republike Srpske.

Derventi je ispred zgrade Policijske stanice služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježje za 10 poginulih pripadnika MUP-a Srpske u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Derventa-pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)
Derventa-pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)

Načelnik ove opštine, Milorad Simić, čestitao je svim pripadnicima policije 4. april i istakao da je Policija Republike Srpske tekovina, stabilnost i bezbjednost svim građanima.

- Moje zadovoljstvo je danas biti ovdje. Policija je poluga opštinskim strukturama vlasti i državi, njihovo postojanje u zajednici je velika stvar - rekao je Simić.

Rogatici su pripadnici Policijske stanice položili vijence i prislužili svijeće na tri spomen-obilježja, te odali počast za osam policajaca sa ovog područja poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu i sve poginule pripadnike MUP-a i Vojske Srpske.

Vijenci su položeni u centralnoj spomen-sobi, kod spomenika Siniši Bjelaku i kod spomenika u Kukavicama na ulazu u Rogaticu.

Mrkonjić Gradu, Dan policije je obilježen služenjem parastosa, polaganjem vijenaca i prisluživanjem svijeća na spomen obilježje za 24 poginula policajca u proteklom ratu.

Mrkonjić Grad: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)
Mrkonjić Grad: Pomen stradalim policajcima (Foto: SRNA)

Brodu je 4. april obilježen odavanjem pošte, prisluživanjem svijeća i polaganjem cvijeća ispred spomen-obilježja za 12 poginulih pripadnika MUP-a u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

- Dok god Sava bude tekla, teći će i naša sjećanja na poginule junake. Svaki naš pokret, riječ, dobro urađen posao, izvršen zadatak policijskog službenika je ujedno pomen na ove ljude - rekao je u obraćanju komandir Policijske stanice Brod Slobodan Milićević.

I predstavnici Policijske stanice Sokolac položili su danas cvijeće kod spomen-obilježja šestorici poginulih policajaca. Zamjenik komandira Policijske stanice Sokolac Milan Božić je u selu Margetići položio cvijeće i kod spomenika stradalog načelnika ranijeg Centra bezbjednosti Istočno Sarajevo Željka Markovića.

Sokolac: Sjećanje na Željka Markovića (Foto: SRNA)
Sokolac: Sjećanje na Željka Markovića (Foto: SRNA)

Povodom Dana policije, u Bijeljini i Zvorniku juče su služeni pomeni za policajce poginule u odbrambeno-otadžbinskom ratu sa ovih područja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske danas obilježava 4. april - Dan policije Republike Srpske.

U Banjaluci će danas biti obilježen 4. april - Dan policije Republike Srpske.
 
MUP Republike Srpske -
 

Kod Centralnog spomen obilježja MUP-a Srpske biće služen parastos i položeni vijenci za stradale pripadnike policije.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijerka Željka Cvijanović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač otvoriće Centar za obuku policije i prisustvovati svečanom prijemu u bivšoj kasarni Zalužani.

Predviđeno je i osveštanje spomen-sobe i pomen poginulim pripadnicima MUP-a Republike Srpske.

Obilježavanju Dana policije prisustvovaće i predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović.

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica predstavio je  u Banjaluci monografiju "Republika Srpska u odbrambeno-otadžbinskom ratu", koja osim tematskih istorijskih cjelina sadrži više od 140 stranica fotografija i dokumenata o počinjenim ratnim zločinima nad Srbima u BiH.

Direktor Centra Milorad Kojić rekao je novinarima da ova monografija najbolje odslikava kakav je značaj nastanka i postojanja Republike Srpske i ukazuje na potrebu njenog očuvanja, jer sadrži najznačajnija ratna dešavanja, odluke civilnih i policijskih organa vlasti, mirovne konferencije i pregovore.


"Sa druge strane, njen značaj još je i veći ako imamo u vidu presude i rad Haškog tribunala, koji je bio isključivo orijentisan na to da se sudi i presuđuje Srbima, a kroz pravosudne institucije na nivou BiH žele da optuže najviše policijsko, vojno i političko rukovodstvo Republike Srpske i proglase ih zločinačkim formacijama i organizacijama i dovedu u pitanje legitimitet Srpske u današnjem obliku", rekao je Kojić.

