All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Mostly Cloudy

17°C

Novi Grad

Mostly Cloudy

Humidity: 76%

Wind: 11.27 km/h

  • 30 May 2017

    Scattered Thunderstorms 25°C 14°C

  • 31 May 2017

    Partly Cloudy 23°C 17°C

Regija

Lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zoran Zaev rekao je da je dobio podršku međunarodne zajednice i ambasadora u Makedoniji.
 
Zaev: NATO, Amerika i EU su uz nas  (Foto: REUTERS/ Ognen Teofilovski) -
Zaev: NATO, Amerika i EU su uz nas (Foto: REUTERS/ Ognen Teofilovski)

"Volim ovu zemlju, a na izborima su se građani odlučili za promjene. Cijela međunarodna zajednica, Amerika, EU i NATO gledaju na nas kao na motor, i mi ćemo to ispoštovati", rekao je Zaev na konferenciji na novinare u Skoplju.

On je okarakterisao napad na njega u Sobranju kao pokušaj ubistva, navodeći da će napadači biti pronađeni i da će odgovarati.

"Ovo juče je bio pokušaj ubistva sa smišljenim planom. Sve je moglo da se vidi - od pokreta maskiranih lica do toga kako su pušteni da uđu u zgradu Sobranja i kako su usmjeravani", rekao je Zaev na konferenciji za novinare.

Zaev je najavio brzo formiranje nove reformske vlade Makedonije.

On kaže da sastanak političkih lidera, koji je za danas zakazao makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, ne može da bude održan u uslovima kada je veći broj političara povrijeđen.

Nemiri u zgradi Sobranja počeli su nešto poslije 18.00 časova, nakon što je nekadašnji komandant Oslobodilačke nacionalne armije Talat Džaferi, glasovima SDSM-a i albanskih partija, izabran za predsjednika parlamenta.

Iz MUP-a je saopšteno da su građani, koji su protestovali u organizaciji pokreta "Za zajedničku Makedoniju", u 18.50 časova nasilno ušli u zgradu Sobranja, te da je prilikom narušavanja javnog reda i mira povrijeđeno oko 100 lica, među kojima 22 policajca i poslanici Zoran Zaev, Damjan Mančevski i Zijadin Sela.

Ministar unutrašnjih poslova Makedonije Agim Nuhiju najavio je da će se iz moralnih razloga povući s te funkcije.

Na konferenciji za novinare on je izrazio žaljenje zbog nereda u Sobranju i istakao da pojedine strukture u ministarstvu nisu obavile svoj dio posla.

Nuhiju je rekao da će odobrenje da podnese ostavku zatražiti od lidera svoje partije - DUI Alija Ahmetija i da će obezbijediti uslove za miran transfer vlasti

Sastanak na koji je predsednik Makedonije Đorđe Ivanov pozvao lidere političkih stranaka posle izbijanja nemira u parlamentu još je neizvjestan.

Učešće je do sada potvrdio samo lider VMRO DPMNE Nikola Gruevski.

Lideri SDSM i nove parlamentarne većine u Sobranju Makedonije nemaju nameru da prisustvuju liderskom sastanku koji je Ivanov sazvao za danas, objavio je portal Plus info.

Taj sajt koji je ranije javno podržao djelovanje parlamentarne većine navodi da je informacija nezvanična, ali da do sada nijedna politička partija iz parlamentarne većine nije ni potvrdila, ni negirala da će prisustvovati sastanku.

Skoro je izvjesno da se Zoran Zaev neće pojaviti na liderskom sastanku koji je sazvao predsjednik Đorđe Ivanov, javila je agencija Makfaks, pozivajući se na partijske izvore.

Kako je prenosi agencija Makfaks, rukovodstvo SDSM je najavilo sastanak na kojem će odlučiti koji će biti njihovi sljedeći koraci.

Lider albanske stranke DUI Ali Ahmeti izjavio je danas da se neće odazvati pozivu predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova na sastanak stranačkih lidera jer je Ivanov, kako je naveo, "dio problema, a ne rješenja".

Iz kabineta Ivanova još nije saopšteno kada će se najavljeni sastanak održati.

Novi predsednik makedonskog Sobranja Talat Džaferi ocenio je da će "biti posljedica" zbog onoga što se tokom protekle noći dešavalo u Skoplju.

"Ovo je teška situacija i događaji od sinoć će sigurno imati svoje reperuksije. Ipak, verujem da će sada sve leći na svoje mesto. Albanski poslanici su dobro, mi smo odmah evakuisani i nismo u opasnosti", rekao je Džaferi za "Zeri".

Kako prenosi prištinska "Koha", Džaferi je rekao i da su "pučisti oni koji su dugo uzurpirali institucije".

