All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić upozorio je da pojedini dijelovi Sarajeva počinju da se arapizuju i da je to čak jako vidljivo.
 
Mladen Ivanić - Foto: RTRS
 

"Već sada imamo situaciju da u pojedinim dijelovima Sarajeva imate sve manje Bošnjaka. Srba i Hrvata već dugo nema", rekao je Ivanić za "Večernji list", izdanje za BiH.

On je istakao da lično nema ništa protiv da dolaze turisti i da BiH postane destinacija za te ljude koji će uživati u prirodnim ljepotama, jer je to interes svih.

"Ali promjena kulture življenja i masovno naseljavanje je nešto što može izazvati probleme. Prije svih, Bošnjacima, našim domaćim muslimanima koji praktikuju islam i žive sa nama decenijama", rekao je Ivanić, navodeći da "tu bitku niko ne može dobiti osim Bošnjaka".

Govoreći o sprovođenju odluke Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Sejdić i Finci", Ivanić je rekao da je u razgovoru sa ostalim članovima Predsjedništva BiH stekao utisak da je dogovor blizu i da je sve manje-više usaglašeno.

Ivanić se osvrnuo i na izvještaj visokog predstavnika u BiH Valentina Incka Savjetu bezbjednosti UN, ističući da je "najlakše udarati po stranama koje su naviknute da se po njima udara".

"To je još jedan izvještaj koji će završiti u nekoj arhivi i ništa više od toga", kaže član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Govoreći o evropskom putu BiH, Ivanić kaže da je neophodna promjena političkog ambijenta da bi se krenulo naprijed.

petak, 11 novembar 2016 00:00

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

U znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je u 11 sati na snagu stupilo primirje u svijetu se obilježava Dan primirja u Prvom svjetskom ratu.
 
Prvi svjetski rat (foto: iz arhiva) - Foto: Mondo
Prvi svjetski rat (foto: iz arhiva)Foto: Mondo

U Srbiji, kod Spomen-kosturnice branilaca Beograda, biće položeni vijenci i odata počast svim stradalim vojnicima i civilima. Prethodno će biti odata pošta francuskim vojnicima koji su poginuli u Srbiji a zatim i ruskim, italijanskim i vojnicima zemalja Komonvelta, dok će na Spomenik neznanom junaku na Avali vijenac položiti predsjednik Srbije.

Prije 98 godina, Veliki rat okončan je potpisivanjem primirja u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, u šumi kod grada Kompienj. Taj dan danas obilježava se u cijeloj Evropi, zemlje Komonvelta ga obilježavaju kao Dan sjećanja, a Amerikanci kao Dan veterana.  

U Francuskoj, na primjer, odaje se pošta i vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu ali i u noviijim sukobima.

Kristin Moro, ambasadorka Francuske u Srbiji kaže da svi gradovi i sva sela obilježavaju 11. novembar i svi se sjećaju svojih mrtvih.

"U svakom selu ćete naći spoemnik posvećen tim žrtvama. Svečanostima prisustvuju vojne i civilne vlasti, nekadašnji ratnici ali i građani. U obavezi smo da prenesemo mladima to sećanje jer i danas treba da smo večno zahvalni žrtvama i da budemo svjesni da će, na žalost, uvijek biti potrebe da žrtvujemo svoj život za svoju domovinu", rekla je ambasadorka Moro.

Srbija Dan primirja obilježava od 2012. godine. Prethodno, taj datum, u Srbiji obilježavao se od 1919. godine, sve do početka Drugog svejtskog rata. Da bi ponovo gradili kulturu sjećanja, smatraju istoričari, potrebno je u cio proces više uključiti obrazovni sistem ali i ustanove kulture.

"Ako se budemo zadržali na manifestacionom momentu nećemo doći do suštine, a to je obrazovanje i kulutra. Nedostaje nam znanje koje je stereoptipno znanje o velikim bitkama, velikim pobjedama i porazima i velikim stradanjima ali Prvi svjetski rat je složena pojava, složen proces koji je trajao četiri godie i bio prvi veliki globalni, totalni rat", objašnjava istoričar Dejan Ristić.

Ono što se promijenilo u odnosu na period neposredno poslije rata, jeste to što se danas odaje pošta žrtvama i na pobjedničkoj i na gubitničkoj strani.

"Za istorijske neprijatelje, kao što su bile, na primjer, Francuska i Njemačka, bitka kao što je Verdanska, čiju stogodišnjicu obilježavamo ove godine, postala je simbol pomirenja. Treba da se setimo slike kancelara Kola i predsjednika Miterana koji su s rukom u ruci obilježeli stradanje u Verdanskoj bici. U toj bici je bilo 700.000 žrtava, ravnopravo i na francuskoj i na njemačkoj strani", rekla je Moro.

