All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Inspektori iz Ruske federalne službe za veterinarstvo danas počinju razgovore sa bh. kompanijama koji će trajati naredne dvije sedmice, potvrđeno je u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
 
Sarajevo - Foto: RTRS
 

"Inspektori su stigli, Kancelarija za veterinarstvo BiH će biti organizator sastanaka i preko njih će aktivnosti biti sprovođene", rečeno je u Ministarstvu.

Nezvanično je ranije najavljeno da su za danas planirani sastanci sa predstavnicima izvoznika i sa direktorom Kancelarije za veterinarstvo u BiH, Ljubom Kalabom.

Obići će 14 kompanija, među kojima su mljekari i kompanije mesne industrije.

Rusija je početkom avgusta donijela privremenu odluku o zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Rusiju zbog sumnje u vezi sa porijeklom robe.

Veterinari iz Rusije provjeravaju da li roba životinjskog porijekla iz BiH zaslužuje da se nađe na njihovom tržištu.

"Poznato je da je ruska služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor jedna od najstrožih na svijetu. Očekujemo da će oni zaista imati stroge kriterijume, ali mi imamo već proizvođače koji izvoze proizvode za EU, tako da ne očekujemo neke veće probleme", rekao je ranije Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske.

Inspektori iz Ruske federalne službe za veterinarstvo će kontrolisati sve faktore u lancu proizvodnje - od veterinara do proizvođača, klanica i mesnih industrija.

ponedeljak, 12 septembar 2016 00:00

BORS: Izaći na referendum 25. septembra

Predsjedništvo Boračke organizacije Republike Srpske pozvalo je sve svoje članove, demobilisane borce, nekadašnje pripadnike Vojske Republike Srpske i MUP-a Republike Srpske, porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide da izađu na referendum o Danu Republike Srpske 25. septembra.
 
Boračka organizacija Republike Srpske - Foto: ilustracija
 

"Izađimo na referendum i ovaj put olovkom i glasačkim listićem odbranimo pravo srpskog naroda na ravnopravnost i pravo da slavi svoje praznike", ističe se u saopštenju BORS-a.

Predsjedništvo BORS-a poziva sve opštinske i gradske odbore BORS-a da se aktivno uključe u pripremu i sprovođenje referenduma i da "svi zajedno shvatimo da je izlazak na referendum ne samo građanska, već i patriotska dužnost i obaveza".

Predsjedništvo BORS-a daje punu podršku odluci Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma o Danu Republike Srpske 25. septembra.

U saopštenju se podsjeća da je Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 15. jula donijela odluku o raspisivanju referenduma o Danu Republike Srpske sa ciljem da se građani Srpske izjasne da li podržavaju da se 9. januar slavi kao Dan Republike.

Auto-put "9. januar" Banjaluka - Doboj, dionica Doboj - Prnjavor, svečano će biti otvoren i pušten u saobraćaj sutra, 11. septembra.
 
Autoput Prnjavor - Doboj - Foto: RTRS
 

Zahvaljujući novih 36,6 kilometara auto-puta, čija je izgradnja uspješno privedena kraju ovog ljeta, mreža auto - puteva u Republici Srpskoj imaće nešto više od 70 kilometara.

Svečanost će biti upriličena na platou kod petlje "Prnjavor", najavljeno je iz preduzeća "Autoputevi Republike Srpske".

Ceremonija otvaranja počinje u 12.30 časova dolaskom zvaničnih delegacija Republike Srpske i Srbije i gostiju.

U Hrvatskoj će u nedjelju biti održani 9. po redu parlamentarni izbora od sticanja nezavisnosti.
 
Zagreb - Foto: Wikipedia
Sudeći prema istraživanjima, nakon kratke, ali žestoke kampanje, izbori će donijeti veoma tijesan rezultat HDZ i SDP.

