All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Partly Cloudy

23°C

Novi Grad

Partly Cloudy

Humidity: 58%

Wind: 11.27 km/h

  • 24 Jul 2017

    Mostly Cloudy 26°C 15°C

  • 25 Jul 2017

    Showers 22°C 17°C

Regija

Izbor između EU i Rusije je suvereno pravo Srbije, ali Moskva želi da Beograd ne bude pred tim izborom, kaže portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
 
Marija Zaharova (Foto: Sputnik/Evgeniй Biяtov) -
Marija Zaharova (Foto: Sputnik/Evgeniй Biяtov)

Marija Zaharova je time odgovorila na pitanje kako komentariše izjavu premijerke Srbije Ane Brnabić, iz intervjua agenciji Blumberg, da će, ukoliko bude morala da bira između Rusije i EU, Srbija izabrati EU.

- To je suvereno pravo Srbije. Ali mi iskreno želimo da niko ne stavi ni Anu, ni bilo koga pred izbor: ili-ili. Optimalno je biti i sa jednima i sa drugima. To je i korisno i bezbjedno sa tačke gledišta sopstvenih interesa - rekla je Zaharova.

Ona je dodala da su savremeni svijet i različite države prošli nemalo sličnih iskušenja.

- I zaključak je jedan, ne podjele, već harmonizacija procesa - navela je Zaharova.

Ustavni sud BiH razmatraće danas zahtjeve poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta danom nezavisnosti /takozvane/ Republike BiH, kao i za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o proglašenju 25. novembra danom državnosti /takozvane/ Republike BiH.
 
Ustavni sud BiH - Foto: RTRS
Ustavni sud BiHFoto: RTRS

Koalicija koja čini većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske uputila je 6. decembra prošle godine Ustavnom sudu BiH apelaciju za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 25. novembra danom državnosti.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Radovan Višković rekao je tada da se ovaj dan obilježava samo u Federaciji BiH, te da je jasna namjera da se uspostavljanjem 25. novembra kao dana državnosti BiH apsolutno isključi jedan konstitutivni narod, odnosno srpski narod čime se stavlja u diskriminišući položaj.

Višković je podsjetio da je ukaz o proglašenju ovog zakona 6. marta 1995. godine potpisao tadašnji predsjednik Predsjedništva takozvane Republike BiH Alija Izetbegović.

Poslanici većine u Narodnoj skupštni Republike Srpske uputili su 11. oktobra prošle godine apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta danom nezavisnosti BiH.

Višković je rekao da 1. mart ne odražava volju svih naroda koji su konstitutivni po Ustavu BiH.

"Taj datum je utvrđen bez predstavnika srpskog naroda. Prvi mart je isključivo vezan za Bošnjake i Hrvate, a time se srpski narod stavlja u podređen položaj. Ustavni sud BiH mora da štiti prava svih u BiH, pa i Srba. Prvi mart se slavi samo u jednom dijelu BiH", istakao je Višković, obrazlažući razloge za podnošenje apelacije.

Na dnevnom redu sjednice nalazi se i zahtjev Borjane Krišto, kao drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti člana Zakona o policijskim službenicima BiH, saopšteno je iz Ustavnog suda.

Ustavni sud BiH održao je 31. marta raspravu o ovom zahtjevu, a odluku će donijeti na narednoj sjednici.

Krišto je tražila ocjenu ustavnosti i člana 117 Zakona o krivičnom postupku BiH koji precizira krivična djela za koja mogu da budu određene posebne istražne radnje.

U Zakonu se navodi da protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je samo ili sa drugim licima učestvovalo ili učestvuje u činjenju krivičnog djela iz člana 117 mogu biti određene posebne istražne radnje ako na drugi način ne mogu biti pribavljeni dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano sa teškoćama.

Istražne radnje iz ovog člana su nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, nadzor i tehničko snimanje prostorija, tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta u vezi s njima, korištenje prikrivenih istražioca i korištenje informatora, simulirani i kontrolisani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine, nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.

Sudije Ustavnog suda BiH trebalo bi da donesu odluku i o zahtjevu Bariše Čolaka, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 28. aprila štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.

