All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

0°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 63%

Wind: 6.44 km/h

  • 19 Feb 2018

    Cloudy 1°C -2°C

  • 20 Feb 2018

    Mostly Cloudy 2°C -3°C

Partner Viber stickers

Regija

sreda, 07 februar 2018 18:39

Zvizdić: U februaru tranša od MMF

Predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić izjavio je danas u Sarajevu da će u februaru biti odobrena naredna tranša Međunarodnog monetarnog fonda za BiH.On je naveo da su u dopunskom pismu namjere MMF-u razrađeni rokovi za određene obaveze BiH.
 
Denis Zvizdić   (Foto:faktor.ba) -
 

"Pismo namjere ostaje potpuno identično, osim što smo u skladu sa našim obavezama promijenili određene rokove i dio prethodnih mjera pretvorili u strukturne mjere", precizirao je Zvizdić na konferenciji za novinare. 

On je objasnio da je u međuvremenu BiH ispunila dio mjera kako je to dogovoreno i definisano u dopunskom pismu namjere. 

"Јedna od tih mjera je set zakona o akcizama, a druga, koja je bila prethodna mjera, zakon o osiguranju depozita, postala je strukturna mjera", rekao je Zvizdić i dodao da bi ovim bila završena legislativna reforma bankarskog sektora.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da odluka Evropske unije o nemiješanju u proces odlučivanja zemalja regije predstavlja novu dimenziju podrške, naglašavajući da će donošenje odluka biti isključivo na državama i državnim zajednicama.
 
Milorad Dodik - Foto: Screenshot
 

Govoreći o novoj Strategiji proširenja Evropske unije, Dodik je istakao da Republika Srpska ostaje privržena evropskom putu, saopšteno je iz kabineta predsjednika Republike.

On je naglasio da mu je veoma drago zbog pozicioniranja Srbije kao najozbiljnijeg kandidata unutar regije na putu ka Evropskoj uniji i ocijenio da će Srbija na tom putu biti suočena sa teškim pitanjima kao što su pitanje granice i dijalog sa Prištinom.

"To su posebno teška pitanja, ako se ima u vidu da njihovo rješavanje ne zavisi samo od Srbije i njene dobre volje da ih riješi, već i od drugih faktora koji raznim zloupotrebama mogu ozbiljno da ugroze njen evropski put", ocijenio je predsjednik Republike Srpske.

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena danas poslaničkom raspravom o Prijedlogu dnevnog reda koji nije usvojen nakon cjelodnevne rasprave.
 
NSRS - Foto: RTRS
 

Na prijedlog Vlade Srpske poslanici bi, po hitnom postupku, trebalo da razmatraju odluke o garancijama i zaduženjima za auto-put Banjaluka-Doboj i restrukturiranje Željeznica Republike Srpske, kao i tri zakonska rješenja.

Predložena dopuna sporna je za opoziciju, koja traži da odluke o garancijama i zaduženju ne budu uvrštene u dnevni red. 

Prvu sjednicu nakon zimske pauze obilježila je rasprava opozicije o zapisnicima sa prethodnih zasjedanja na kojima je opozicija pokušala da blokira rad parlamenta, ali i traženje odgovorako je, prilikom glasanja zloupotrijebio identifikacionu karticu poslanika, koji u tom trenutku nije bio u sali.

U Višegradu će 14. februara biti održana manifestacija povodom obilježavanja Dana boraca odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske u kojem su za Srpsku život dala 23.184 vojnika, kao i 214 godina od podizanja Prvog srpskog ustanka.
 
Višegrad (arhiv) -
 

Predsjednik Pododbora Vlade Srpske za obilježavanje značajnih i istorijskih događaja Velimir Dunjić naglasio je da je ovo događaj od republičkog značaja koji se obilježava zajedno sa Odborom Vlade Srbije za njegovanje tradicije i jedan od četiri događaja koje zajedno obilježavaju vlade Republike Srpske i Srbije.

"Centralno obilježavanje Dana boraca je u Višegradu, a centralno obilježavanje Prvog srpskog ustanka je 15. februara u Oplencu u Topoli", rekao je Dunjić novinarima nakon  sastanka Pododbora u Višegradu.

On je istakao da će obilježavanje Dana boraca i Prvog srpskog ustanka u Višegradu početi parastosom poginulim srpskim ustanicima i poginulim borcima u manastiru Dobrun.

