All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Akcioni plan mjera o ilegalnim migrantima iz Azije, sa Bliskog istoka i sa sjevera Afrike, koji su stigli u BiH ili tek treba da stignu, Savjet ministara trebalo bi da usvoji na današnjoj sjednici.
 
Savjet ministara - Foto: RTRS
Savjet ministaraFoto: RTRS

Svi će biti humano zbrinuti u prihvatne centre, a Koordinacioni tim za migracije formiraće operativni štab.

Dogovoreno je ovo na jučerašnjem radno-konsultativnom sastanku predstavnika bh. vlasti i međunarodnih zvaničnika u BiH.

Od početka godine do danas u BiH je ušlo 4.000 izbjeglica i ilegalnih migranata.

Intenzitet njihovog dolaska raste. Dnevno se već bilježi ulazak i do 150 lica. Sedamdeset odsto, već je napustilo BiH, tvrde zvaničnici.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da kosovsko pitanje ostaje velika prepreka na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji i pozvao Prištinu na ustupke.
 
Aleksandar Vučić (Foto:Tanjug / Rade Prelić) -
Aleksandar Vučić (Foto:Tanjug / Rade Prelić)

"Јedini veliki problem koji vidim kao pravu prepreku na našem evropskom putu jeste kosovsko pitanje", rekao je Vučić u intervjuu za AFP koji je prenio Јahu njuz.

 U tekstu se navodi da Srbija, koja se nada da će u EU ući 2025. kada i Crna Gora, odbija da prizna nezavisnost koju je Priština proglasila 2008. i na Kosovo gleda kao na svoju južnu pokrajinu.

Dodaje se i da je Brisel jasno stavio do znanja Beogradu i Prištini da se pristupanje EU neće desiti sve dok se odnosi ne normalizuju pravno obavezujućim dokumentom.

"Na kraju krajeva, sve se odnosi na Kosovo, oko toga da li ćemo moći to da učinimo ili ne. I naravno, više se odnosi na Srbe, ali takođe i na drugu stranu, i oni moraju da dobiju snažnu poruku od EU i Zapada da i oni takođe moraju da načine određene ustupke", poručio Vučić u intervjuu vođenom na engleskom jeziku koji su preneli francuski i drugi svetski mediji.

U tekstu se podseća da je dijalog u Briselu "zakočen" pošto Priština nije dozvolila srpskoj manjini na Kosovu da formira zajednicu opština u kojoj čine većinu.

Navodi se da je srpski predsednik ocenio da kosovski Albanci nisu spremni na bilo kakve ustupke.

"Oni misle da je vreme da Srbija prizna punu nezavisnost Kosova i to je to. Da ne treba da čine ništa u vezi sa Srbima, u vezi sa Srbijom i da samo treba da čekaju. Јa nisam spreman da pričam o konkretnim pojmovima, ali oni moraju da načine određene ustupke u pravom smislu te reči. Ukoliko su spremni na to, možemo nešto da postignemo, ukoliko nisu spremni, to će biti veoma loše vesti za sve nas", kazao je Vučić.

U tekstu se navodi da je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić među onima koji su predložili Albancima razmjenu naseljene južne srpske teritorije za sjever Kosova, gdje su Srbi većina, i podsjeća da Vučić nikada nije javno podržao tu ideju.

Navodi se da je međunarodna zajednica ovu ideju okarakterisala kao opasnu, ali da je Vučić za AFP rekao da je "najopasnije imati zamrznuti sukob zato što bi jednog dana neko mogao da ga odmrzne".

"Јa slušam da na Zapadu pričaju da bi to bilo najgore rješenje zato što bi otvorilo Pandorinu kutiju, ali su zapadne zemlje otvorile Pandorinu kutiju prije deset godina priznavanjem Kosova kao nezavisne države", kazao je Vučić.

U tekstu se navodi da će, pored rješavanja kosovskog pitanja, za ulazak u EU od Srbije biti zatraženo da uskladi spoljnu politiku sa 28-članim blokom, uključujući i deo koji se odnosi na srpskog bliskog saveznika, Rusiju.