Riječ je o prevremenim parlamentarnim izborima, koji su raspisani nakon pada vlade na čelu sa nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem, kanadskog biznismena hrvatskog porijekla, ali i promejna na vrhu vladajuće HDZ, kada je evroparlamentarac Andrej Plenković na toj poziciji zamijenio Tomislava Karamarka.

Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju neposredno, tajnim glasanjem po sistemu da svaka stranka, odnosno kandidat imaju pravo na broj parlamentarnih mandata srazmerno broju dobijenih glasova.

Izborni prag iznosi pet posto.

U Sabor se bira 140 zastupnika sa teritorije Hrvatske, koji je podjeljen na 10 izbornih jedinica, a iz svake izborne jedinice se bira po 14 zastupnika.

Na izborima učestvuje 177 kandidatskih lista, od čega su 174 stranačke, a tri su nezavisne.

U birački spisak je upisano 3.799.609, od kojih je 59.409 iz dijaspore, najviše u BiH, Nemačkoj, u Srbiji, u Švajcarskoj i Austriji.

Dijaspora će glasati u 11. izbornoj jedinici, dok pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasanja za osam svojih zastupnika u 12. izbornoj jedinici.

Inače, hrvatsko društvo je, po ocjeni analitičara, više nego ikad duboko podjeljeno na dva poltička bloka - HDZ i SDP (Narodna koalicija).

HDZ na čelu sa Plenkovićem je predvodnik desnog centra i na svojoj listi pored kandidata Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) nalaze se i kandidati manjih stranaka kao što su HSLS i HRAST.

Koaliciju lijevog centra "Narodna koalicija" predvodi Socijaldemokratska partija (SDP) u kojoj su SDP, Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HŠ) i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU).

Između ta dva politička bloka pozicionirana je nezavisna lista "Most", koju predvodi Božo Petrov, koji zajedno sa HDZ-om čini aktuelnu vlast.

Nakon žestoke kampanje, istraživanja javnog mnjenja su pokazala da će rezultat biti veoma tijesan, s tim da ovog puta Narodna koalicija na čelu s Milanovićem ima određenu prednost u odnosu na vladajući HDZ a, kao I na novembarskim izborima, slijedi ih "Most".

Izbornu kampanju obilježile su brojne uvrede, međusobna omalovažavanja lidera i kandidata sa izbornih lista, posebno ličnih napada između dva vodeća politička bloka.

Kampanju su obilježili i zaoštreni odnosi sa Srbijom sa kojom je razmjenjeno nekoliko protestnih nota i pokušajem zvaničnog Zagreba da blokira pregovore Srbije o priključenju EU.

Iako, međutim, mnogi analitičari i bivši visoki zvaničnici ne isključuju mogućnost osnivanja takozvane velike koalicije, SDP-HDZ, dio njih, pak, smatra da je malo vjerovatno da će se dogoditi tako nešto.

Uobičajno izbornu kampnju je vodila i Katolička crkva u Hrvatskoj, a pojedini sveštenici se nisu libili da sa oltara poručuju vjernicima za koga treba da glasaju.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske ulaže više od 6,5 miliona evra u novi i sofisticirani sistem nadzora na 13 graničnih lokacija zbog, kako se navodi, sve većeg broja ilegalnih prelazaka iz Srbije.
 
Hrvatska (Foto: Flickr/James Stringer) -
 

Iako hrvatske vlasti tvrde da pomenuta zaštita nije priprema za novi izbjeglički talas, sistemi će biti postavljeni na željezničkoj stanici i antenskom stubu u Tovarniku, antenskom stubu u Principovcu i u Radošu kod Iloka, u Sotinu, Babskoj, Šarengradu, na Vupikovom silosu kraj Dunava, u Borovu Selu, kod Strošinaca, u Nijemcima i nedaleko od prelaza Bajakovo.

Ista oprema biće postavljena i na graničnim prelazima sa BiH u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prenose hrvatski mediji.