Istog dana, na Trgu palih boraca u Višegradu u 12.00 časova biće polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika.

U okviru ovog programa posjetioci će imati priliku da vide orkestar policije i nove gardiste koji su učestvovali na paradi povodom Dana Republike Srpske, 9. januara.

Dunjić očekuje da će ove godine ova manifestacija biti znatno posjećenija, te naveo da su pozivnice upućene, između ostalih, predstavnicima vlasti na nivou Srpske i predstavnicima koji su u organima BiH iz reda srpskog naroda, ambasadama Rusije i Srbije, te opštinama Stare Hercegovine i Podrinja.

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević izrazio je zadovoljstvo što će u Višegradu biti održana manifestacija povodom obilježavanja Dana boraca i 214 godina od podizanja Prvog srpskog ustanka.

"Ne smijemo zaboraviti stvaraoce Republike Srpske. Moramo njegovati i voditi računa o preživjelim borcima, ali i o porodicama čiji su članovi dali život za stvaranje Republike Srpske", naglasio je Đurević.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Višegrad Milisav Vasić rekao je da je čast što Boračka organizacija može doprinijeti obilježavanju ovako značajnog datuma za Republiku Srpsku.

"Ovo je od posebnog značaja za borce Vojske Republike Srpske, za građane Srpske i za cijelo srpstvo. U Višegradu postoji spomenik posvećen Prvom srpskom ustanku u porti Manastira Dobrun", istakao je Vasić.

U odbrambeno-otadžbinskom ratu od 1992. do 1995. godine bio je angažovan 215.671 pripadnik Vojske Republike Srpske, a njih 23.184 položila su život za Srpsku.

Prvi srpski ustanak protiv Turaka podignut je 15. februara 1804. godine u Orašcu, a u njemu su, osim hajdučkih četa, učestvovali seosko stanovništvo i srpska vojska koja je imala 25.000 vojnika.

utorak, 06 februar 2018 16:52

Bečići čekaju mališane iz Srpske

 Fond za dječiju zaštitu RS objavio je juče konkurs za učešće u projektu "Socijalizacija djece RS" u okviru kojeg će od 20. maja do 21. septembra na Crnogorskom primorju djeca boraviti u 14 smjena.

Obrasci za prijavu dostupni su u lokalnim centrima za socijalni rad, tačnije službama socijalne i dječije zaštite, kao i na internet stranici Fonda, a dokumentacija se može dostaviti zaključno sa 5. martom.

- Djeca će i ove godine biti smještena u Omladinskom hostelu "Užice" u Bečićima. Prva smjena trajaće osam dana, a preostalih 13 po deset - navedeno je u konkursu Fonda.

Projektom "Socijalizacija djece RS", koji se realizuje od 2002. godine, do sada je obuhvaćeno više od 23.000 djece iz svih opština u Srpskoj.

Riječ je, prije svega, o djeci iz socijalno ugroženih porodica - korisnicima prava iz socijalne i dječije zaštite, djeci iz višečlanih porodica, iz boračkih porodica, djeci sa posebnim potrebama i hroničnim zdravstvenim smetnjama, ali i posebno nadarenoj djeci, te talentovanim sportistima.

Bečići čekaju mališane iz Srpske

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunar Vigemark izrazio je nadu da će predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini uzeti u obzir pitanje oko kojeg se svi politički lideri slažu, a to je napredak na evropskom putu.

Kako je rekao, imajući u vidu da je članstvo u EU jedno od strateških ciljeva BiH te da većina građana BiH to i želi, onda napredak na evropskom putu i treba biti jedna od ključnih tema predizborne kampanje.

Po njegovom mišljenju, sasvim je opravdano da se o ovom pitanju razgovara tokom predizborne kampanje tako da glasači mogu postavljati pitanja političkim strankama i njihovim liderima o načinima na koje planiraju ostvariti napredak na evropskom putu.

- Napredak na evropskom putu je pitanje mnogo šire od izbora, to je generacijsko pitanje koje će odrediti budućnost za mlade i buduće naraštaje u BiH - kazao je Vigemark, dodajući da nije tajna da se mladi pitaju da ostanu ili odsele iz ove zemlje.

O tome je, kaže, već razgovarao sa velikim brojem ljudi tokom posjeta različitim gradovima u BiH te da mnogi imaju namjeru ostati u BiH, ali da ističu pitanje evropskih integracija kao jedno od ključnih.