Podsjeća se da je Vučić u više navrata ponovio da Srbija neće slijediti EU u uvođenju sankcija Rusiji i ocjenjuje da srpski predsjednik ne djeluje zabrinuto u vezi sa linijom EU prema Rusiji.

"Mi moramo da se uskladimo sa politikom EU neposredno prije ulaska u Evropsku uniju, a po najboljem scenariju za nas to će biti u roku od sedam godina i nadam se da će do tada u svijetu biti potpuno drugačija situacija", ukazao je Vučić.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu Goran Kovačević tvrdi da odluka Vlade Republike Srpske da ne dozvoli ulazak migranata na teritoriju Srpske, te da se granice BiH trebaju zatvoriti nije neočekivana i upozorio da se BiH od rata do danas nije suočila s većim bezbjednosnim izazovom.
 
Goran Kovačević (Foto: nap.ba) -
Goran Kovačević (Foto: nap.ba)

"Ako pogledate izjave iz 2015. godine, kada je počeo migrantski talas, jasno je generalno da će biti donesena ovakva odluka. Ne radi se ovdje o tri hiljade migranata, radi se o njih 30.000 do 50.000. Ne znam zašto se kriju ti podaci. Valjda da se ne diže panika", rekao je on.

Kovačević je za TV1 izjavio da je pitanje kako je toliko ljudi ilegalno ušlo u BiH.

"Svi se prave blesavi, niko to neće da javno kaže. Otvoreno pitam direktora Granične policije BiH Zorana Galića kako je moguće da toliko migranata uđe ilegalno. Neka da odgovor ili neka podnese ostavku", poručio je on.

Kovačević upozorava da se BiH od rata do danas nije suočila s većim bezbjednosnim izazovom.

"Niko ne zna za te ljude, ko su šta su. Kada je 2015. godine bio migrantski talas, to su bili ljudi koji su bježali od rata, tražili sigurnost i zaobilazili BiH. Danas ovi dolaze ciljano ovdje, jer imaju te neke informacije da je BiH baza `Islamske države`. Ko će provjeriti njihovo kretanje? Ko će provjeriti ko su ti ljudi? Koja služba u BiH? Takva služba ne postoji", tvrdi on.

Kovačević je rekao da strahuje za bezbjednost građana BiH.

"Metodologija djelovanja terorističke organizacije `Islamska država` je poznata - nasilje, agresivnost. Zanima me samo kako će se postaviti predstavnici vlasti kada bombe počnu pucati po gradovima u Federaciji BiH“, istakao je Kovačević.

Broj migranata koji dnevno ulaze u BiH od početka maja povećao se na 150, ovo je rečeno nakon današnjeg sastanka, koji je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, organizovao i na koji je pozvao predstavnike policijskih agencija, Ministarstva bezbjednosti, Ministarstva za ljudska prava, Službe za poslove sa strancima, Granične policije i međunarodne zvaničnike.

 

Zvizdić je danas nakon sastanka Koordinacionog tijela za pitanje migracija u BiH rekao da bi Vijeće ministara danas trebalo da usvoji akcioni plan koji će omogućiti što hitniji prihvat i zbrinjavanje migranata, uz poštivanje svih međunarodnih konvencija.

Zvizdić je rekao da BiH želi da zadrži human odnos prema migrantima, ali da će voditi računa i o bezbjednosti. Naglasio je da je potrebno naći adekvatan smještaj za trenutne i buduće migrante koji se dominantno nalaze u Sarajevu i Unsko-sanskom kantonu.

Zvizdić kaže da će BiH sa zemljama u okruženju, Srbijom i Crnom Gorom, poboljšati kontrolu granice, pomoći materijalno i kadrovski Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima i druge policijske agencije.

Očekuje da će predstavnici EU i UN-a pomoći materijalno i tehnički, kao što su to učinile kada su se Srbija i Makedonija suočile s migrantskom krizom.

Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, ističe da je ova kriza komplikovanija od one 2014. godine kada su granice bile otvorene i kada su izbjeglice prihvatane na ulazu i ispraćane u zemlje zapadne Evrope.