Sistem sofisticirane kamere, radari, snimači i kompjuteri biće instalisani u lokalnim nadzornim centrima u policijskim stanicama.

petak, 09 septembar 2016 00:00

SM BiH: Utvrđen prijedlog protokola uz SSP

Savjet ministara BiH danas je na vanrednoj sjednici u Sarajevu utvrdio Prijedlog protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica i BiH da bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU.
 
Savjet ministara - Foto: RTRS
 

Ovaj protokol predviđa tehničko prilagođavanje trgovinskog dijela odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u vezi sa izvozom iz BiH na tržište EU i izvoz EU u BiH, uzimajući u obzir pristupanje Hrvatske EU, da bi se izbjeglo narušavanje bilateralne trgovine.

Protokol se zasniva na obostranim interesima dvije strane i uzima u obzir osjetljive kategorije proizvoda u BiH. S danom njegove privremene primjene EU će automatski uvesti trgovinske povlastice za izvoz iz BiH na tržište EU za određene poljoprivredne proizvode, kao što su voće i povrće.

Zaključivanjem ovog protokola, koji je parafiran 18. jula, nakon što je postignut dogovor i pronađeno uzajamno prihvatljivo rješenje u vezi sa adapatacijom Sporazuma, Savjet ministara BiH provodi preostalu aktivnost u procesu razmatranja zahtjeva BiH za članstvo u EU i dobijanja kandidatskog statusa.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostaviće ovaj prijedlog protokola Predsjedništvu BiH u dalju proceduru. Za potpisnika je predložen predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Na sjednici je usvojen i Izvještaj o vođenju pregovora radi zaključivanja Protokola uz SSP između Evropskih zajednica i njihovih država članica i BiH, da bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU.

petak, 09 septembar 2016 00:00

Sutra počinju "Dani Srpske u Srbiji"

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik će sutra u velikoj dvorani Sava centra u Beograd svečano otvoriti manifestaciju "Dani Srpske u Srbiji", u prisustvu visokih zvaničnika Srbije i Republike Srpske.
 
Ova manifestacija, koja se po četvrti put održava u Srbiji u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Beogradu, počeće u 20.00 časova, a tokom sedam dana u deset gradova širom Srbije posjetioci će moći da prisustvuju bogatom kulturno-umjetničkom programu.

U noći otvaranja u Sava centru u umjetničkom dijelu programa nastupiće etno-grupa "Trag", hor "Banjalučanke", solisti KUD-a "Slavko Mandić" iz Laktaša, gudački kvartet "Paladio" i glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske i Banjalučkog studentskog pozorišta, najavljeno je iz Predstavništva Republike Srpske u Beogradu.

Istog dana u 14.00 časova u Vili Republike Srpske biće održan sastanak i razgovor premijera Republike Srpske Željke Cvijanović sa stranim investitorima pod nazivom "Republika Srpska - otvorena za biznis", u organizaciji "SPEA Executive Office" i Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.

Cvijanovićeva će govoriti o ekonomskoj politici Srpske i planovima za budućnost, dok će ministar finansija Zoran Tegeltija razmotriti makroekonomski aspekt, poreski sistem, registar parafiskalnih nameta i mogućnosti investiranja u tržište kapitala.

Na istom skupu ministar industrije, energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić govoriće o konkurentnosti tržišta električne energije, mogućnostima investiranja u industriju i energetski sektor Srpske, a ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić o tretmanu stranih investitora u Srpskoj, podršci investiranju i reformi poslovnog ambijenta.

"Dani Srpske u Srbiji" biće svečano zatvoreni u petak, 16. septembra, u 20.00 časova u Narodnom pozorištu "Toša Јovanović" u Zrenjaninu, a na zatvaranju manifestacije trebalo bi da govori premijer Željka Cvijanović.

Ovogodišnji "Dani Srpske u Srbiji" biće održani na više lokacija u petnaest gradova i opština u Srbiji - Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu, Subotici, Požarevcu, Zrenjaninu, Žitištu, Plandištu, Pančevu, Inđiji, Staroj Pazovi, Aranđelovcu, Smederevskoj Palanci i Vrbasu.