Predloženim izmjenama i dopunama reguliše se izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH /FBiH/, te sprovode odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda FBiH i izbora u gradu Mostaru.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske glasaće danas o apsolviranim takama dnevnog reda 19. redovne sjednice.
 
NSRS - Foto: RTRS
NSRSFoto: RTRS

Poslanici su u protekla dva dana, između ostalog, razmotrili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Srpske, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara.

Obavljena je i rasprava o izvještaju Komisije za koncesije Srpske za prošlu godinu, o Prijedlogu strategije upravljanja čvrstim otpadom za period 2017-2026. godina, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima.

Poslanici su razmotrili i prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Srpske prema Svjetskoj banci - Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu podrške zapošljavanja.

Razmotren je i izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske o reviziji finansijskih izvještaja preduzeća "Robne rezerve Republike Srpske" za 2015. godinu, kao i izvještaj o izvršenju plana rada i finansijskog plana Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efiksnost Srpske za prošlu godinu.

Poslanici su razmotrili i informaciju o realizaciji zajedničkih projekata rješavanja stambenh pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, kao i informacija o sprovođenju Strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Srpske u prošloj godini.

Po okončanju glasanja o apsolviranim tačkama dnevnog reda biće održana sjednica Kolegijuma Narodne skupštine na kojoj će biti utvrđen dnevni red i termin održavanja 20. redovne sjednice parlamenta.

Poslije sjednice Kolegijuma, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović održaće konferenciju za novinare.

Narodna skupština Republike Srpske nastaviće danas zasjedanje razmatranjem izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske o reviziji finansijskih izvještaja preduzeća "Robne rezerve Republike Srpske" za 2015. godinu.
 
Narodna skupština Republike Srpske - Foto: RTRS
 

Poslanici će razmatrati i izvještaj o izvršenju plana rada i finansijskog plana Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efiksnost Republike Srpske za prošlu godinu.

Na dnevnom redu je i informacija o realizaciji zajedničkih projekata rješavanja stambenh pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, kao i informacija o sprovođenju Strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Srpske u prošloj godini.

Narodna skupština će razmatrati i prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Srpske prema Svjetskoj banci - Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu podrške zapošljavanja, a na dnevnom redu je i tačka izbor i imenovanja.

Početak sjednice zakazan je za 10.00 časova, a prenos zasjedanja možete pratiti na RTRS plus.

Tokom jučerašnjeg dana Narodna skupština je obavila raspravu o izvještaju Komisije za koncesije Srpske za prošlu godinu, o Prijedlogu strategije upravljanja čvrstim otpadom za period 2017 – 2026. godina, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da Srbija neće mijenjati svoju spoljnu politiku i da je suština, kako kaže, mudre politike da zemlja ne dozvoli da dođe u dilemu EU ili Rusija.
 
Ivica Dačić - Foto: SRNA
 

"Mi smo uspeli da u poslednjih pet godina izdržimo sve pritiske i ostanemo na evropskom putu, a da ne pokvarimo odnose sa našim prijateljima, pre svega, Rusijom i Kinom", poručio je Dačić.

On je naveo da je Srbija zbog jasne i principijelne politike promjenila svoj međunarodni položaj i postala kredibilan partner, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih odnosa Srbije.

"Јasno je da idemo evropskim putem, ali je isto tako jasan naš odnos sa Rusijom, čija je podrška od ključnog značaja za teritorijalni integritet Srbije", zaključio je Dačić.

Broj zahtjeva iz dana u dan raste. U prosjeku 200 saudijskih državljana dnevno traži vizu za dolazak u BiH.
 
Ambasada BiH u Rijadu (foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija) -
Ambasada BiH u Rijadu (foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija)

Ambasadi je ostalo manje od 500 stikera, a ambasador Senahid Bristrić zajedno sa 2 radnika radi na zahtjevima i unosi podatke čak i neradnim danima, piše Blic.

Služba za strance je odobrila 150 hitnih viza, za ljude koji putuju u narednih nekoliko dana i imaju rezervisane hotele i kupljene karte.