"Sada su granice zatvorene i radi se o ilegalnim grupama koje idu balkanskom rutom preko Turske, Grčke, Albanije, Crne Gore i završavaju u BiH. Kriza raste i ona je komplikovanija jer imate osjetljive kategorije migranata poput malodobnih bez pratnje i porodica. Situacija se u maju pogoršala jer se pokrenulo onih 10.000 migranata koji su bili od 2014. godine zaglavljeni u Srbiji, a povećao se i broj migranata koji se kreću već pomenutom balkanskom rutom“, ističe Mektić, koji naglašava da je sada priliv na dnevnoj bazi oko 150 migranata, te da je na BiH velika odgovornost jer štiti granicu EU.

Ističe da je riječ o ileglanim migracijama i da BiH neće dozvoliti da se one odvijaju spontano i anarhično, te da će država upravljati njima.

„Stvorićemo potrebne kapacitete, imamo slobodnih mjesta, Imigracioni centar u Delijašu je prazan, ali oni ne žele sa svoje rute da se pomjere ni 50 metara. Naći ćemo izlaz nećemo dozvoliti šatorska naselja kao pritisak na vlast, ispunićemo uslove za human odnos prema tim migrantima“, rekao je Mektić i naglasio da BiH neće imati kapacitete za smještaj ukoliko EU zatvori skroz svoje granice.

Naglašava da će onda i BiH biti prinuđena na to. Tvrdi da je od januara pa do maja u BiH ušlo oko 4.000 migranata, a da ih je 70 posto otišlo dalje.

„Trenutno u Sarajevu boravi između 800 i 600 migranata, a u parku kod Vijećnice je oko 75 šatora“, kaže Mektić.

Semiha Borovac, ministrica za ljudsjka prava BiH kazala je da je Izbjeglički centar Salakovac spreman da primi oko 290 migranata, te da je odluka da on bude prvi u koji će se smjestiti najosjetljivije kategorije, te da se preimenuje u Centar tražioca azila.

„Ovdje ćemo im obezbijediti sigurnost i adekvatnu zdravstvenu zaštitu, kao i hranu i smještaj“, kaže Borovac.

Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je da situacija sa migrantima u BiH nije alarmantna i da neće eskalirati ako sve institucije budu sarađivale.

Zvizdić: Prioritet BiH je smještaj izbjeglica

 Zdravstvena situacija kada su u pitanju migranti koji borave na području Bihaća i Velike Kladuše za sada je pod kontrolom, ali postoji opasnost izbijanja i širenja zaraznih bolesti, potvrdili su u Zavodu za javno zdravstvo USK.

 

Prema riječima direktorice ove ustanove Zerine Mulabdić, do sada je evidentirano devet osoba zaraženih šugom i njima je pružena adekvatna zdravstvena pomoć.

"Razloga za strah ima, jer je prvo trebalo stvoriti adekvatne uslove za boravak tih ljudi. Oni sada žive u neuslovnom smještaju, dijele odjeću, obuću, pribor za ishranu, nemaju uslove za održavanje lične higijene i realno je očekivati pojavu kožnih, crijevnih ili respiratornih oboljenja", istakla je Mulabdićeva. Ministar zdravstva USK Hazim Kapić smatra kako trenutno nema mjesta panici.

"Naši timovi redovno posjećuju migrante, pružaju zdravstvenu pomoć i zasad drže situaciju pod kontrolom. Međutim, ako se imaju u vidu najave o povećanom prilivu migranata i našim ograničenim kapacitetima, u budućnosti bi moglo biti problema", rekao je Kapić.

On je naveo da je posebno kritična situacija u šatorskom naselju u gradskom parku u Velikoj Kladuši. 

 Direktor Doma zdravlja u Velikoj Kladuši Senad Okanović kaže kako su njihovi radnici na terenu u nastojanju da cjelokupna situacija bude pod zdravstvenom kontrolom.

"Plašimo se da cjelokupna situacija može izmaći kontroli ukoliko dođe do drastičnog povećanja broja migranata", kazao je Okanović.

Inače broj migranata u Bihaću udvostručio se u proteklih sedam dana.  U prihvatnom centru, kojeg su gradske vlasti organizirale u objektu nedovršenog đačkog doma, sada boravi 180 izbjeglica, s tim da se broj neprestano povećava.

