All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

3°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 95%

Wind: 11.27 km/h

  • 23 Nov 2017

    Mostly Cloudy 8°C 3°C

  • 24 Nov 2017

    Mostly Cloudy 7°C 3°C

Regija

Direktor beogradskog Centra za spoljnu politiku Aleksandra Јoksimović izjavila je da EU insistira na primjeni dogovorenog u dijalogu Beograda i Prištine, prije svega na formiranju zajednice srpskih opština, jer je svjesna da bez formiranja ZSO nema nastavka pregovora.
 
Kosmet (ilustracija) - Foto: Getty Images
Kosmet (ilustracija)Foto: Getty Images

"Rekla bih, pre svega, da EU insistira na onome što je već dogovoreno i u tom kontekstu treba posmatrati Prištinu koja izbegava formiranje ZSO. Teško da će dijalog biti nastavljen bez toga, zbog čega EU i insistira na tome", rekla je Јoksimovićeva.

Ona je za Radio-televiziju Srbije rekla da se u ovom trenutku dešava pozicioniranje pred nastavak pregovora, te da do njega neće doći dok se ne formira nova vlada u Nemačkoj.

Govoreći o pravno obavezujućem dokumentu između Beograda i Prištine, na kome Brisel insistira, Јoksimovićeva je navela da se on pominjao i prije početka dijaloga.

"Pravno obavezujući sporazum je odavno na dnevnom redu, ono što je još uvek nejasno je sadržina tog dokumenta. Bitno je da se ne očekuje da Srbija prizna nezavisnost Kosova. Isto kao što sve članice nisu priznale Kosovo, tako to ne sprečava EU da vodi inegracije Kosova", objašnjava Јoksimovićeva.

Ona je navela da je regionalna saradnja bitna za dalji proces evrointegracija, te da je to podvučeno i na Berlinskom kongresu.

"U ovom trenutku postoji favorizacija Srbije što možda smeta nekim našim susedima. U sledećih godinu i po dana imamo mogućnost da napravimo značajan iskorak koji je važan i za nas i za EU, jer je stabilan region ključan za bezbednost evropskog kontinenta", rekla je Јoksimovićeva.

Parlamentarci, diplomate iz različitih zemalja svijeta i profesori najprestižnijih univerziteta u Londonu bili su šokirani kada su na predavanju o genocidu nad Srbima, Јevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj čuli za zvjerstva koja je počinio ustaški režim.
 
Јasenovac - Foto: TANЈUG
ЈasenovacFoto: TANЈUG

"Predavanje je održano radi podizanja svijesti o ustaškim zločinima koji su se desili u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj", rekla je Dragana Tomašević, direktor Memorijalne fondacije "Јasenovac i Holokaust" iz Londona, koja je organizator predavanja u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva o genocidu nad Srbima, Јevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u NDH.

Ona je navela da ima dosta ljudi koji nikad nisu čuli za ustaške zločine tokom Drugog svjetskog rata.

"Svi znaju za Njemačku kao velikog zločestog igrača tokom Drugog svjetskog rata, ali niko ne zna za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Uporedo sa mojim govorom išla je i prezentacija, pa su slike koje su prikazivane za njih bile šokantne", rekla je Tomaševićeva za "Sputnjik".

Ona kaže da je na predavanju govorila i o ustaškim zločinima u Srebrenici 1941. godine kad je 29. bataljon pod komandom Јosipa Kurela ušao i pobio u Srebrenici i okolnim selima 2.260 ljudi, kao i o genocidnom pohodu fra Filipa Majstorovića na sela Šargovac, Drakulić i Motike i narodnu osnovnu školu u Šargovcu.

"U tim selima su ustaše uspjele da pobiju za jedan dan 2.300 ljudi, žena i djece bez ijednog ispaljenog metka. Pomenula sam takođe i crkvu u Glini, crkvu u Kusonjama, u kojoj je držano oko 700 ljudi koji su spaljeni živi", napominje Tomaševićeva.

Ona je dodala da se Fondacija ne bavi politikom već istinom, a njeni predstavnici posebno govore u ime onih čije je ćutanje vječno.

Međunarodna komisija za otkrivanje istine o Јasenovcu prepoznala je potrebu da se u zapadnoj Evropi osnuje neka organizacija koja bi širila glas istine i dizala svijest o zločinima koji su se desili u Drugom svjetskom ratu, pa je tako 2014. godine nastala Memorijalna fondacija "Јasenovac i Holokaust".