Stoga je građanima BiH poručio da postavljaju pitanja, uz napomenu da se nada da će ovaj put političari davati odgovore koji su malo širi od onoga na što se trenutno fokusiraju, a to su "tradicionalne" etničke i nacionalne teme koje nisu toliko bitne.

Podsjetio je na Zajedničku izjavu o opredijeljenosti političkih lidera u BiH za poduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji, a kada je riječ o osnovnom predmetu interesovanja u BiH, to je, po Vigemarku, vladavina prava i nezavisno pravosuđe.

- To su teme koje i EU naglašava i apsolutno su nužne ukoliko BiH teži da postane članica EU. To nije neki cilj u budućnosti, koji nije nadomak, već nešto na čemu se odmah treba početi raditi - naglasio je te dodao da je, u tom kontekstu, potrebno prestati sa politizacijom pravosuđa.

Isti principi, smatra Vigemark, vrijede i za reformu javne uprave.

- Trebamo vidjeti javnu upravu koja je efikasna, nepristrasna i profesionalna i koja će omogućiti napredak u procesu EU integracija - istakao je.

Komentarišući proces reformi u BiH uopšte, šef Delegacije EU je kazao da će značajan dio reformi tek u narednih godinu ili dvije pokazati prave rezultate. Konstatovao je da su određena poboljšanja u nekim privrednim granama već vidljiva, navodeći da je izvoz rekordan, industrijski rast konzistentan, dok su kamate najniže od osnivanja Centralne banke BiH prije 20 godina.

- Ipak, sve to još uvijek nije dovoljno da se stvore nova radna mjesta. Preveliki je broj onih koji rade na crno, previše je nameta i poreza koje poslodavci plaćaju ako žele nekoga zaposliti - dodao je.

Napomenuo je da se čini kao da se značajan dio procesa EU integracija odvija na visokom nivou koji uključuje političare, državne službenike i birokrate, međutim, ističe, prava se promjena, pogotovo kada se radi o reformama, može desiti samo na lokalnom nivou jer se tu vide rezultati. 

Ukazao je i na činjenicu da je korupcija još uvijek prisutna u velikoj mjeri, što onemogućava povoljnu poslovnu klimu koja bi donijela više privatnih investicija, domaćih i stranih.

Vigemark je podsjetio i na razgovor predsjednika Evropske komisije Žaan-Klaude Junkera sa predsjedavajućim Presdjedništva BiH Draganom Čovićem prošle sedmice u Briselu, kada je Junker izjavio da BiH mora nastaviti sa reformama, gdje je, prije svega, mislio na socijalne i ekonomske reforme te reforme pravosuđa.

Iako, kako je rekao, razumije da se mnogi pitaju koje su dobrobiti ovih reformi, ambasador ne želi apelovati na strpljenje građana, koji su u proteklih 20 i više godina pokazali nevjerovatno strpljenje.   

- Međutim, to je kao gradnja mosta preko rijeke. Došli ste do pola, a da bi prešli preko rijeke, morate izgraditi i drugu polovinu ili se vratiti nazad. Ali, nema povratka nazad na evropskom putu - podvukao je.

Šef Delegacije EU ocijenio je da je BiH tokom protekle dvije-tri godine dosta napredovala kada su u pitanju EU integracije, napominjući da je bitan korak bio podnošenje aplikacije za članstvo u EU, dok je sada važno finalizovati aktivnosti u vezi sa Upitnikom Evropske komisije.

Vigemark smatra da sve ove stvari dolaze u pravom trenutku za BiH, iako je prošle godine izgubljeno izvjesno vrijeme na "prepucavanja" političkih lidera, zbog kojeg svi oni trebaju snositi odgovornost.

Naglasio je da će 2018. godina bez sumnje biti izuzetno važna godina, ne samo za BiH, već i za cijeli Balkan, napominjući, u tom kontekstu, da će Evropska komisija danas prezentovati Strategiju za proširenje EU koja će pokrivati zapadni Balkan.

Sada će to, kaže Vigemark, biti jedan od glavnih prioriteta za EU, što je samo po sebi, važno. Istakao je da će se u Evropi sada voditi velika debata i diskusija o njenoj budućnosti, jer će i zemlje EU morati proći kroz određene promjene ukoliko će primati nove članice.