Istoričar i recenzent knjige Goran Latinović rekao je da je ova monografija krupan prilog teškom, odgovornom i dugoročnom zadatku da događaji iz vremena stvaranja Republike Srpske dobiju svoju istorijsku i istoriografsku odluku.

"Knjiga je utemeljena na obimnoj i neobjavljenoj arhivskoj građi na više od 120 bibliografskih jedinica, što govori o ozbiljnosti poduhvata", rekao je Latinović.

On je ocijenio da je knjiga krupan doprinos dijalogu koji sadašnjost Republike Srpske treba da vodi sa prošlošću Srpske.

Istoričar i jedan od autora knjige Predrag Lozo istakao je da ova monografija pripada prvoj generaciji istraživanja, jer u dosadašnjoj istoriji Republike Srpske nije bilo ozbiljnijeg pokušaja sinteze koji bi pobrojao osnovna dešavanja u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

"Osim osnovnih faktografskih i hronoloških odrednica, ona donosi i naznake nekih pitanja kako će se nauka u ovim oblastima kretati u budućem periodu", rekao je Lozo.

On je dodao da je cilj bio istaći značaj Republike Srpske i njenog funkcionisanja za biološki opstanak srpskog naroda zapadno od Drine.

"Osim toga, željeli smo pokazati koliko je bilo teško okruženje u kojem se stvarala i branila Republika Srpska, te da te generacije nisu poklekle, nego da su imale snage da se nose sa tim i u mnogo težim uslovima nego što smo mi sada. To je dobar putokaz za dalji razvoj Republike Srpske", rekao je Lozo.

Predstavljena monografija o ratnim zločinima nad Srbima u BiH

U Beogradu je održan sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
 
 
 Vučić je, na konferenciji za medije nakon sastanka, rekao da je razgovarano o daljoj podršci koju Srbija može da pruži Republici Srpskoj.

Istakao je da će Srbija izdvojiti pet miliona evra pomoći za opštine i gradove u Srpskoj.

Usaglašeno je da pet miliona evra bude raspoređeno na 15 opština i gradova (Prijedor, Novi Grad, Kozarska Dubica, Gradiška, Čelinac, Mrkonjić Grad, Pelagićevo, Bijeljina, Sokolac, Bratunac, Zvornik, Istočna Ilidža, Višegrad, Novo Goražde, Trebinje) i to za konkretne projekte. 

Takođe, Srbija će izdvojiti 500.000 evra za podršku programu samozapošljavanja lica do 35 godina starosti u Srpskoj, te 500.000 za pravoslavne hramove u Federaciji BiH.

Najavio je da će sa Dodikom u ponedjeljak, 9. aprila, posjetiti Trebinje i da će vidjeti kako se može omogućiti razvoj.

Vučić je zahvalio predsjedniku Srpske za podršku u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije. 

 

Predsjednik Srpske je zahvalio za još jednu konkretnu pomoć Srbije, rekavši da je Srpska obradovana ovom dobrom viješću.

- U uslovima kada realizujemo projekte finansirane sredstvima prethodne pomoći Srbije, građane Srpske obradovaće nova pomoć i podrška - rekao je on.

Dodik je istakao da će Srbija, zahvaljujući ovoj pomoći, biti prisutna u svakoj opštini i gradu Srpske.

- Neće biti bitno u kojoj lokalnoj zajednici je koja partija na vlasti. Svi su obuhvaćeni ovim programom - istakao je Dodik.

Naveo je da će se ići ka rješavanju dugoročnih komunalnih, obrazovnih i infrastrukturnih problema, te da je ovu novu tranšu pomoći inicirao predsednik Srbije.

U pismu šefu diplomatije Srbije Ivici Dačiću, njegov ruski kolega Sergej Lavrov istakao da će Moskva i ubuduće u međunarodnim strukturama pružiti podršku Srbiji u odbrani nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo.
 
Lavrov - Dačić - Foto: TANЈUG
Lavrov - DačićFoto: TANЈUG

Rusija je spremna da i ubuduće pruža srpskim partnerima podršku u odbrani legitimnih nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo, preij svega, u međunarodnim strukturama.