Od 1914. do 1918. godine poginulo između 15 i 20 miliona ljudi. Tokom Prvog svjetskog rata, Srbija je izgubila trećinu stanovništa. Primirje koje je potpisano 11. novembra bilo je na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju, 28. juna 1919. godine.

Generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić položiće danas vijenac na banjalučkom groblju "Sveti Pantelija" povodom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović povjeriće Demokratskoj partiji socijalista (DPS) mjesto mandatara za sastav nove vlade, rekla je predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Marija Vučinović nakon konsultacija sa Vujanovićem.

Vučinovićeva je poručila da je za HGI prihvatljiv kandidat DPS-a Duško Marković.

“Vujanović mi je rekao da će povjeriti mandat partiji koja je osvojila najviše mandata, to je DPS. Mi smo potencijalnom mandataru rekli da ćemo napraviti platformu, a potom idemo u konkretne pregovore”, rekla je Vučinovićeva.

Opozicioni predstavnik Dritan Abazović tražio je od Vujanovića mandat za sastav nove vlade u ime 39 poslanika Koalicije “Ključ”, Demokratske Crne Gore, Demokratskog fronta i Socijaldemokratske partije.

On smatra da mandat za sastav vlade treba povjeriti onima koji su na konsultacije došli sa najvećom podrškom u broju poslanika, te da je apsurd da tu mogućnost dobije neko ko ima manje mandata od opozicije.

“DPS je, ako računamo, osvojila 35 mandata, Liberalna partija koja dolazi zasebno jedan i dva Socijaldemokrate. To je 38, opet je manje od 39″, rekao je Abazović.

Prema njegovim riječima, u atmosferi žestoke političke krize nije dobro mandat dati nekom nekom ko nije obezbijedio 41 poslanika ili više za sastavljanje nove vlade.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović razgovara danas sa predstavnicima partija zastupljenih u Skupštini Crne Gore.

Markovic i Milo

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Davenport izjavio je da očekuje da do kraja godine budu otvorena nova poglavlja.
 
Sastanak Vučić - Devenport - Foto: TANЈUG
Sastanak Vučić - DevenportFoto: TANЈUG

- Od prošlogodišnjeg izvještaja smo otvorili četiri poglavlja i očekujemo da do kraja godine budu otvorena naredna - rekao je Davenport na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.

On je naveo i da je Evropska komisija preporučila da se otvori poglavlje pet o javnim nabavkama, a da je sada na zemljama članicama da se izjasne o tome.

Premijer Aleksandar Vučić izjavio je da je izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije realističan i dobro sastavljen, iako on lično ne mora nužno da se saglasi sa svakom ocjenom koja je u njemu iznijeta.

- Za nas je važno da u gotovo svim poglavljima ostvarujemo napredak. Takođe je bitno što Evropska unija veoma pozitivno ocjenjuje političku ulogu koju Srbija ima u regionu i ulogu koju je imala u migrantskoj krizi - rekao je Vučić poslije sastanka sa Davenportom.

Ocijenio je da će sada, u skladu s "demokratskom orijentacijom zemlje i slobodom izražavanja", svako tražiti u tom izvještaju ono što mu odgovara.

Premijer je dodao da ostaje još mnogo toga što treba da se uradi, poput nastavka reforme pravosuđa koje mora da postane efikasnije i potpuno nezavisno. Maveo je da vidio primjedbe o nesaradnji s Haškom tribunalom, povodom neizručenja troje pripadnika SRS zbog, kako je rekao, "čudnog krivičnog djela", kao i o saradnji Srpske napredne stranke s Јedinstvenom Rusijom.

Bosna i Hercegovina je postigla ključan napor u implentaciji reformi što je dovelo do toga da je Evropska unija donijela pozitivno mišljenje o nastavku procesu pridruživanja, rekao je Јohanes Han, evropski komesar za evropsko susjedstvo i pregovore o proširenju.
 
Јohanes Han (foto: Screenshot/European Audiovisual Service video) -
Јohanes Han (foto: Screenshot/European Audiovisual Service video)

Kako javlja novinar "Nezavisnih" iz Brisela, Han je predstavio izvještaj o zemljama na putu ka EU u Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta. "Lideri sada moraju nastaviti sa strukturalnim reformama u oblasti vladavine prava i socijalnim pitanjima", rekao je Han.