Da će sve "leći na svoje" smatra i bivši švedski premijer i diplomata Karl Bilt, ali pod uslovom da Evropska unija reaguje i stupi u kontakt sa Džaferijem.

"EU bi trebalo da bude brza i odlučna u priznavanju i uspostavljanju kontakta sa novim predsedavajućim makedonske skupštine Džaferijem", naveo je kopredsedavajući Evropskog saveta za međunarodne odnose.

Situacija u centru Skoplja je normalizovana, saopštio je jutros makedonski MUP. Policija je evakuisala sve poslanike, a zatim se sukobila sa demonstrantima, koji su postavili šatore ispred Sobranja i tu dočekali jutro.

Lider najuticajnije VMRO DPMNE i bivši premijer Nikola Gruevski vratio se u Skoplje iz posjete Beču, a nakon povratka je saopštio da osuđuje način na koji su SDSM i druge stranke, koje podržavaju pokušaj nezakonitog izbora predsjednika parlamenta. Naglasio je da je to očito kršenje svih demokratskih i pravnih procedura do krajnjih granica i da se time svjesno doprinosi povećanju tenzija i polarizaciji makedonskog društva.

Prema procjenama skopskih medija, ispred Sobranja se noćas nalazilo više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

Situacija se smiruje, jer je najveća opasnost od eskalacije sukoba izbjegnuta evakuacijom poslanika SDSM-a, DUI-ja i Alijanse za Albance kojima je, kako se navodi, prijetio linč od naroda revoltiranog izborom Džaferija za novog predsjednika Parlamenta, javlja makedonski Dnevnik.

- Svako treba da bude odgovoran za svoje postupke i svjestan posljedica koje će proizaći iz njih. Ni drugi spolja neće nam riješiti probleme ako ih sami ne riješimo u saglasnosti sa državnim interesima Makedonije - poručio je Ivanov sinoć u obraćanju.

Ivanov je napomenuo da su lideri dobili podršku građana i da su najodgovorniji za nalaženje rješenja u skladu sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom Sobranja koji su juče bili prekršeni.

Policija je šok-bombama nezadovoljne građane uspjela da odbije od zgrade Parlamenta, a suzavcem u samom Sobranju odbila je narod koji je ušao u zgradu i opkolio opozicione poslanike.

Sukob je izbio zbog pokušaja koalicije SDSM-a, DUI-ja i Alijanse za Albance da samovoljno izaberu predsjednika Parlamenta, iako je VMRO-DPMNE upozoravao da će doći do revolta građana, konflikata i da će se situacija otrgnuti kontroli. Kako navodi Dnevnik, upravo se to i desilo, a sinoćnji sukob bio je veoma žestok.

- Očigledno je da poslije ovoga Makedonija ulazi u zonu neizvjesnosti, a ostaje da se vidi šta će se danas dogoditi. Ivanov je pozvao lidere političkih partija na sastanak kako bi se našlo racionalno rješenje, uz poštovanje ustavnih i zakonskih normi. Međutim, pitanje je koliko njih će se tom pozivu odazvati - prenosi Sputnjik.

 

 

Dolazak ili nedolazak lidera političkih partija na sastanak sa Ivanovim, biće prvi indikator da li će situacija dalje eskalirati ili će ići ka smirivanju.

- U međuvremenu je i američka ambasada pozdravila izbor Džaferija za predsjednika parlamenta, što znači da će i taj element uticati na sve ono što će se danas dešavati u Skoplju i širom Makedonije - zaključuje Dnevnik.

Povrijeđeno više od stotinu ljudi

Više od 100 ljudi je povređeno u sukobima u Skoplju pošto su pristalice pokreta Za zajedničku Makedoniju upale u Sobranje. Neredi su počeli nakon što je glasovima socijaldemokrata i albanskih partija Talat Džaferi izabran za predsjednika Sobranja.

Među povrijeđenima i lider SDSM-a Zoran Zaev, dok je teške povrede zadobio poslanik Zijadin Sela.

Situacija je normalizovana, a prema sopštenju makedonske policije, povređene su ukupno 102 osobe, uključujući 22 policajca i trojicu poslanika.

Građani Makedonije, koji mjesecima protestuju protiv mogućnosti da SDSM Zorana Zaeva sa albanskim partijama formira novu vladu, sinoć su u šatorima noćili ispred zgrade Sobranja.

Prema procjenama skopskih medija, ispred Sobranja se nalazi više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

Mađarska je završila drugu ogradu duž granice sa Srbijom, rekao je danas premijer Viktor Orban.
 
Mađarska ograda - Foto: Beta/AP
Mađarska ogradaFoto: Beta/AP

- Riječ je o ogradi dužine 155 kilometara i visine tri metra i može da zaustavi mase ljudi - rekao je Orban za državni radio.