Po njemu, za BiH možda nije najbolje da se sve to dešava u izbornoj godini, ali mišljenja je da to istovremeno može biti test za političke stranke i njihove lidere da vide da li zaista mogu zadržati evropski put kao prioritet.

Političkim liderima u BiH poručio je da nastave raditi na evropskom putu jer BiH ima priliku da sustigne susjedne zemlje, dok će međunarodna zajednica biti na raspolaganju da pomogne koliko je moguće.  

U razgovoru za Fenu osvrnuo se i na regionalnu saradnju te konstatovao da je ona neophodna, zbog čega bi sve zemlje u regiji trebale riješiti granična pitanja, na način na koji je to BiH uradila sa Crnom Gorom.

- Iskoristite sve sinergije koje postoje jer EU zaista želi posmatrati zapadni Balkan kao grupu zemalja jer imate mnogo više zajedničkog od onog što vas razdvaja - zaključio je šef Delegacije EU u BiH.

Vigemark: Evropski put treba biti jedna od ključnih tema predizborne kampanje

- Bosna i Hercegovina će morati ostvariti održiv i značajan napredak u reformama i funkcionalnosti ako želi da bude spremna da otvori pregovore za članstvo u EU do kraja 2023. godine, navedeno je u Nacrtu strategije EU za zapadni Balkan, koji bi danas trebalo da usvoje evropska tijela, a koji je u posjedu "Nezavisnih".

Sudeći po ovom nacrtu, EU prvi put u istoriji proširenja usvaja kompletan akcioni plan za primanje zemalja zapadnog Balkana, a u tom cilju spremna je čak i na unutrašnju reorganizaciju i promjenu sistema unutrašnjeg donošenja odluka, koja treba da se desi prije nastavka proširenja, do 2025. godine.

"Primanje zapadnog Balkana će se odraziti na trenutne institucionalne aranžmane unutar Unije. Prije zaključivanja pregovora trebaće nam prijedlozi u vezi s tim institucionalnim aranžmanima", navedeno je u ovom nacrtu.

Za balkanske zemlje važna je i odredba po kojoj zemlje članice, kao ni zemlje kandidati neće smjeti koristiti međusobne nesuglasice za blokiranje napretka u pregovorima. S tim u vezi, EU zahtijeva rješavanje problema između Beograda i Prištine. Konkretno, to bi trebalo da znači da Hrvatska neće moći koristiti pitanja hrvatskog naroda u BiH, ili neriješena granična pitanja radi eventualnog usporavanja bh. članstva, kao što je, na primjer, Slovenija blokirala Hrvatsku u vezi sa Piranskim zalivom.

Kao stvar principa zemlje koje su na samoj ivici EU treba da imaju strateški interes da budu zagovarači evropskih aspiracija njihovih susjeda, a ne da im te aspiracije otežavaju, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

U nacrtu je dalje istaknuto da će do 2025. završiti transformaciju ka jačoj i pravno efikasnijoj uniji, a da bi Srbija i Crna Gora mogle biti spremne za članstvo. Da bi do kraja 2019. godine BiH dobila kandidaturu, uslov je da ispunimo akcioni plan koji ćemo predstaviti u ovom članku i riješimo upitnik, što je uopšte preduslov da bismo krajem 2023. mogli započeti pregovore.

Slične ocjene iznesene su na brifingu za novinare uoči objavljivanje ovog dokumenta, istaknuvši da se politika proširenja ne mijenja, a da predviđa da su Srbija i Crna Gora najbliže da do 2025. godine budu pred ulaskom u EU. Upozorili su da još čekaju odgovore BiH na evropski upitnik, a u trenutku kada dođu u Evropsku komisiju počeće ih pregledati i pripremati mišljenje o tome da li je BiH spremna preći u novu fazu pregovora, što bi trebalo započeti na ljeto. Ističu i da je Crna Gora kandidatski status ostvarila 2012. godine i do sada je otvorila 30 poglavlja, a tri privremeno zatvorila, te da je veliki korak naprijed i ulazak Crne Gore u NATO. Što se tiče Srbije, kažu da do sada ima 12 otvorenih poglavlja, a stava su da je jako bitno da se nastave pregovori sa Prištinom.

Akcioni plan sadrži šest glava i u njima su navedeni konkretni koraci po oblastima koje zemlje zapadnog Balkana moraju da ispune do kraja 2019. godine. Oblasti se odnose na jačanje vladavine prava, bezbjednosnu i migracionu politiku, socijalno-ekonomske reforme, jačanje povezanosti, digitalnu agendu i regionalno pomirenje. Ako BiH ispuni sve ove mjere, može se nadati krajem naredne godine dobijanju kandidature za članstvo. U nacrtu je istaknuto da će Akcioni plan biti detaljno predstavljen u martu.