Ta organizacija, sa sjedištem u Londonu, kao jedina dobrotvorna registrovana organizacija u zapadnoj Evropi koja se bavi ovom tematikom diže ovu svijest tako što idu u srednje škole i predaju o Drugom svjetskom ratu i genocidima koji su se desili u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Trenutni cilj fondacije je da izgradi memorijalni centar u Donjoj Gradini.

Fondacija je dobrotvorna organizacija, a za događaje nalaze donatore i oslanjaju se na dobru volju naroda.

To je, kako kaže Tomaševićeva, prepoznala Srbija i sponzorisaće sljedeći Holokaust memorijalni dan 2018. godine, koji će biti obilježen 27. januara.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović pozvao je lidere pozicionih i opozicionih stranaka u Republici Srpskoj na zajednički sastanak na kome će raspravljati o radu Narodne skupštine u tekućem mandatu.
 
Nedeljko Čubrilović - Foto: RTRS
 

Na sastanku će učestvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik DNS-a, Marko Pavić i predsjednik SP-a Petar Đokić, te predsjednici opozicionih stranaka: SDS-a Vukota Govedarica, PDP-a Branislav Borenović i NDP-a Dragan Čavić.

Sastanak će biti održan u nedjelju, 19. novembra 2017. godine, u 12.00 časova, u prostorijama Narodne skupštine Republike Srpske.

 Republika Srpska je, zbog blokada na nivou BiH, pretrpjela gubitke u iznosu od 748 miliona KM, rečeno je u kabinetu predsjednika Vlade Srpske.

Prema podacima Ministarstva finansija, Republika Srpska je od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trebalo da dobije 250 miliona KM, od Svjetske banke 154 miliona, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 157 miliona i od Evropske investicione banke (EIB) 92 miliona, dok Srpska, zbog neusvajanja zakona o akcizama na nivou BiH, na godišnjem nivou gubi 95 miliona KM. 

Sredstva Svjetske banke trebalo je da budu utrošena u projekat DPL-a za razvojnu politiku u iznosu od 58 miliona KM, za podršku zapošljavanju - 41 milion i za reformu bankarskog sektora - 55 miliona KM. 

"Od sredstava EBRD-a trebalo je da bude finansiran auto-put Banjaluka - Doboj sa 20 miliona KM i Koridor 'Pet Ce', odnosno dvije petlje i šest kilometara auto-puta, sa 137 miliona KM", rečeno je Srni u kabinetu predsjednika Vlade Srpske i naglašeno da je Republika Srpska za auto-put Banjaluka - Doboj trebalo da dobije 92 miliona KM od Evropske investicione banke.

Srpska zbog blokada na nivou BiH ostala bez 748 miliona KM

Ne postoji nijedan akt u BiH kojim je pokrenuto pitanje priznanja /samoproglašenog/ Kosova da bi na bazi njega Srbija mogla na ovakav način reagovati, izjavio je  novinarima u Sarajevu predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić.
 
Denis Zvizdić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba) -
Denis Zvizdić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

"Postoje brojne zemlje kao što je BiH koje nisu priznale Kosovo. Ali su našle različite modele da olakšaju život građanima jedne i druge zemlje da se olakša vizni režim i to je ono na čemu BiH insistira - da olakšamo da naši privrednici mogu lakše dobiti vize i napraviti jače ekonomske veze", rekao je Zvizdić.

On je istakao da se zbog rigidnog viznog režima BiH sa /samoproglašenim/ Kosovom, gubi najmanje 50 miliona KM na godišnjem nivou na mogućnosti izvoza.

Predsjedavajući Savjeta ministara naglasio je da bi svi na zapadnom Balkanu trebalo da rade na jačanju međusobne saradnje, poštovanju i uvažavanju teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svake od zemalja, te projektima pomirenja jačanja povjerenja.

Komentarišući najavu SBB-a o povlačenju iz vladajuće koalicije, odnosno ostavki na ministarska mjesta u federalnoj Vladi i Savjetu ministara, Zvizdić je rekao da mu nije jasno zašto samo sa dva nivoa.

"Zašto samo sa nivoa BiH i FBiH, a ne u tri kantona u kojima su isto u koaliciji sa SDA? Takođe ne znam ni zašto samo ministri, a ne i direktori, upravni odbori i drugi imenovani na različite funkcije", upitao je Zvizdić.

On je napomenuo da je sve u fazi deklarativne odluke, a ne i vjerodostojnog pristupa izlaska iz koalicije, kako bi se na neki način "zamaglila" suština.