Dodao je da je sada vrijeme da strukturalne reforme u svim zemljama dovedu do konkretnih rezultata, što, kako je rekao, znači da je potrebno da se otvaraju istrage, dižu optužnice i provode procesi koji će ojačati vladavinu prava. Zaključio je da će napredak u reformama najviše zavisiti od lidera u svakoj od pojedinačnih zemalja.

Han je rekao da je proširenje strateški interes EU, podsjećajući na uspješnu saradnju između EU i zemalja zapadnog Balkana i Turske prilikom zatvaranja migrantske rute. Rekao je da sve zemlje u procesu proširenja imaju izazove na polju ekonomskih i socijalnih reformi, kao i u dijeli koji se odnosi na vladavinu prava. U uvodnom obraćanju Han nije spominjao referendum u RS, ali su ga spominjali neki od evropskih poslanika.

Bosna i Hercegovina je postigla ključan napor u implentaciji reformi što je dovelo do toga da je Evropska unija donijela pozitivno mišljenje o nastavku procesu pridruživanja, rekao je Јohanes Han, evropski komesar za evropsko susjedstvo i pregovore o proširenju.
 
Јohanes Han (foto: Screenshot/European Audiovisual Service video) -
Јohanes Han (foto: Screenshot/European Audiovisual Service video)

Kako javlja novinar "Nezavisnih" iz Brisela, Han je predstavio izvještaj o zemljama na putu ka EU u Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta. "Lideri sada moraju nastaviti sa strukturalnim reformama u oblasti vladavine prava i socijalnim pitanjima", rekao je Han.

Dodao je da je sada vrijeme da strukturalne reforme u svim zemljama dovedu do konkretnih rezultata, što, kako je rekao, znači da je potrebno da se otvaraju istrage, dižu optužnice i provode procesi koji će ojačati vladavinu prava. Zaključio je da će napredak u reformama najviše zavisiti od lidera u svakoj od pojedinačnih zemalja.

Han je rekao da je proširenje strateški interes EU, podsjećajući na uspješnu saradnju između EU i zemalja zapadnog Balkana i Turske prilikom zatvaranja migrantske rute. Rekao je da sve zemlje u procesu proširenja imaju izazove na polju ekonomskih i socijalnih reformi, kao i u dijeli koji se odnosi na vladavinu prava. U uvodnom obraćanju Han nije spominjao referendum u RS, ali su ga spominjali neki od evropskih poslanika.

Šangaj - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je u Šangaju sa direktorima i glavnim menadžerima 11 kineskih kompanija.

Važnu ulogu u približavanju ovih kompanija Republici Srpskoj igra srpsko-kineska kompanija SINO-RS. Dogovoreni su i prvi koraci u ovoj saradnji i potpisano je više Memoranduma o međusobnom razumijevanju.

Predstavnici kineske korporacije "Čajna voter elektrik" najavili su da će za dva do četiri mjeseca dostaviti Srpskoj tehničku i finansijsku ponudu u vezi sa izgradnjom hidroelektrane "Dabar".

Predsjednik Dodik podsjetio je da je Srpska već počela aktivnosti u vezi sa izgradnjom tunela na Dabru, odnosno izgradnje Hidroelektrane "Dabar" instalisane snage od 159 megavata.

Dodik je u Šangaju sa "Sibiom medikal grupacijom" dogovorio donaciju medicinske laboratorijske opreme za Srpsku, a otvoreni su i pregovori o preseljenju dijela proizvodnje kompanije u Republiku Srpsku.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik  je u Pekingu nastavio razgovore sa Čajna voter elektrik korporacijom o početku realizacije projekta izgradnje HE Gornji horizonti.

 Predsjednik Dodik u Šangaju sa direktorima vodećih kineskih kompanija

Skupština Crne Gore konstituisana je juče na Cetinju, nakon podnošenja izvještaja Državne izborne komisije o rezultatima parlamentarnih izbora.
 
Crna Gora (arhiv) -
Crna Gora (arhiv)

Konstitutivnoj sjednici nisu prisustvovali poslanici Demokratskog fronta, koalicije "Ključ", Demokratske Crne Gore i Socijaldemokratske partije.

Na  sjednici nije se glasalo o predsjedniku i potpredsjednicima parlamenta.

Marija Ćatović, koja je, kao najstariji poslanik predsjedavala sjednicom, konstatovala je da je DIK podnijela izvještaj o rezultatima za izbor poslanika i objavila da je podnošenjem izvještaja započeo mandat novoizabranim poslanicima.

Ona je rekla da će se o nastavku rada parlamenta dogovoriti naknadno.