Primjera radi, u poglavlju vladavine prava EU će insistirati na otvaranju predmeta krupne korupcije, a uvešće i mehanizme kontrole sprovođenja tih procesa. EU, bez uvijanja, govori o vezi kriminalnih i političkih struktura, sistemskoj korupciji i insistiranju na odlučnom rješavanju ovih problema.

U poglavlju o bezbjednosti predviđeno je formiranje mješovitih istražnih timova između zemalja članica i zemalja zapadnog Balkana. U dijelu u kojem se govori o energetici, EU insistira na energetskoj uniji, jedinstvenom regulativnom okviru za električnu energiju, a u digitalnoj agendi predviđeno je i uvođenje evropskog rominga za mobilne operatere.

Jedna od ključnih poruka zvaničnika EU je da se lideri u BiH, ali i u regionu ne smiju vraćati konfliktima. Kada je riječ o BiH, istaknuto je da je ova zemlja na začelju na Balkanu kada je riječ o EU integracijama, ali da je u međuvremenu ipak napravila određene pomake.

Cilj nacrta ove strategije, koji se danas objavljuje, je pripremiti javno mnjenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške finansijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU.

"Pristupanje EU je izbor za koji je potreban politički i društveni konsenzus. Ne smije biti nedorečenosti od strane lidera gdje zapadni Balkan pripada i smjera u kojem treba da ide. To je neophodno kako bi bila osigurana podrška vlastitih građana i građana EU i mora biti uključeno u komunikaciju lidera sa građanima", navedeno je u ovom dokumentu.

Detalji Nacrta strategije za zapadni Balkan: Svađe više neće moći blokirati pregovore

Narodna skupština Republike Srpske počeće danas 23. redovnu sjednicu. Na predloženom dnevnom redu nalazi se 31 tačka dnevnog reda. Među njima su i Strategija za borbu protiv korupcije i Nacrt zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom.

U dnevni red su uvrštene i interpelacije opozicije o politikama u oblasti zdravstvenog i penzionog sistema, kao i upravljanja javnim preduzećima. I pored toga nije poznato na koji način će djelovati poslanici opozicije, koji ovih dana nisu štedjeli kritike na predloženi dnevni red.

Iz opozicije su juče ponovo kritike na odluke o novim zaduženjima. Predsjednik PDP-a Barnisalv Borenović na sjednici Odbora za finansije i budžet zatražio je da sa sutrašnje sjednice budu povučene odluke o iznosu garancija koje Republika Srpska može izdati u 2018. godini, prihvatanju zaduženja prema Svjetskoj banci po projektu restrukturiranja "Željeznica Republike Srpske" i prihvatanju zaduženja prema Evropskoj investicionoj banci za dodatno finansiranje po projektu izgradnje auto-puta Banjaluka-Doboj.

"Za to ne postoje uslovi, ne samo što su odluke po hitnom postupku, nego zato što ima mnogo maglovitih i nedovoljnih argumenata za raspravu, posebno kada je riječ o odluci o iznosu garancija u 2018. godini", rekao je poslanik PDP-a Branislav Borenović.

Podjesćamo, iz Vlade je ranije poručeno da su planirane garancije, podrška razvojnim projektima javnih preduzeća, opština i javnih ustanova u Srpskoj.

"Planiran je početak granje HE Buk Bijela, nastavak izgradanje HE Dabar i nastavak izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj i sve te projekte će Vlada podržati kroz izdavanje garancija", naveo je ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.

"Sve što ide u razvojne projekte, a ne krpljenje rupa i potrošnju, ja i klub SNSD-a smo za", dodao je poslanik SNSD-a Radovan Višković.

Rasprava o ovim tačkama na Odboru za finasije i Budžet bila je prilično burna, a da li će se prenijeti i u skupštinske klupe, još nije poznato. 

"Mi ćemo odlučiti  nakon sjednice kolegijuma, takav je dogovor", kaže Borenović.