Mađarski lider je naveo da bi Evropska unija trebalo da bude manje kritična prema Turskoj kada se već toliko oslanja na saradnju Ankare u suzbijanju priliva migranata.

Naveo je da je Turska članica NATO i, prema tome, saveznik.

- Ne smijemo da tretiramo Tursku kao državu koja nije naš saveznik i moramo da pokažemo poštovanje prema turskom narodu i njihovom predsjedniku - rekao je Orban.

Ovo što se događa u Makedoniji nije više samo makedonski problem već problem svih nas koji ovdje živimo, izjavio je sinoć premijer i izabrani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i apelovao na građane Makedonije da probleme rješavaju na miran način.
 
Vlada Srbije - Foto: RTRS
Vlada SrbijeFoto: RTRS

Premijer Vučić događaje u Makedoniji prati, sa saradnicima, iz Vlade Srbije, a za danas je zakazao sjednicu Biroa za koordinaciju službi bezbjednosti.

Vučić je sinoć razgovarao sa liderima u regionu o situaciji u Makedoniji, i u tim razgovorima je zaključeno da je smirivanje situacije jedino moguće rješenje. On je razgovarao sa sa liderom VMRO-DPMNE Nikolom Gruveskim, premijerom Bugarske Bojkom Borisovim i predsedsjedavajućim albanskog parlamenta Ilirom Metom.

Premijer je rekao da smatra da građani Makedonije dobro znaju i da poštuju način na koji se Srbija odnosila prema građanima Makedonije, ali i prema državi Makedoniji.

- Veoma sam zabrinut zbog svih večerašnjih događaja i moja jedina poruka je, a mislim da ljudi u Makedoniji to znaju, da ih zamolim da sve probleme i nesuglasice rješavaju na miran način, da, ako imam bilo kakvo pravo, kažem da je smirivanje situacije u najvećem interesu Makedonije i njenih građana, a sve druge stvari i problemi mogu da se rješavaju za pregovaračkim stolom, na miran način, u mirnoj atmosferi - istakao je Vučić.

Prema njegovim riječima, ovo više i nije samo makedonski problem, već postaje "problem svih nas koji ovdje živimo i bolje da odmah zaustavimo sve probleme i da obezbijedimo mir i stabilnost za našu djecu".

- Molim sve u Makedoniji, i one koji su mi i poznanici, neki i prijatelji, ali i one koje ne poznajem, da razumiju ovu poruku kao dobronamiernu i da ponovo zavladaju mir i sigurnost za sve građane Makedonije, a u Srbiji ćete uvijek imati odanog i iskrenog prijatelja - naglasio je Vučić.

Da li će situacija u Makedoniji eksalirati, zavisi od toga ko će se od stranačkih lidera jutros pojaviti u kabinetu makedonskog predsjednika.
 
Đorđe Ivanov (foto: Tanjug/Zoran Žestić) -
Đorđe Ivanov (foto: Tanjug/Zoran Žestić)

Situacija u centru Skoplja je normalizovana, saopštio je jutros makedonski MUP. Policija je evakuisala sve poslanike, a zatim se sukobila sa demonstrantima, koji su postavili šatore ispred Sobranja i tu dočekali jutro.

Prema procjenama skopskih medija, ispred Sobranja se noćas nalazilo više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

Situacija se smiruje, jer je najveća opasnost od eskalacije sukoba izbjegnuta evakuacijom poslanika SDSM-a, DUI-ja i Alijanse za Albance kojima je, kako se navodi, prijetio linč od naroda revoltiranog izborom Džaferija za novog predsjednika Parlamenta, javlja makedonski Dnevnik.

- Svako treba da bude odgovoran za svoje postupke i svjestan posljedica koje će proizaći iz njih. Ni drugi spolja neće nam riješiti probleme ako ih sami ne riješimo u saglasnosti sa državnim interesima Makedonije - poručio je Ivanov sinoć u obraćanju.

Ivanov je napomenuo da su lideri dobili podršku građana i da su najodgovorniji za nalaženje rješenja u skladu sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom Sobranja koji su juče bili prekršeni.

Policija je šok-bombama nezadovoljne građane uspjela da odbije od zgrade Parlamenta, a suzavcem u samom Sobranju odbila je narod koji je ušao u zgradu i opkolio opozicione poslanike.

Sukob je izbio zbog pokušaja koalicije SDSM-a, DUI-ja i Alijanse za Albance da samovoljno izaberu predsjednika Parlamenta, iako je VMRO-DPMNE upozoravao da će doći do revolta građana, konflikata i da će se situacija otrgnuti kontroli. Kako navodi Dnevnik, upravo se to i desilo, a sinoćnji sukob bio je veoma žestok.