Zvizdić je uvjeren da predsjednik FBiH Marinko Čavara neće prihvatiti ostavke, te da će se samo stvoriti utisak da neko želi napustiti koaliciju, a iskreno, ne želi to da učini.

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić najavio je ostavke ministara ove stranke u vlasti na nivou Federacije BiH /FBiH/ i u Savjetu ministara.
 
Fahrudin Radončić - Foto: RTRS
Fahrudin RadončićFoto: RTRS

"Kao što je javnosti poznato, gospodin /Bakir/ Izetbegović već mjesecima traži i provocira da SBB napusti vlast. Mi smo potpuno odgovorno prihvatili tu vrstu ponude i očekivati je da će naša četiri ministra u Vladi FBiH i jedno u Savjetu ministara u narednih mjesec dana ponuditi ostavke predsjedniku FBiH Marinku Čavari, odnosno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Denisu Zvizdiću", istakao je Radončić.

On je naveo da će se vrlo brzo vidjeti da predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić nema parlamentarnu većinu.

"Svu odgovornost na novonastalu situaciju snosi gospodin Izetbegović koji je nekada isključio SBiH iz vlasti, SDP, Demokratsku frontu, A-SDA i sada SBB. Oni ne mogu naći nove koalicione partnere, ali bili su vrlo uporni i na nama je da poslušamo taj zahtjev gospodina Izetbegovića", rekao je Radončić za N1.

Na pitanje šta će se desiti ukoliko ostavke ministara iz SBB-a ne budu prihvaćene, lider ove stranke kaže da će ti ministri, nažalost, ostati taoci politike SDA i HDZ-a.

"Ne smijemo dozvoliti stvaranje haosa u FBiH jer očigledno je da gospodin Izetbegović priželjkuje fildžan državicu, a neko treći entitet i mi kao državotvorna stranka nećemo nervozno reagovati. Druga je opcija da SDA ostane kao manjinska vlada pod uslovom da nađe u jednom i drugom parlamentu da je neko podržava", istakao je Radončić.

Misija Evropske unije na Kosovu saopštila je da je protiv bivšeg sudije Malkoma Simonsa, koji je optužio Euleks za korupciju, u toku istraga.
 
Euleks - Foto: TANЈUG
EuleksFoto: TANЈUG

Reakcija misije EU usledila je pošto je Simons francuskom Mondu rekao da je ta misija "politička" i da je zbog korupcije podnio ostavku.

"Malkom Simons je, već godinu dana, predmet serije nezavisnih istraga zbog ozbiljnih optužbi", navodi se u odgovoru Euleksa.

Misija Evropske unije navela je i da je, radi istrage, u Briselu formiran poseban tim, na čijem se čelu nalazi bivši sudija Evropskog suda pravde.

"EU i Euleks nemaju toleranciju prema neodgovarajućem i neprikladnom ponašanju svih službenika misije, koji su odgovorni za svoje postupke. U tom smislu, sve navode gospodina Simonsa tretiramo sa jednakom ozbiljnošću", navodi se u saopštenju Euleksa.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović održaće danas u Banjaluci konferenciju za novinare posvećenu obilježavanju Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. godine.
 
Srpska vojska u Prvom svjetskom ratu - Bregalnica (arhivska) -
Srpska vojska u Prvom svjetskom ratu - Bregalnica (arhivska)

Obilježavanje Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. godine zajednički organizuju Odbori vlada Republike Srbije i Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da neće otkazati posjetu članova Predsjedništva BiH Beogradu, ali da će odgovorno biti analizirane izjave bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, koji je iznio lični stav prema samoproglašenom Kosovu i drugim pitanjima koja se odnose na Srbiju, te će u skladu sa tim biti postavljena politika Beograda.
 
Aleksandar Vučić - Foto: SRNA
Aleksandar VučićFoto: SRNA

Vučić je rekao da će Izetbegovićeve izjave biti analizirane odgovorno jer se riječi rat, sukobi i priznavanje nekakvih teritorija ne potežu tek tako, ali da neće otkazati posjetu Predsjedništva Beogradu kao što je Sarajevo otkazalo posjetu bivšeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića "zbog pet puta manje stvari". 

On je naglasio da je Izetbegović u intervjuu za "Dojča Vele" iznio lični stav prema samoproglašenom Kosovu i drugim pitanjima koja se odnose na Srbiju, tako da će i to biti uzeto u obzir i u skladu sa tim i postavljena politika Beograda. 