"Ja ih pozivam da učestvuju, da rade ono za šta su plaćeni i da javno postave sva pitanja oko kojih imaju nedoumica", izjavio je Višković,

Iz opozicije su kritikovali i današnji prijedlog vlade o uvrštavanju u dnevni red, po hitnom postupku, izmjena i dopuna Zakona o koncesijama i Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije. Time bi, kažu, na dnevnom redu bilo ukupno šest zakona i odluka po hitnom postupku, koji su u Narodnu skupštinu upućeni samo nekoliko dana prije sjednice. Konačna odluka o uvrštavanju ovih tačaka u dnevni red, biće donesena na Kolegijumu, uoči same sjednice.

Uoči sjednice NSRS opozicija traži da odluke o zaduženjima budu skinute sa dnevnog reda!

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark upoznao je danas predsjedavajućeg Savjeta ministara Denisa Zvizdića o sadržaju Strategije proširenja Evropske unije na zapadni Balkan.
 
Denis Zvizdić i Lars Gunar Vigemark - Foto: SRNA
 

Vigemark je rekao da će plan Strategije u Evropskom parlamentu sutra predstaviti visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini i evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Јohanes Han, saopšteno je iz Savjeta ministara.

On je dodao da Strategija predstavlja dokument koji pokazuje snažnu opredijeljenost EU za proširenje na zemlje zapadnog Balkana.

Vigemark je rekao da će u akcionom planu mjera i projekata osnažiti zemlje koje su u procesu proširenja.

Prema njegovim riječima, ti projekti će uključivati jačanje vladavine prava, jačanje mjera u oblasti bezbjednosti i migracija, podršku socio-ekonomskom razvoju, infrastrukturno i energetsko povezivanje, digitalnu agendu za zapadni Balkan, te jačanje pomirenja i dobrosusjedskih odnosa.

On je naglasio je da nova Strategija daje mogućnost svim zemljama zapadnog Balkana da ispunjavanjem uslova imaju odmah mogućnost za pristupanje EU.

Ambasador Vigemark je najavio i dolazak predsjednika Evropske komisije Žan Klod Јunkera krajem februara u BiH.

ponedeljak, 05 februar 2018 09:10

Sutra "Dan D" za evrointegracije Balkana

Sutra je "Dan D" za Zapadni Balkan, a prije svega za Srbiju i Crnu Goru, jer će tada biti objavljena strategija Evropske unije o potencijalnom proširenju.
 
Balkan (Foto: Sputnik) -
Balkan (Foto: Sputnik)

Ako budu usvojeni dosadašnji prijedlozi, i naravno ako ispuni uslove, Srbija bi 2025. godine mogla da postane punopravna članica Unije. Prema Nacrtu ovog dokumenta, u evrointegracije Srbijom ide i Crna Gora, a uslov koji obe države moraju ispuniti je vladavina prava. U slučaju Srbije neophodna je i normalizacija odnosa sa Kosmetom.

Prema onome što je do sada poznato, tokom 2019. godine trebalo da budu ispunjena prelazna mjerila u poglavljima pravosuđa i unutrašnjih poslova, kao i puna normalizacija odnosa s Kosovom. Po ispunjenju ovih uslova, EU bi trebalo da riješi pitanje mjerila za zatvaranje poglavlja, i da bude spremna za drugu fazu pregovora najkasnije do kraja 2019. godine. U Nacrtu se navodi da bi zemlje članice EU mogle da daju pristanak na zatvaranje pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom na međuvladinoj konferenciji do kraja 2023. godine.

Posljednji korak je ratifikacija pristupnih sporazuma, što bi značilo i ulazak u ponopravno članstvo, ne samo dvije zemlje, već cijeli region. Plan EU je da u svoje članstvo primi šest balkanskih država: Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, BiH, ali i samoproklamovanu državu Kosovo jer EU strahuje da Rusija opasno širi svoju zonu uticaja, upravo na područje gdje tradicionalno već ima saveznike - Zapadni Balkan.

Međutim, Nacrt ovog dokumenta nije i konačan jer svaka zemlja članica Unije, može da pošalje svoje prijedloge, ali i zamjerke, kao što je to prethodih dana učinila Španija. Naime, ova zemlja je u Brisel proslijedila niz protestnih dokumenata, u kojima između ostalog piše da se protive korišćenju termina WB6 (skraćenica za šest zemalja Zapadnog Balkana), kao i da za njih “Kosovo nije dio procesa proširenja“ i da se Kosovo može posmatrati samo kao region u okviru Srbije.

Strana 3 od 79
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…