- Očigledno je da poslije ovoga Makedonija ulazi u zonu neizvjesnosti, a ostaje da se vidi šta će se danas dogoditi. Ivanov je pozvao lidere političkih partija na sastanak kako bi se našlo racionalno rješenje, uz poštovanje ustavnih i zakonskih normi. Međutim, pitanje je koliko njih će se tom pozivu odazvati - prenosi Sputnjik.

 

Dolazak ili nedolazak lidera političkih partija na sastanak sa Ivanovim, biće prvi indikator da li će situacija dalje eskalirati ili će ići ka smirivanju.

- U međuvremenu je i američka ambasada pozdravila izbor Džaferija za predsjednika parlamenta, što znači da će i taj element uticati na sve ono što će se danas dešavati u Skoplju i širom Makedonije - zaključuje Dnevnik.

Povrijeđeno više od stotinu ljudi

Više od 100 ljudi je povređeno u sukobima u Skoplju pošto su pristalice pokreta Za zajedničku Makedoniju upale u Sobranje. Neredi su počeli nakon što je glasovima socijaldemokrata i albanskih partija Talat Džaferi izabran za predsjednika Sobranja.

Među povrijeđenima i lider SDSM-a Zoran Zaev, dok je teške povrede zadobio poslanik Zijadin Sela.

Situacija je normalizovana, a prema sopštenju makedonske policije, povređene su ukupno 102 osobe, uključujući 22 policajca i trojicu poslanika.

Građani Makedonije, koji mjesecima protestuju protiv mogućnosti da SDSM Zorana Zaeva sa albanskim partijama formira novu vladu, sinoć su u šatorima noćili ispred zgrade Sobranja.

Prema procjenama skopskih medija, ispred Sobranja se nalazi više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

petak, 28 april 2017 00:00

Godišnjica smrti vidovdanskog heroja

U češkom zatvoru Terezinu, 28. aprila 1918. godine umro je Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna", čiji je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda na Vidovdan 1914. godine u Sarajevu poslužio Beču kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, što je dovelo do Prvog svjetskog rata.

Članovi "Mlade Bosne" izvršili su atentat u znak protesta protiv austrougarske okupatorske politike i težnje većinskog srpskog naroda za oslobođenje i ujedinjenje.


Zbog atentata na Franca Ferdinanda, 12. oktobra 1914. godine pred sud je izvedeno 25 mladih ljudi.

Od šest atentatora, njih pet je bilo mlađe od 21 godine, što ih je, prema tadašnjem zakonu, činilo maloljetnim. Osuđeni su 29. oktobra 1914. na dugogodišnje zatvorske kazne i smrt vješanjem.

U vrijeme kad se desio atentat, Gavrilo Princip je bio mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora, gdje je bio izložen strašnim mučenjima.

Kaznu je služio u češkom Terezinu, gdje je i umro 28. aprila 1918. godine. Pri kraju života veoma je oslabio zbog loših zatvorskih uslova, tamnovanja i mučenja.

Na zidu ćelije u kojoj je i umro, prije 99 godina, Princip je napisao: "Naše će sjene hodati po Beču, lutati po dvoru, plašiti gospodu...".

A na zatvorskoj limenoj porciji, u znak sjećanja na noć uoči atentata kada su se vidovdanski heroji zakleli na grobu "mladobosanca" Bogdana Žerajića da će oni ostvariti njegovo započeto djelo, Gavrilo je urezao stihove: "Tromo se vreme vuče, i ničeg novog nema, danas sve kao juče, sutra se isto sprema. Pravo je rekao Žerajić, taj srpski soko sivi - Ko hoće da živi nek mre, ko hoće da mre nek živi".

Posmrtni ostaci "vidovdanskih junaka" nakon Prvog svjetskog rata, 7. jula 1920. godine preneseni su i sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu da bi tek 1939. godine njihove kosti bile konačno položene u kapeli "Vidovdanskih heroja" na pravoslavnom groblju, na Koševu.

Vlasti Kraljevine Jugoslavije postavile su spomen ploču na mjestu gdje je Princip izvršio atentat, ali su je okupatorske njemačke i ustaške snage, koje su došle u Sarajevo, uklonile 1941. godine i odnijele na dar nacističkom vođi Adolfu Hitleru.

Na istom mjestu, nakon Drugog svjetskog rata ponovo je postavljena spomen ploča na kojoj se nalazio natpis: "Sa ovoga mjesta 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je svojim pucnjem izrazio narodni protest protiv tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za slobodom".

Tu spomen ploču u proteklom ratu u BiH, 1992. godine maljem su uništili pripadnici muslimanske vojske, kao i Principove otiske stopa na mjestu atentata koje su se nalazile ispred Muzeja "Mlade Bosne".