Tokom sedam manifestacije posjetioce očekuje bogat kulturno-umjetnički program, koncerti, pozorišne predstave, promocije knjiga, pjesničke večeri, prezentacije turističkih potencijala Republike Srpske, sportski susreti, naučna konferencija, privredni forum, tribine i mnogi drugi sadržaji.

U okviru manifestacije "Dani Srpske u Srbiji" sutra, u 12.00 časova u centru Beograda, u Knez Mihailovoj ulici, počinju svakodnevne promocije turizma Republike Srpske u Beogradu.

U pripremi i realizaciji kulturno-umjetničkog programa učestvuju dvije kuće od nacionalnog značaja - Narodno pozorište Republike Srpske i Muzej Republike Srpske.

U atrijumu Etnografskog muzeja, u utorak, 13. septembra, biće održana izložba fotografija Banjaluke iz vremena Vrbaske banovine, uoči Drugog svjetskog rata, a potom film "Putovanje Vrbaskom banovinom" iz 1937. godine koji je snimio slikar Špiro Bocarić.

U Etnografskom muzeju u Beogradu biće priređen omaž Јadranki Stojaković, a u Akademiji 28 u Beogradu u tri dana biće prikazana tri filma o stradanjima Srba u ovom posljednjem ratu.

Od ovogodišnjih programa posebno se izdvaja pozorišna predstava "Posljednja pjesma", o velikom srpskom pjesniku Јovanu Dučiću, u čijoj produkciji je učestvovalo Predstavništvo Republike Srpske.

O stradanju žena u ratu biće riječi na promociji monografije "Naša ispovijest – žene žrtve rata iz Republike Srpske 1992-1995" u beogradskom Medija centru.
U muzičkom djelu programa predstaviće se kao i prethodnih godina Banjalučka filharmonija, zatim etno-grupa "Iva" iz Doboja i rok grupa "Sopot" iz Banjaluke.

Posjetioce u Novom Sadu i Subotici očekuje i interesantan umjetnički program "Književni istok Republike Srpske", gdje će se predstaviti tri vrsna književnika i jedan slikar iz Republike Srpske.

Specijalna biblioteka za slijepe iz Banjaluke predstaviće multimedijalni performans "Tajanstva i zbilje", monodramu Borke Tadić "U znaku bijelog štapa" i svoj rad i izdanja.

Umjetnički programi "Dana Srpske u Srbiji" biće završeni u Zrenjaninu predstavom Narodnog pozorišta Republike Srpske "Otac i sin" Nebojše Romčevića u režiji Nikole Pejakovića.

sreda, 07 septembar 2016 00:00

Pariz- Izložba o istoriji kulture Kosova

U Parizu je sinoć u Kulturnom centru Srbije otvorena izložba o razvoju kulture Kosova i Metohije od perioda antike do 20. vijeka.
 
Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh) -
Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh)

U prisutvu mnogobrojnih zvanica i uglednih ličnosti iz kulturnog miljea Pariza, pred brojnim francuskim novinarima izložbu je otvorio direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

O sadržaju i značaju izložbe "Kosovo i Metohija - 10 koraka" govorio je ambasador Srbije pri UNESKO Darko Tanasković.

Ova izložba objedinjuje opsežan pisani materijal, čiji su autori srpski stručnjaci iz oblasti istorije, istorije umjetnosti i arheologije, fotografije, ali i eksponate koje su ustupile brojne srpske institucije kulture.

Publika će koristeći modernu tehnologiju imati interakciju sa sadržajem, čime će joj veliko kulturno bogatstvo južne srpske pokrajne biti bolje dočarano, a istovremeno će dati veći uvid u geopolitičku, sociološku i religijsku situaciju na KiM. Ova izložba biće otvorena za posjetioce do 18. septembra.