U MUP-u USK kažu kako je sigurnosna situacija po pitanju migranata na području ovog kantona još pod kontrolom, a u proteklom periodu evidentirano je desetak krivičnih djela čiji su počinioci strani državljani.  Premijer USK Husein Rošić istakao je kako je razočaravajuće što se u rješavanje cjelokupne problemtike s migrantima još nisu uključile državne institucije.

 

Situacija sa migrantima u USK se komplikuje, prijeti Å¡irenje zaraze

Drugo po redu istraživanje o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima BiH počeće sutra i trajaće do 31. maja na prostoru cijele BiH, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH, koja zajedno sa entitetskim statističkim zavodima sprovodi anketu.

Tokom ankete prikupljaće se podaci o uporebi računara u domaćinstivima, pristupu internetu, vrstama mobilnih uređaja koje stanovnici BiH najviše koriste, za koje usluge ih koriste, podaci o demografskim i obrazovnim karakteristikama korisnika, kao i o razlozima zbog kojih ih neka domaćinstva ili pojedinci ne koriste.


Cilj istraživanja jeste da se prikupe podaci o zastupljenosti i korištenju informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima u BiH koji će biti kvalitetan izvor podataka za analize, planiranje i kreiranje politika razvoja informacionog društva u BiH.

Anketa će biti sprovedena na reprezentativnom uzorku od 9.043 domaćinstva, a uzorak obuhvata domaćinstva sa najmanje jednim članom starosti između 16 i 74 godine.

Podatke će putem telefonske ankete i metodom lice u lice prikupljati anketno osoblje koje su akreditovali Agencija za statistiku BiH, Republički zavod za statistiku Republike Srpske i Federalni zavod za statistiku.

U skladu sa Zakonom o statistici BiH i Zakonom o zaštiti ličnih podataka, odgovori na postavljena pitanja biće strogo povjerljivi, a ispitanici će ostati potpuno anonimni.

Sutra počinje anketa o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija

Srbija neće prihvatiti članstvo samoproglašenog Kosova u UN u zamjenu za zajednicu srpskih opšina, rekao je predsjednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun.
 
Milovan Drecun - Foto: TANЈUG
Milovan DrecunFoto: TANЈUG

"Bilo kakav pritisak ili plan da se Srbija natera da postupi protivno definisanim `donjim granicama` jednostavno je osuđen na neuspeh", rekao je Drecun. 

Prema njegovim riječima, svi medijski natpisi koji govore o nekakvim ponudama "jedno za drugo" su zapravo pokušaj da se pokaže da se "Srbiji nudi sve za ništa", što, naravno, nije prihvatljivo. 

Drecun je za Radio Beograd ponovio da je dolaženje do kompromisa putem dijaloga jedino prihvatljivo rješenje. 

"Naravno da je stav zapadnih zemalja koje su priznale Kosovo kao državu takav da bi oni želeli da mi priznamo tu samoproglašenu državu i da ona postane članica UN", dodao je Drecun. 

On je podsjetio da Beograd nudi da se sjedne za pregovarački sto i da se postigne kompromisno rješenje za konačni status Kosova, a da je sve drugo izvan onoga što će Srbija prihvatiti.

Vlada Republike Srpske zaključila je danas da na prostoru Republike Srpske nema uslova za zbrinjavanje migranata.
  
 

Predsjednik Vlade Željka Cvijanović rekla je nakon sjednice Vlade da Republika Srpska neće prihvatiti nijednu samostalnu odluku Savjeta ministara BiH koja bude donesena bez saglasnosti Srpske, a koja se odnosi na određene mjere na teritoriji Srpske.

Ona je navela da je jedan od zaključaka da se obezbijedi pojačano prisustvo pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u rubnim područjima.

Vlada Republike Srpske traži od Granične policije BiH da pojača svoj rad na granicama, a od Predsjedništva BiH biće zatraženo da, uz angažman Oružanih snaga BiH, obezbijedi pojačanu kontrolu granice.