Most u Sarajevu, nedaleko od mjesta atentata, 1918. godine dobio je naziv po Gavrilu Principu - Principov most, da bi ga nakon proteklog rata vlasti u Sarajevu preimenovale u Latinsku ćupriju.

I rodna kuća Gavrila Principa, koja je bila zapaljena u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1964. godine i pretvorena u spomen-muzej koji je čuvao uspomenu na ovog hrabrog mladića, ponovo je zapaljena 1992. godine.

Godišnjica smrti vidovdanskog heroja

petak, 28 april 2017 00:00

Godišnjica smrti vidovdanskog heroja

U češkom zatvoru Terezinu, 28. aprila 1918. godine umro je Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna", čiji je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda na Vidovdan 1914. godine u Sarajevu poslužio Beču kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, što je dovelo do Prvog svjetskog rata.

Članovi "Mlade Bosne" izvršili su atentat u znak protesta protiv austrougarske okupatorske politike i težnje većinskog srpskog naroda za oslobođenje i ujedinjenje.


Zbog atentata na Franca Ferdinanda, 12. oktobra 1914. godine pred sud je izvedeno 25 mladih ljudi.

Od šest atentatora, njih pet je bilo mlađe od 21 godine, što ih je, prema tadašnjem zakonu, činilo maloljetnim. Osuđeni su 29. oktobra 1914. na dugogodišnje zatvorske kazne i smrt vješanjem.

U vrijeme kad se desio atentat, Gavrilo Princip je bio mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora, gdje je bio izložen strašnim mučenjima.

Kaznu je služio u češkom Terezinu, gdje je i umro 28. aprila 1918. godine. Pri kraju života veoma je oslabio zbog loših zatvorskih uslova, tamnovanja i mučenja.

Na zidu ćelije u kojoj je i umro, prije 99 godina, Princip je napisao: "Naše će sjene hodati po Beču, lutati po dvoru, plašiti gospodu...".

A na zatvorskoj limenoj porciji, u znak sjećanja na noć uoči atentata kada su se vidovdanski heroji zakleli na grobu "mladobosanca" Bogdana Žerajića da će oni ostvariti njegovo započeto djelo, Gavrilo je urezao stihove: "Tromo se vreme vuče, i ničeg novog nema, danas sve kao juče, sutra se isto sprema. Pravo je rekao Žerajić, taj srpski soko sivi - Ko hoće da živi nek mre, ko hoće da mre nek živi".

Posmrtni ostaci "vidovdanskih junaka" nakon Prvog svjetskog rata, 7. jula 1920. godine preneseni su i sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu da bi tek 1939. godine njihove kosti bile konačno položene u kapeli "Vidovdanskih heroja" na pravoslavnom groblju, na Koševu.

Vlasti Kraljevine Jugoslavije postavile su spomen ploču na mjestu gdje je Princip izvršio atentat, ali su je okupatorske njemačke i ustaške snage, koje su došle u Sarajevo, uklonile 1941. godine i odnijele na dar nacističkom vođi Adolfu Hitleru.

Na istom mjestu, nakon Drugog svjetskog rata ponovo je postavljena spomen ploča na kojoj se nalazio natpis: "Sa ovoga mjesta 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je svojim pucnjem izrazio narodni protest protiv tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za slobodom".

Tu spomen ploču u proteklom ratu u BiH, 1992. godine maljem su uništili pripadnici muslimanske vojske, kao i Principove otiske stopa na mjestu atentata koje su se nalazile ispred Muzeja "Mlade Bosne".

Most u Sarajevu, nedaleko od mjesta atentata, 1918. godine dobio je naziv po Gavrilu Principu - Principov most, da bi ga nakon proteklog rata vlasti u Sarajevu preimenovale u Latinsku ćupriju.

I rodna kuća Gavrila Principa, koja je bila zapaljena u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1964. godine i pretvorena u spomen-muzej koji je čuvao uspomenu na ovog hrabrog mladića, ponovo je zapaljena 1992. godine.

Godišnjica smrti vidovdanskog heroja

petak, 28 april 2017 00:00

Godišnjica smrti vidovdanskog heroja

U češkom zatvoru Terezinu, 28. aprila 1918. godine umro je Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna", čiji je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda na Vidovdan 1914. godine u Sarajevu poslužio Beču kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, što je dovelo do Prvog svjetskog rata.

Članovi "Mlade Bosne" izvršili su atentat u znak protesta protiv austrougarske okupatorske politike i težnje većinskog srpskog naroda za oslobođenje i ujedinjenje.


Zbog atentata na Franca Ferdinanda, 12. oktobra 1914. godine pred sud je izvedeno 25 mladih ljudi.