Borba Srbije da Kosovo ne bude primljeno u UNESKO neće prestati, poručio je Marko Đurić prilikom otvoranja izložbe.

- Mi počivamo kao država i kao narod na KiM. Na tome počiva naš identitet, to je ono što ujedinjuje i okuplja Srbe u Beogradu, Boki Kotorskoj, Sidneju i gdje god da žive širom svijeta - rekao je Đurić.

- Donijeli smo našu borbu za KiM i za očuvanje našeg kulturnog i duhovnog nasljeđa ovdje u srce Pariza, u grad u kojem se vodi odlučujuća borba za očuvanje tog nasljeđa pred institucijama Ujedinjenih nacija - istakao je on.

Na izložbi su predstavljeni neki neprocjenjivi eksponati, poput plašta i pečata kneza Lazara, odjeće srpskih žena iz 12. i 13. vijeka, kopija tapija i povelja srpskih manastira.

- Naše je da ovakve izložbe priređujemo i da na veoma visokom nivou, na moderan način predstavimo činjenicu da je Kosovo i Metohija suštinski naše, ali ne zato što mi kažemo da je naše, nego zato što je ono kulturno, tradicijski, civillizacijski naše - rekao je Tanasković, i dodao, da ova izložba to i čini.

Kako kaže, to i nije politički problem, već je napravljen politički problem, jer se ne poštuju moral, istorija i pravo.

Tanasković je kazao i da je ogromno interesovanje za izložbu, kao i da je prisutno tridesetak ambasadora država, od kojih su neke priznale Kosovo, što je, ističe, veoma važno.

- Kada bi pogledali ovu izložbu i kada bi imali nešto samokritičkog duha, oni bi vjerovatno dobro razmislili da li bi ponovo tražili da uđu, jer oni ljudi koji danas budu vidjeli ovo prenijeće to svojim prestonicama, a to znači mnogo više nego što se obično misli - smatra ambasador.

Uz ocjenu većine učesnika da EU mora da nađe djelotvornije odgovore na bezbjednosne izazove koji prijete dezintegracijom i jačanjem populističkog nacionalizma u zemljama članicama, ali i u svijetu, večeras je završen dvodnevni međunarodni Bledski strateški forum.
 
Strateški forum Bled (logo) -
Strateški forum Bled (logo)

Na forumu je učestvovalo oko 700 predstavnika iz pedesetak zemalja, a glavni panel završnog dana bila je rasprava šefova diplomatija država iz jugoistočne Evrope o temi da li je EU za njih još privlačna i da li predstavlja faktor stabilizacije, a druga tema je bila političko i bezbjednosno stanje u regiji.

Turski ministar Mevlut Čavušoglu je upozorio da vrata EU moraju ostati otvorena, ali i da neki evropski zvaničnici primjenjuju "dvostruke standarde" kad je riječ o Turskoj i stanju nakon neuspjelog puča. Međutim, istaknuo je da je i dalje njen cilj članstvo u EU.

Slovenski šef diplomatije Karl Erjavec rekao je na sastanku sa turskim kolegom da Ljubljana Tursku smatra ključnim faktorom u sprječavanju ponavljanja prošlogodišnje izbjegličke krize tokom koje je u EU došlo više od milion izbjeglica i migranata iz Sirije i drugih zemalja.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić se u razgovoru s Erjavcem zauzeo za regionalnu stabilnost i jačanje ekonomskih odnosa, istakavši da je punopravno članstvo u EU i dalje prioritet Vlade Srbije.

- Politika uslovljavanja nerijetko se provodi bez dovoljno političkog razumijevanja, čime u javnosti nastaje dojam neravnopravnog odnosa - rekao je Dačić.

- Svjedoci smo činjenice da se u nekim članicama EU u zadnje vrijeme dovode u pitanje proklamovane evropske vrijednosti, dok je Srbija aktivnom politikom zadnjih godina dokazala kako se zalaže za pomirenje na zapadnom Balkanu, za ekonomske i pravne reforme, te za vladavinu prava - istakao je Dačić.