 

"Imali smo priliku da čujemo da je nemoguće iskontrolisati granicu i smatram da je to nije stvar sa kojom treba tek tako da se pomirimo, već je neophodno da se traži pojačan angažman ove službe", navela je Cvijanovićeva.

Јedan od zaključaka Vlade odnosi se i na nove razgovore o politici azila.

Vlada Srpske je zaključila da će obezbijediti potrebnu logistiku za transport i tranzit migranata.

Cvijanovićeva je rekla da postoje informacije od predstavnika Srpske u institucijama BiH, ali i iz okruženja o mogućnosti pojačanog priliva migranata.

"Neki čak govore i od 50.000 do 120.000 lica koji bi mogli da dođu ili pokušaju da uđu u BiH, što podrazumijeva organizovan pristup, prije svega konzistentan i jasan stav na koji način da se ponašamo u takvim okolnostima", rekla je Cvijanovićeva.

Željka Cvijanović (Foto: RTRS)
Željka Cvijanović (Foto: RTRS)

Ona je ponovila da je nezadovoljna kako pitanje migranata tretiraju institucije BiH, te naglasila da se Vlada Srpske ovim pitanjem bavila više puta.

"U međuvremenu smo čuli izjave različitih predstavnika institucija BiH, od onih koji su tvrdili da su stvari dobro organizovane i pripremljene, do onih prilično zapanjujućih da nije moguće uspostaviti bilo kakav sistem bezbjednosne kontrole nad licima koji dolaze u BiH i, takođe, da neće moći ni u budućem periodu", rekla je Cvijanovićeva.

Komentarišući izjavu lidera SDS-a Vukote Govedarice da problem migranata nije u najznačajnijoj mjeri zatekao BiH, te da će ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić sutra preduzeti određene aktivnosti, Cvijanovićeva je rekla da je ovo ozbiljan problem i da će to tek postati.

"Očekivala bih, prije svega, od onih koji na nivou BiH obavljaju takve poslove, prevashodno od onih u Ministarstvu bezbjednosti BiH i službi koje su vezane za to ministarstvo, da raspolažu adekvatnim informacijama", rekla je Cvijanovićeva.

Napominjući da se upravo od Mektića i nekih drugih iz njegovog ministarstva spominju brojevi od 50.000 ljudi koji "kucaju na vratima BiH", premijer Srpske je rekla da joj je nelogično da Govedarica kaže da nema problema.

"Јoš više mi je nelogično i za svaku osudu da on obavještava javnost da će ministar, kojem je to jedan od zadataka kojim treba da se bavi, sutra početi da se bavi tim poslom. To je za mene nevjerovatno. Smatram da nisu dovoljno obaviješteni", rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da će Srpska preduzeti sve neophodne mjere da zaštiti svoje građane, njihov način života i imovinu, te institucije od migrantskog talasa.

Dodik je ponovio da će Srpska naći način kako da se odbrani od migrantskog talasa, jer ne želi u budućnosti promjenu strukture stanovništva.

"Ukoliko BiH nije sposobna da štiti interese Srpske, onda nam takva BiH ne treba", poručio je Dodik nakon sjednice Vlade Srpske o migrantima.

On je naglasio da je BiH "na probi", te podržao zaključke Vlade Srpske koje je ocijenio kao opsežne mjere koje nisu usmjerene samo na zaštitu Republike Srpske, nego i cijele teritorije BiH

"Ako sa druge strane imamo dobronamjerne, onda će oni preduzeti mjere zatvaranja granice za migrante, vraćanja migranata iz BiH, mjere dogovora u vezi novih procedura za dobijanje azila i državljanstva", rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske rekao je da mu je žao svakog migranta koji ima problem, ali da Srpska te probleme nije produkovala i da nema sredstva kakva ima Zapad da ih rješava.

On je poručio da oni koji su izazvali migrantsku krizu, odnosno zapadna alijansa koja je napravila probleme na Bliskom istoku, prije svega u Siriji, treba da snose najveću odgovornost za to.