Od šest atentatora, njih pet je bilo mlađe od 21 godine, što ih je, prema tadašnjem zakonu, činilo maloljetnim. Osuđeni su 29. oktobra 1914. na dugogodišnje zatvorske kazne i smrt vješanjem.

U vrijeme kad se desio atentat, Gavrilo Princip je bio mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora, gdje je bio izložen strašnim mučenjima.

Kaznu je služio u češkom Terezinu, gdje je i umro 28. aprila 1918. godine. Pri kraju života veoma je oslabio zbog loših zatvorskih uslova, tamnovanja i mučenja.

Na zidu ćelije u kojoj je i umro, prije 99 godina, Princip je napisao: "Naše će sjene hodati po Beču, lutati po dvoru, plašiti gospodu...".

A na zatvorskoj limenoj porciji, u znak sjećanja na noć uoči atentata kada su se vidovdanski heroji zakleli na grobu "mladobosanca" Bogdana Žerajića da će oni ostvariti njegovo započeto djelo, Gavrilo je urezao stihove: "Tromo se vreme vuče, i ničeg novog nema, danas sve kao juče, sutra se isto sprema. Pravo je rekao Žerajić, taj srpski soko sivi - Ko hoće da živi nek mre, ko hoće da mre nek živi".

Posmrtni ostaci "vidovdanskih junaka" nakon Prvog svjetskog rata, 7. jula 1920. godine preneseni su i sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu da bi tek 1939. godine njihove kosti bile konačno položene u kapeli "Vidovdanskih heroja" na pravoslavnom groblju, na Koševu.

Vlasti Kraljevine Jugoslavije postavile su spomen ploču na mjestu gdje je Princip izvršio atentat, ali su je okupatorske njemačke i ustaške snage, koje su došle u Sarajevo, uklonile 1941. godine i odnijele na dar nacističkom vođi Adolfu Hitleru.

Na istom mjestu, nakon Drugog svjetskog rata ponovo je postavljena spomen ploča na kojoj se nalazio natpis: "Sa ovoga mjesta 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je svojim pucnjem izrazio narodni protest protiv tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za slobodom".

Tu spomen ploču u proteklom ratu u BiH, 1992. godine maljem su uništili pripadnici muslimanske vojske, kao i Principove otiske stopa na mjestu atentata koje su se nalazile ispred Muzeja "Mlade Bosne".

Most u Sarajevu, nedaleko od mjesta atentata, 1918. godine dobio je naziv po Gavrilu Principu - Principov most, da bi ga nakon proteklog rata vlasti u Sarajevu preimenovale u Latinsku ćupriju.

I rodna kuća Gavrila Principa, koja je bila zapaljena u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1964. godine i pretvorena u spomen-muzej koji je čuvao uspomenu na ovog hrabrog mladića, ponovo je zapaljena 1992. godine.

Godišnjica smrti vidovdanskog heroja

petak, 28 april 2017 00:00

Na vidiku nova parlamentarna većina?

Nakon potresa u Stranci demokratske akcije (SDA) počeli su pregovori o novoj parlamentarnoj većini na nivou BiH.

Kako je za "Nezavisne" potvrdio Damir Bećirović, poslanik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u toku su pregovori i vjeruje da će u narednih 15 dana doći do velikih promjena.

"Ako dođe do promjena, budite sigurni da se akcize neće naći ni na dnevnom redu", rekao je Bećirović.

Podsjećamo da je u ponedjeljak Predsjedništvo SDA iz stranke isključilo Senada Šepića, dok su Sadiku Ahmetoviću, Salku Sokoloviću i Šemsudinu Mehmedoviću izrekli javni ukor. Njima su izrečene sankcije jer kao poslanici stranke u Predstavničkom domu nisu glasali za izmjene seta zakona o akcizama po hitnom postupku iako je dogovor da stranka podrži pomenute zakone. Oni su time, kako je zaključeno na sjednici, narušili ugled i nanijeli štetu stranci. Pomenuti poslanici su nakon toga odlučili da napuste Klub SDA u Predstavničkom domu BiH, tako da sada SDA ima šest poslanika u svom klubu, dok četvorka najavljuje osnivanje svog kluba.

Saznajemo da se pregovori vode između DF-a, SDP BiH, Saveza za promjene, SBB-a i HDZ 1990, kako bi se formirala nova parlamentarna većina, iz koje bi bi bili isključeni SDA, HDZ BiH i SNSD. Ako se ovoj grupi priključi četvorka koja je izašla iz Kluba SDA, ova nova postava mogla bi da ima 25 poslanika u Predstavničkom domu BiH.

Borislav Bojić, poslanik SDS-a, nije htio komentarisati mogućnost formiranja nove parlamentarne većine.