Uslov za zeleno svjetlo za sedam projekata vrijednih 120 miliona evra u koje se BiH uzda na predstojećoj konferenciji u Trstu 12. jula nisu akcize za gorivo. Ovo tvrde Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH, i njegov kolega iza Savjeta ministara Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Jusko je juče rekao za "Nezavisne" da mu nije poznato da je bilo ko uslovio listu projekata zakonom o akcizama. "U zadnjih sedamosam dana imao sam nekoliko sastanaka s važnim ljudima koji odlučuju o ovome i niko mi nije rekao da su akcize uslov.

Vjerujem, da je to doista tako da bi nas o tome i obavijestili", rekao je Jusko. Šarović kaže da akcize nisu nikakav direktni uslov za učešće BiH na samitu, te je dodao da je uslov za dobijanje projekata energetska strategija, koja je na pragu usvajanja, te da je za grantove u zaštiti životne sredine uslov strategija koja je nedavno usvojena. "Ali BiH je generalno dostigla limite u zaduživanju i zbog toga nema novih kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i drugih kreditora. Otud grozničava potraga za novim izvorima kreditnih garancija, a jedna od njih su nove akcize. To je sva istina. To znači da naši projekti mogu proći, ali biće problem kreditnog zaduženja", rekao je Šarović za "Nezavisne".

Milorad Dodik, predsjednik RS, u nedjelju je na ATV-u izjavio da ga je visokopozicionirana osoba iz Kabineta Angele Merkel, njemačke kancelarke, obavijestila da bez zakona o akcizama nema ni projekata za BiH. "On je rekao da ukoliko nema sporazuma s MMFom Evropa ne može više da pomaže i rekao je da na ovom sastanaku koji se održava u Trstu neće biti podržan nijedan novi projekat za BiH ukoliko se ne usvoji zakon o akcizama. Mislim da to za sve predstavlja problem jer se zaustavljaju investicione aktivnosti", rekao je Dodik.

Iz Delegacije EU su nam dali prilično neodređen odgovor, rekavši samo da je usvajanje zakona o akcizama od suštinskog značaja za stvaranje neophodnog fiskalnog prostora za finansiranje budućih investicija u BiH.

Konačna lista projekata, kako su nam precizirali, biće povezana s napretkom u provođenju reformskih mjera dogovorenih na prethodnim samitima, a koji se odnose na projekte povezivanja zemalja u regionu. Iz Ambasade Njemačke su nam rekli da ne žele da komentarišu Dodikovu izjavu, a odgovor iz italijanske ambasade mismo dobili juče.

Sedam projekata vezano je za transportnu infrastrukturu. U pitanju su dio koridora 5c u Hercegovini, dionica Mostar  Počitelj, sekcija autoputa Zenica Sjever  Žepče Jug, podsekcija Ponirak  Donja Gračanica, zatim od tunela Zenica ka Donjoj Gračanici do ulaza u tunel Pečuj, te dionica Odžak  Vukosavlje  Podnovlje  Rudanka  Doboj Jug, odnosno puni profil autoputa između petlje Johovac i petlje Rudanka, kao i dio autoputa Tarčin  Konjic, na južnom dijelu koridora 5c kroz Hercegovinu i dio koridora 5c koji se spaja na autoput Banjaluka  Doboj. Sedmi projekat se odnosi na rekonstrukciju i modernizaciju luke Brčko.

 

 
Akcize za gorivo nisu uslov za kredite EU

Ukoliko Srbija bude primorana da bira između bližih veza sa Rusijom i članstva u Evropskoj uniji, odlučiće se za ovo drugo, izjavila je premijerka Srbije Ana Brnabić u intervjuu američkoj novinskoj agenciji Blumberg.

Brnabićeva je rekla da će kao premijerka nastaviti put koji je počeo njen prethodnik, sada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, da bi pripremila zemlju za članstvo u EU do 2020. kada joj se završava mandat.

“EU je tamo gdje mi idemo – to je jasno”, rekla je Brnabićeva.

“Mi imamo emotivne veze sa Rusijom zbog tradicije, kulture i vjere”, navela je ona i ukazala na to da u Srbiji veliki broj ljudi u potpunosti doživljava Rusiju kao našeg velikog brata, našeg zastitnika.