"Naše reagovanje biće to da ćemo sve analizirati i uzeti u obzir šta su nečije želje i nadanja, i u skladu sa tim, kao odgovorna zemlja, zauzeti stav. To što neki govore da je na osnovu lažne vesti - pa, bolje da je ostalo onako, nego ono što smo mogli da čujemo, bolje da je rekao `da` - nego `nadam se da`, zato što je to `da` moglo da bude plod objektivnih okolnosti ko zna kakvih, ali `nadam se da` pokazuje lični odnos prema tome", rekao je Vučić novinarima u Aranđelovcu. 

On je potvrdio da će na današnjoj sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost teme biti i situacija u regionu sa posebnim osvrtom na BiH, razgovori u vezi sa Kosmetom, kao i pitanje organizacije i reorganizacije bezbjednosnih snaga. 

Kada je riječ o EU integracijama, Vučić je istakao da EU neće dozvoliti da Srbija postane punopravna članica Unije bez pravno obavezujućeg dokumenta na kraju procesa normalizacije odnosa sa Prištinom. 

On je naveo da mora da bude izvršena normalizacija stanja, "kako oni to kažu", te dodao da, kako god da se to tumači, to je ono što EU očekuje. 

"Nije to priznanje, niko to ne govori na taj način. Govore između redova, ali ne na taj način, ali ovo je ono što ja mogu da vam kažem", rekao je Vučić. 

On je istakao da je zadovoljan jučerašnjim sastancima u Briselu, gdje danas boravi i premijer Srbije Ana Brnabić, i dodao da su takvi sastanci važni, jer Beogradu predstoji veliki problem i "neće moći bez drastičnih promjena u odnosu, našem i sveukupnom odnosu prema Kosovu i Metohiji da postane članica EU".

Ekonomski rast BiH u ovoj godini će, prema procjenama Svjetske banke, iznositi tri odsto, a ako budu sprovedene ekonomske reforme to bi rezultiralo rastom od 3,2 odsto u narednoj godini što nije dovoljno jer ovim tempom BiH neće dostići standarde EU za 60 godina, izjavila je danas u Sarajevu ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.
 
Svjetska banka     (Foto: venturesafrika.com) -
Svjetska banka (Foto: venturesafrika.com)

"Zaposlenost u svim zemljama regiona vratila se na nivo od prije 2008. godine, osim u BiH. Јeste zabilježen pad nezaposlenosti od oko pet odsto, ali to je još veoma niska stopa", rekla je Hlivnjakova tokom predstavljanja redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.

Prema njenim riječima, povećanje izvoza se nastavlja, ali strane direktne investicije su i dalje sa niskim prilivom i nisu dovoljne da značajnije doprinesu povećanju rasta u BiH.

"Fiskalna stabilnost i dalje je prioritet, ali potrošnja mora da bude određena strateškim odlukama. Takođe, deficit tekućeg računa iznosi oko pet procenata, i ako uvoz nastavlja da raste, neto izvoz može da ima negativan uticaj na rast u BiH", poručuje Hlivnjakova.

Ona je navela da domaće prilike i rizici u BiH jesu iskorištavanje prilika za povećanje prihoda, ubrzanje odgovora na Upitnik Evropske komisije, rapidno sprovođenje Reformske agende, te rizici od elementarnih i vremenskih nepogoda.

Hlivnjakova pojašnjava da se spoljni uticaji odnose na manje povoljne uslove za kredite, usljed čvršće politike Evropske centralne banke, zatim tu je i snažniji rast u EU, dok se rizici vežu za povećanje otplate duga zbog aprecijacije dolara.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da se ključ za budući rast i kreiranje novih radnih mjesta u BiH krije u posvećenosti i napretku u sprovođenju strukturnih reformi koje će obezbijediti makrofiskalnu stabilnost, razvoj privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti socijalne potrošnje.

Tokom predstavljanja Izvještaja Svjetske banke rečeno je da vlasti treba da rade na fiskalnoj održivosti, ublažavanju šokova, te stavljanju naglaska na strukturne reforme, da bi bile uklonjene prepreke za zapošljavanje i da bi se povećala produktivnost. Konstatovano je da su prihodi povećani, ali su budžeti ostali opterećeni.

Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, očekuje se da će svih šest zemalja zabilježiti rast u 2017. godini, dok se prognozira ubrzan regionalni rast od 3,3 odsto u 2018. godini i 3,6 odsto u 2019. godini.

Strana 2 od 62
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…