"Pitajte nekog drugog, ja ne znam ništa o tome", kazao je Bojić.

Njegov kolega iz Saveza za promjene Momčilo Novaković, poslanik NDP-a, tvrdi da parlamentarne većine odavno nema i da on o tome govori već šest mjeseci, ali da ga niko ne sluša.

"I bez Saveza za promjene opozicija ima dovoljno ruku da djeluje, jer sam siguran da će se, pored četvorke iz SDA, ovom bloku pridružiti A-SDA i BPS, a veliki interes u tome ima i SBB, jer namjeravaju da na narednim izborima dobiju više pozicija u Savjetu ministara BiH, a i poziciju člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda", kazao je Novaković.

Ipak, sklon je tome da će u budućem periodu biti prije "interesna" nego "nova" većina.

"Iako bi se u Predstavničkom domu BiH oformila nova parlamentarna većina, ona ne bi mogla funkcionisati, jer bi sve što izglasaju oborio Dom naroda", kazao je Novaković.

Mirsad Isaković, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika SBB-a, ističe da o nekoj novoj većini nisu razgovarali u stranci.

"S obzirom na situaciju u parlamentu većina je svakako upitna", ističe Isaković.

Amir Fazlić, šef Kluba poslanika SDA, kaže da je u politici sve moguće, pa i neka nova većina.

"Vidjećemo sad kad krenu sjednice, sve će se samo kazati", rekao je Fazlić.

Na vidiku nova parlamentarna većina?

Najmanje 100 ljudi je povređeno u sukobima u Skoplju pošto su pristalice pokreta "Za zajedničku Makedoniju" upale u Sobranje. Neredi su počeli nakon što je glasovima socijaldemokrata i albanskih partija Talat Džaferi izabran za predsjednika Sobranja .

Među povrijeđenima i lider SDSM-a Zoran Zaev, dok je teške povrede zadobio poslanik Zijadin Sela.

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov pozvao je lidere stranaka u petak ujutru na konsultacije. Situacija je trenutno normalizovana, a prema sopštenju makedonske policije, povređene su ukupno 102 osobe, uključujući 22 policajca i trojicu poslanika.

Građani Makedonije, koji mjesecima protestuju protiv mogućnosti da SDSM Zorana Zaeva sa albanskim partijama formira novu vladu, sinoć su u šatorima noćili ispred zgrade Sobranja.

Prema procjenama skopskih medija, ispred Sobranja se nalazi više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

Oni se protive izboru Talata Džeferija iz albanske partije DUI za predsjednika parlamenta i smatraju da je to učinjeno protivno Ustavu i zakonu.

U proglasu koji su sinoć proslijedili svim medijima i stranim ambasadama u Skoplju navodi se da je narod pokazao da brani demokratiju u Makedoniji i da je pokazao veći stepen "razumnosti", kao i namjeru "da se ide do kraja", odnosno da "nema odstupanja", prenjeli su skopski mediji.

Makedonska policija je ispraznila zgradu Sobranja, svjetla u njoj su pogašena, a pred svim ulazima u parlament nalaze se pripadnici policije i oko zgrade su postavljene metalne barikade.

Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da se vrši provjera da li u radnim prostorijama parlamenta ima zaostalih lica kojima je potrebna medicinska pomoć.

Direktorka Klinike za hirurške bolesti "Sveti Naum Ohridski" (Gradske bolnice) Jasminka Čabukovska izjavila je da je u Sobranju ukupno povrijeđeno 45 lica, među kojima troje policajaca i pripadnika obezbeđenja.

"Danas oko 18:50 sati građani koji protestuju u organizaciji građanske inicijative ''Za zajedničku Makedoniju'' nasilno su ušli u prostorije Sobranja Republike Makedonije. U narušavanju javnog reda i mira povrede je zadobilo nekoliko poslanika Sobranja i nekoliko civila", stoji u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Dodaje se da je "desetak policijskih službenika zadobilo povrede i prebačeni su na skopske klinike".

Navodi se da se u operativnom štabu ministarstva prisutni ministar Agim Nuhiju, direktor Biroa za javnu bezbednost Mitko Čavkov, zamjenik direktora tog biroa Besir Deari, pomoćnici ministra, pomoćnici direktora, kao i ostali rukovodioci i članovi operativnog štaba.

U makedonskom Sobranju se od 18 sati odvijala istinska drama, gdje su demonstranti, nakon što je parlamentarna većina izabrala Talata Džaferija za predsjedavajućeg parlamenta, upali u zgradu i napali i raskrvarili glave lidera SDSM Zorana Zaeva i potpredsjednika te stranke Damjanu Mančevskom, a teže je povrijeđen poslanik Alijanse za Albance, Zijadin Sela, javili su tamošnji mediji. Zaev je lakše povrijeđen u pjesničenju.