Ovu potvrdu jasnih pozicija Moskve još jednom je iznio Sergej Lavrov, u pismu Ivici Dačiću, a u vezi sa upadom ROSU u Kosovsku Mitrovicu i hapšenjem direktora Kancelarije za KiM Marka Đurića.

Lavrov je uzvratio na Dačićevo pismo koje je šef srpske diplomatije, nakon dramatičnih dešavanja na sjeveru Kosmeta, uputio kao dopis svim članicama Ujedinjenih nacija.

U uzvratnom pismu, Lavrov obavještava Dačića da "u potpunosti dijeli ocjene" koje je izneo srpski ministar spoljnih poslova.

Ruski šef diplomatije takođe je obavijestio Beograd da su upućene "odgovarajuće instrukcije stalnim predstavnicima Rusije pri UN u Njujorku, kao i pri EU i NATO u Briselu, i OEBS u Beču".

Pismo Lavrova Dačiću je juče uručio ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin. Dačić i Čepurin su na sastanku u Ministarstvu spoljnih poslova razmotrili i aktuelna pitanja bilateralne saradnje dvije države, kao i međusobne podrške u međunarodnim organizacijama.

U pismu šefu diplomatije Srbije Ivici Dačiću, njegov ruski kolega Sergej Lavrov istakao da će Moskva i ubuduće u međunarodnim strukturama pružiti podršku Srbiji u odbrani nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo.
 
Lavrov - Dačić - Foto: TANЈUG
Lavrov - DačićFoto: TANЈUG

Rusija je spremna da i ubuduće pruža srpskim partnerima podršku u odbrani legitimnih nacionalnih interesa u odnosu na Kosovo, preij svega, u međunarodnim strukturama.

Ovu potvrdu jasnih pozicija Moskve još jednom je iznio Sergej Lavrov, u pismu Ivici Dačiću, a u vezi sa upadom ROSU u Kosovsku Mitrovicu i hapšenjem direktora Kancelarije za KiM Marka Đurića.

Lavrov je uzvratio na Dačićevo pismo koje je šef srpske diplomatije, nakon dramatičnih dešavanja na sjeveru Kosmeta, uputio kao dopis svim članicama Ujedinjenih nacija.

U uzvratnom pismu, Lavrov obavještava Dačića da "u potpunosti dijeli ocjene" koje je izneo srpski ministar spoljnih poslova.

Ruski šef diplomatije takođe je obavijestio Beograd da su upućene "odgovarajuće instrukcije stalnim predstavnicima Rusije pri UN u Njujorku, kao i pri EU i NATO u Briselu, i OEBS u Beču".

Pismo Lavrova Dačiću je juče uručio ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin. Dačić i Čepurin su na sastanku u Ministarstvu spoljnih poslova razmotrili i aktuelna pitanja bilateralne saradnje dvije države, kao i međusobne podrške u međunarodnim organizacijama.

Poslanik iz Hrvatske u Evropskom parlamentu Marijana Petir rekla je da je EU zabrinuta zbog širenja vehabijskih naselja u BiH u proteklih deset godina, o čijoj popularnosti svjedoči i veliki broj džihadista koji odlaze u Siriju i Irak, te da se smatra da je jedan od razloga velikog broja boraca iz BiH i regiona koji su se priključili Islamskoj državi - širenje konzervativnog oblika islama.
 
Marijana Petir (foto:scontent.fbeg) -
Marijana Petir (foto:scontent.fbeg)

Prema njenim riječima, činjenica koja je poznata cijeloj EU, a vidljiva je iz raznih izvještaja, studija sprovedenih od evropskih tijela, jeste da Saudijska Arabija još od rata ima snažan uticaj u BiH, a jedan od ciljeva je i širenje svog tumačenja islama.

"Postoje utvrđeni podaci finansijske podrške koja u BiH dolazi iz gotovo svih država Zaliva", ističe Petirova, koja je i bivši predsjednik HSS-a Hrvatske.