Andrija Nikolić, kao najmlađi poslanik iz danas prisutnog sastava, rekao je da mu je žao što u parlamentu nisu i drugi predstavnici naroda, koji su izabrani da zastupaju interese građana u parlamentu.

"Mislim da nema zrele i odgovorne države i društvene zajednice bez zrele i odgovorne vlasti, ali jednako i bez zrele, odgovorne i progresivne opozicije", rekao je on.

Predsjednik DIK-a Budimir Šaranović podnio je izvještaj DIK-a o rezultatima izbora i poručio da je zadovoljan preliminarnom ocjenom međunarodne posmatračke misije ODIHR i parlamentarnih skupština OEBS-a i Savjeta Evrope da su izbori održani uz poštovanje osnovnih sloboda, a da je izborni dan protekao mirno.

Prema rezultatima izbora održanih 16. oktobra, Demokratska partija socijalista osvojila je 36 mandata, Demokratski front 18, koalicija "Ključ" devet, Demokrate osam, Socijaldemokratska partija četiri mandata.

Socijaldemokrate i Bošnjačka stranka imaće po dva, a koalicija "Albanci odlučno" i Hrvatska građanska po jednog poslanika.

Izbore je posmatralo 2.613 akreditovanih posmatrača, od kojih 521 strani posmatrač.

Izbornu administraciju činilo je 1.206 biračkih odbora.

Od 528.817 upisanih birača, na izborima je glasalo 388.220 birača, a nevažećih glasačkih listića bilo je 5.513.

Visoki predstavnik Valentin Incko predstaviće danas pred Savjetom bezbjednosti UN Izvještaj generalnom sekretaru UN o provođenju mira u BiH za period od 11. aprila do 21. oktobra ove godine.
 
Valentin Incko (Foto: Youtube/OHR BiH) -
Valentin Incko (Foto: Youtube/OHR BiH)

Pedeseti izvještaj odnosi se na period od 11. aprila do 21. oktobra ove godine, najavljeno je iz OHR-a.

Krajem prošlog mjeseca izvještaj Savjetu bezbjednosti uputila je i Vlada Republike Srpske. Upozoreno je da SDA nastoji da podrije stabilnost i funkcionalnost BiH i konstatovano da će Srpska preduzeti sve da odbrani svoja ustavna i zakonska prava, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, ali i reformama, neophodnim za evropske integracije BiH.

Predsjednik Milorad Dodik uputio je i popratno pismo generalnom sekretaru UN-a, u kojem je naveo da su reforme treba usmjeriti na ukidanje tužilačke diskriminacije srpskih žrtava ratnih zločina, uloge stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i zaustavljanje zloupotrebe institucija pravosuđa u političke svrhe. Istakao je da sprovedeni referendum o Danu Republike, nije imao nikakve veze za teritorijalnim integritetom BiH i da je organizovan u potpunosti sa pozitivnim propisima.

Centralna izborna komisija BiH u utorak, 8. novembra, uručiće u Sarajevu sertifikate zvaničnicima izabranim na lokalnim izborima 2. oktobra.
 
CIK BiH -
CIK BiH

Na lokalnim izborima, održanim u 130 opština i 10 gradova u BiH, te Brčko distriktu, izabrana su 3.093 nosioca mandata, od kojih su 2.251 ili 81,50 odsto muškarci, podaci su CIK-a.

Izabrano je i 130 načelnika opština, te gradonačelnici 10 gradova u BiH.

Među izabranim načelnicima je i šest žena - Mileva Komlenović /SNSD/ u Kalinoviku, Mila Petković /SNSD/ u Novom Goraždu, Milka Ivankvoić /Zavičajni socijaldemokrati-Mile Marčeta/ u Istočnom Drvaru, Divna Aničić /SNSD/ u Mrkonjić Gradu, Snežana Ružičić /SNSD/ u Јezeru i Amra Babić /nezavisni kandidat/ u Visokom.

CIK BiH potvrdio je 1. novembra, u zakonskom roku, rezultate lokalnih izbora u BiH, osim za Stolac, u kojem su izbori prekinuti 2. oktobra nakon nekoliko incidenata na biračkim mjestima.

Izbori ni ove godine nisu raspisani za grad Mostar, budući da je Ustavni sud BiH još 2010. godine proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču izbora u ovom gradu.

Od od prestanka važenja tih odredaba, 18. januara 2012. godine do danas nije postignut dogovor koji bi omogućio izmjene zakona i održavanje izbora u Mostaru.

Strana 96 od 109
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…