 

Među demonstrantima bilo je i ljudi sa crnim maskama na licima.

Do izbora Džaferija došlo je pošto je predsjedavajući Sobranja Trajko Veljanovski prekinuo sjednicu Sobranja, na čijem dnevnom redu nije bio izbor novog predsjednika parlamenta.

Međutim, predsedavanje je tada preuzeo najstariji poslanik u sali koji je glasovima poslanika SDSM i albanskih partija stavio na dnevni red izbor predsjednika Sobranja, pa je potom Džaferi i izabran.

 

U sali su ostali i poslanici VMRO-DPMNE, bivšeg premijera Nikole Gruevskog, koji su uzvikivali "Ovo je puč".

Narodna skupština Republike Srpske na juče započetoj sjednici razmatrali su  Odluku o prodaji 65 odsto onovnog kapitala Rudnika Željezne rude "Ljubija" Kompaniji "Izraeli investment grup" za 92 miliona maraka. Raprava će uslijediti nakon javnog saslušanja, koje će odlukom Odbora za privredu, biti održano 4. maja.
 
Iako će poslanici o privatizaciji RŽR "Ljubija" raspravljati u nastavku zasjedanja, 10. maja, van skupštinske sale poslanici su samo pričali o ovoj temi. Ni danas nije ništa jasnije da li će odluka dobiti podršku poslanika.

O prodaji Ljubije biće raspravljano i na sjednici Narodne skupštine i na javnom saslušanju. Opozicija je, u iščekivanju rasprave, zadovoljna zbog toga što je Odbor prihvatio prijedlog PDP-a da privatizacija bude predmet saslušanja. Očekuju da sve strane odgovore na otvorena pitanja i time razriješe dileme poslanika.

"Nećemo se baviti političkim pričama, da se dijelimo na poziciju i opoziciju. Želimo da donesemo najbolju odluku koja će biti u interesu rudika, a neće ići na štetu budžetu'', izjavio je Miroslav Brčkalo, član Odbora za privredu (PDP).

Protiv odluke o saslušanju bili su poslanici DNS-a i SNSD-a. Za DNS to je politikantski potez i zato ga nisu podržali. SNSD svoj glas protiv obrazlaže lošom formulacijom.

"Јavno saslušanje-to zvuči kao da je neko osuđen....'', rekao je radvan Višković iz SNSD-a.

 

Dragan Čavić , lider NDP-a, najavljuje žustru raspravu i novu dokumentaciju, za koju tvrdi da dokazuje nezakonitost prodaje.

"Tu se otvara pitanje sukoba interesa, tu se otvara pitanje namjera, štetnosti poslovanja po Srpsku za koju imam obimnu izvornu dokumentaciju!", naglasio je Čavić.

SDS je protiv prodaje kompletnog paketa akcija. Smatraju da Republika Srpska treba da zadrži 49 odsto akcija. U DNS-u su protiv prodaje izraelskom ponuđaču.

"Ugovorom iz 2004. godine RŽR `Ljubija` se odrekla eksploatacionih prava pa je pitanje zašto se kupuje. Najvjerovatnije iz razloga komercijalne i špekulantske prirode i radi eventualne preprodaje atraktivnih nepokretnosti u Prijedoru, a koje su u vlasništvu RŽR `Ljubija`", rekla je Spomenka Stevanović iz DNS-a.

Izostanak DNS-ove podrške povod je za spekulacije da se sa pojedinim poslanicima Koalicije Domovina pregovara o načinu glasanja. Admir Čavka javno je potvrdio da je dobio ponude.

"Nije riječ o novčanim ponudama, a Domovina će o svemu da iznese stav nakon javne rasprave", rekao je Čavka.

Višković poručuje da nema takve informacije, niti da je on o tome s nekim pregovarao.

Resorni ministar i predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić nema informaciju o navodnim pregovorima za podršku poslanika Domovine, koji bi nadoknadili izostanak DNS-ovih glasova. Time se, kaže, i ne bavi. Cijeli postupak je, kaže, otvoreno vođen i spreman je da odgovori na sve dileme.

"Oni koji neće da glasaju, po meni će napraviti grešku. Oni koji glasaju, njima ćemo biti zahvalni. U svakom slučaju, Vlada ovaj postupak vodi i ako eventualno ne bude saglasnosti, nećemo povlačiti odluku kao što to neko od nas očekuje", rekao je Đokić.

Da je ponuda kredibilna i da predstavlja razvojnu šansu, ministar Đokić danas je prenio i izraelskom ambasadoru.

NSRS - Foto: RTRS

Strana 3 od 42
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…