Ona je za današnje "Oslobođenje" rekla da Saudijska Arabija, iako nije bila jedini donator u BiH, jer su to bile i Turska i Iran, od 1992. godine pruža znatnu finansijsku podršku obrazovnim, društvenim i vjerskim institucijama u BiH, čiji je učinak i posljedica, prema studiji koju je sproveo Evropski parlament, "vanredna i dalekosežna, posebno za širenje arapske ideologije".

Prema njenim riječima, u izvještaju Evropskog parlamenta navodi se da je Saudijska Arabija od 1992. godine započela sa obezbjeđivanjem sredstava za BiH posredstvom nekoliko islamskih dobrotvornih društava.

Petirova je navela stavove evropskih zvaničnika, zasnovanih na zvaničnim dokumentima EU, da EU zabrinjava to što je u BiH u proteklih 10 godina došlo do širenja vehabijskih naselja.

Ona je nedavno izjavila da se u BiH pojavljuje sve više mladih žena koje se pokrivaju hidžabom i muškaraca koji puštaju brade da bi dobili stipendije iz arapskih zemalja.

Petirova je na zajedničkom sastanku Pododbora za bezbjednost i odbranu u Evropskom parlamentu istakla da je "novcem koji je došao izvana finansirana izgradnja cijelog jednog novog grada u BiH, a koji je zapravo resort u kojem živi arapsko stanovništvo, a služe im bosanski selafisti".

"BiH bi trebalo da iskoristi finansijsku pomoć i podršku EU, te da radi na stabilizaciji, postizanju bezbjednosti i borbi protiv radikalizacije i ekstremizma, umjesto negiranja nečega čega su svi svjesni", poručila je Petirova.

Ona je naglasila da, ukoliko se nešto ne promijeni, strahuje za opstanak i budućnost hrvatskog naroda u BiH.

"Danas se prava hrvatskog naroda u BiH ne poštuju, hrvatski jezik je sve manje prisutan u javnom i političkom prostoru, a Hrvati se osjećaju kao građani drugog reda. Nakon više od 20 godina, vrijeme je da pronađemo način da ti problemi budu riješeni i da BiH postane održiva i funkcionalna zemlja, a ne da jednima bude majka, a drugima maćeha", naglasila je Petirova.

Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je situacija u vezi sa Kosovom veoma teška i da je sve ono što se dešavalo u posljednje vrijeme svojevrsni presedan.
 
Ana Brnabić - Foto: SRNA
Ana BrnabićFoto: SRNA

Brnabićeva je istakla da je danas imala dug sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem za koga je rekla da je razočaran reakcijama stranih partnera na posljednje događaje koji se tiču Kosova i Metohije.

"Јa sam takođe zabrinuta i razočarana nedostatkom reakcije naših partnera", rekla je Brnabićeva za Radio-televiziju Srbije.

Brnabićeva je podsjetila da je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić nedavno na Kosovu napadnut i kidnapovan, a da su pretučeni pripadnici Srpske liste, koji su članovi vlade u Prištini.

Ona je dodala da je Priština imala apsolutnu podršku svojih partnera i da bi bilo naivno razmišljati da bilo šta mogu da urade bez podrške najjačih partnera, te da svi znaju ko su oni.

Premijer Srbije je poručila kako očekuje od EU da se napravi pritisak da bude implementiran Briselski sporazum od čega Beograd neće odustati.

Govoreći o predstojećem samitu u Sofiji, Brnabićeva je poručila da ne postoji opcija da Kosovo bilo gdje može da prisustvuje kao država, jer nije država.

Ona je navela da se tokom današnjeg razgovora sa Vučićem dotakla i teme rekonstrukcije vlade, ali da su zaključili da u ovom trenutku ima prečeg posla.

nedelja, 01 april 2018 19:05

Danas praznik Cvijeti

Srpska pravoslavna crkva proslavlja Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Јerusalim.
 
Hram Hrista Spasitelja u Banja Luci - Foto: RTRS
 

Cvijeti su pokretni praznik koji se slavi dan poslije Lazareve subote, Vrbice.

Hristos je u grad ušao jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.

Ovim praznikom obilježava se posljednja nedjelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.

Strana 3 od 92
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…