Prema njenim riječima, ova osjećanja se ne mogu zanemariti, “ali naš strateski put je EU”. Podsjećajući da je Vučić odbio da prati odluku Unije da uvede sankcije Rusiji zbog Ukrajine, Blumberg navodi da Brnabićeva nije mogla da potvrdi da li će nastaviti taj stav ukoliko bude ugroženo pristupanje Srbije EU.

“Ne mogu to sada da komentarišem, jer je na Balkanu veoma teško posvetiti se bilo čemu. To je težak region”, rekla je Brnabić, za koju agencija napominje da ne pripada ni jednoj političkoj partiji i da je obrazovana u SAD i Britaniji.

Brnabićeva je rekla da postizanje napretka u normalizaciji odnosa sa Prištinom, kako je naveo Blumberg, sada zavisi od toga da Priština odobri neki stepen autonomije Srbima koji žive na sjeveru KiM, a da će na samom kraju biti odlučeno o pitanju statusa.

“Bez obzira da li smo u potpunosti spremni 2020. da se pridružimo EU, to će opet zavisiti od EU da li želi da prihvati nove članice”, rekla je Brnabić.

Ona je dodala da nikada nije imala razloga da sumnja da će imati Vučićevu punu podršku za teška pitanja, ali i odriješene ruke da radi šta misli da je najbolje.

Na pitanje da li će moći da donosi odluke bez njegovog nadzora, ona je rekla “bila bih iznenađena kada ne bih”.

Slovenački šef diplomatije Karl Erjavec najavio je da će Ljubljana uputiti Zagrebu protestnu notu zbog incidenata u Piranskom zalivu.
 
Ljubljana, Slovenija - Foto: AP
Ljubljana, SlovenijaFoto: AP

Kako prenose mediji u regionu, zbog uplovljavanja hrvarskih ribara i intervencije hrvatske policije u dijelu mora oko koga se Hrvatska i Slovenija spore, diplomatska nota će biti poslata danas popodne, a sutra će biti dostavljena Vladi Hrvatske.

Hrvatski mediji navode da “slovenačka strana interpretira događaj tvrdeći da je došlo do incidenta kada su ribari iz Hrvatske uplovili do polovine zaliva, odnosno područja koje Ljubljana smatra svojim“.

- Mislim da ti postupci pokazuju veliku nervozu na hrvatskoj strani - rekao je Erjavec.

Prošle nedjelje je Arbitražni sud u Hagu donio presudu po kojoj je Sloveniji pripalo tri četvrtine Piranskog zaliva, uz koridor ka otvorenom moru.

U subotu su mediji javili da je došlo do dva incidenta u zalivu, za koje je kriva hrvatska strana, dok je iz Zagreba saopšteno da su slovenački policijski brodovi u tri navrata povrijedili liniju razgraničenja na moru između dvije zemlje.

Slovenačka policija potvrdila je da su se danas dogodila dva incidenta u koje su bili uključeni hrvatski pecaroši u Piranskom zalivu.

U jednom slučaju, pecaroši su ušli na područje pod kontrolom slovenačke policije, ali su područje napustili nakon što su upozoreni o tome gdje se nalaze uz pratnju hrvatske policije, navodi STA.

U današnjem saopštenju slovenačke policije, navodi se da je slovenačka policija upozorila hrvatske pecaroše da se nalaze u teritorijalnim vodama Slovenije, nakon čega su se na licu mjesta našli i hrvatski policijski čamci koji su napustili područje u pravcu Savudrije.

Drugi sličan incident dogodio se u subotu popodne, kada je pecaroški čamac ušao na područje slovenačke policije. U istom maniru, svi hrvatski čamci, uključujući i dva patrolna čamca hrvatske policije napustili područje nakon upozorenja slovenačkih policajaca.

Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske saopštilo je da su slovenački policijski čamci prešli među u Piranskom zalivu tri puta u subotu.

Ministarstvo saopštava da su hrvatski policajci upozorili slovenačke kolege u sva tri slučaja da se nalaze u hrvatskim teritorijalnim vodama, nakon čega su se vratili u slovenačke vode.

Incidenti slovenačkih i hrvatskih čamaca u Piranskom zalivu

 

Strana 3 od 47
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…