Istakao je i pozitivnu ulogu koja se Srbiji priznaje kad je riječ o njenom ponašanju u migrantskoj krizi.

- Odnosi Srbije i Mađarske napreduju na svim poljima, a upravo danas dogovorili smo da do kraja ove godine organizujemo novu zajedničku sjednicu vlada dvije zemlje i to najvjerovatnije u nekom gradu u centralnoj Srbiji, izjavio je danas premijer Srbije Aleksandar Vučić.
 
Viktor Orban i Aleksandar Vučić - Foto: RTS
 

Vučić je, poslije sastanka sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, rekao da je dogovoreno da se saradnja unapređuje u svim oblastima, a da će premijeri formirati posebnu radnu grupu sa po tri do četiri člana iz svake zemlje.

"Treba da analiziramo rješenja u svakoj od zemalja, da primjenjujemo ono što se pokazalo boljim", rekao je Vučić.

On je kao primjer naveo ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića, koji će sa saradnicima otići u Mađarsku na sedam dana, kako bi na operativnom nivou razgovarao sa kolegama iz te zemlje.

Prema njegovim reijčima trgovinska razmena dvije zemlje raste.

"U prvih šest mjeseci ove godine raste zahvaljujući velikom broju mađarskih firmi. Rast je za 12,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu", rekao je Vučić.

Premijer Srbije je istakao i da Srbija i Mađarska nisu uvijek imale isti pristup, ali da su, zahvaljujući jedni drugima, sačuvali najbolje odnose.

Konstatujući da je bilateralna saradnja Srbije i Mađarske sve bolja, Vučić je zahvalio premijeru Orbanu i ministru spoljnih poslova Mađarske Peteru Sijartu na izuzetnoj podršci koju ta zemlja pruža Srbiji na putu evrointegracija.

Vučić je istakao da je sa mađarskim kolegom dogovoreno da dvije države zajedno rade, da naprave, kako je rekao, neku vrstu zajedničke strategije za budućnost.

Kada je riječ o migrantskoj krizi, Vučić je dodao da je Orban dva ili tri puta ponovio da po prvi put nije optimista kada je riječ o situaciji u svijetu.

"Moramo da se pripremimo i za jesen i za zimu. Danas je više od 5.000 migranata na teritoriji Srbije. Moramo da vidimo šta da učinimo. Spremni smo da oformimo timove koji će da rade na strategiji i pripremama za ono što nas čeka u budućnosti", rekao je Vučić.

Orban: Mađarska ne prihvata da iko blokira put Srbije u EU

Orban je poručio da Mađarska ne prihvata da bilo ko iz nekog razloga blokira pristupanje Srbije EU, ističući da jedino mjerodavno mora da bude ono šta je neka država završila u procesu integracija.

"To mora da bude odlučujuće, a ne ni sama integracija niti to da li se neko nekome dopada ili ne", rekao je Orban dodajući da je premijera Vučića uvejrio da je to Mađarski stav i da će ta zemlja u tom duhu istupati.

On je rekao da je i sam iskusio to da je bilo podrške Mađarskoj da uđe u Evropu, bila je veoma podržana, a poslije više nije.

"Vjerujte, ja za sada ne znam šta da vam ponudim, nego to da se što više približite, a ne želim da govorim o tome da ima nastojanja da se Srbija spriječi da postane članica EU ili da joj se taj put oteža", rekao je Orban na zajedničkoj konferenciji sa premijerom Aleksandrom Vučićem u Beogradu.

Orban je dodao i da mu je drago što će sljedeći sastanak dvije vlade biti održan ove jeseni, i to ne u Beogradu, niti u Vojvodini, već u nekom drugom dijelu Srbije.

"Želimo da zbližimo naše privrede i da otvorimo mogućnost da se upoznaju investitori", zaključio je.

We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…