"Nismo naivni da ne mislimo da će oni koji dolaze ovdje ostati kada su Hrvatska, Mađarska, odnosno Evropa zatvorili svoje granice. Nismo to tražili, nije to naša politika, nisu naši planovi i u tom pogledu preduzećemo sve mjere zaštite naše imovine, prava, institucija i Republike", ponovio je Dodik, koji je i lider SNSD-a.

On je izrazio zadovoljstvo potpunim jedinstvom Vlade Srpske o ovom pitanju, te zahvalio premijeru Srpske na pozivu da sa predsjednikom Narodne skupštine Nedeljkom Čubrilovićem prisustvuje sjednici.

Milorad Dodik
Milorad Dodik

Komentarišući izjavu lidera SDS-a Vukote Govedarice da problem migranata nije u najznačajnijoj mjeri zatekao BiH, Dodik je rekao da je očekivao da će ih ovaj ozbiljan problem okupiti "računajući da pametni ljudi idu u susret problemima, a ne da ih problemi zatiču".

"Ako se cijeli svijet bavio pitanjem migranata, ako je to osnovni problem raskola u EU, a čujemo neke naše ljude da kažu da to nije problem, to je nevjerovatno", ocijenio je Dodik.

On je pozvao SDS da zajedno rade na ovom pitanju, jer je riječ o pitanju načina života građana u Srpskoj, a ne lično pitanje bilo koga.

"Nećemo da ispadnemo naivni. Sa takvim tvrdnjama Govedarica je u najmanju ruku naivan", zaključio je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović ocijenio je da je problem migranata jedan od najozbiljnijih u BiH.

Čubrilović je smatra da ono što Vlada priprema kroz zaključke, na čemu institucije Republike Srpske insistiraju, treba da budu prihvaćeno, jer će u tom slučaju imati bolja i brža rješenja koja će biti prihvatljiva i za one koji treba da dođu i prođu kroz BiH, prije svega, za domaće stanovništvo.

Nedeljko Čubrilović (Foto: RTRS)
Nedeljko Čubrilović (Foto: RTRS)

"Nadam se da ćemo u tom pravcu odraditi sve ono što se od nas očekuje, što očekuju građani Republike Srpske i BiH, da ćemo ojačati institucije tamo gdje treba i da ćemo imati dovoljno snage i volje da ovaj posao odradimo na najbolji mogući način", rekao je Čubrilović nakon sjednce Vlade Republike Srpske o problemu migranata 

Čubrilović je na konferenciji za novinare istakao da je o ovom pitanju potrebna ozbiljnost na svim nivoima, koja ne nedostaje Vladi Republike Srpske.

"Bojim se da na drugim mjestima nije tako", naglasio je Čubrilović, te dodao da nije dobro kada sa najviših nivoa prvo idu informacije da je sve pod kontrolom, a drugi put da nema rješenja ni za najbanalnije stvari.

Čubrilović je rekao da Vlada Republike Srpske i njene institucije rade na tome da se na najbolji način zaštiti domaće stanovništvo, ali i pokaže humanost.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić upozorio je danas da sjednice Savjeta bezbjednosti UN o Kosovu i Metohiji mogu biti ukinute ako se predsjedavajući tim tijelom pozove na proceduralana pitanja i tako izbjegne veto stalnih članica Savjeta.
 
SB UN - Foto: RTRS
SB UNFoto: RTRS

Dačić je dodao da to nisu nove inicijative, te da ih je bilo na svakoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Kosovu, koje traju od 1999. godine.

On je za televiziju "Pink" rekao da pojedine zemlje već neko vrijeme iznose takvo mišljenje, da predstavnici Prištine to stalno rade, a priključuju se Francuska i Velika Britanija.

Dačić je napomenuo da se na mjesec dana mijenjaju predsjedavajući, a sada je to Poljska, tako da će ova sjednica biti održana bez problema.

"Pred svaku sednicu se vode rasprave o tome kako da se promeni format", dodao je Dačić i istakao da su prvo bile ideje da se "prorijede" sjednice na četiri mjeseca, a sada su te ideje radikalizovane i traži se da budu zatvorene sjednice.

On je naveo da je Srbija suočena sa dvostrukim pristupom. "Te zemlje govore da su nam prijatelji i strateški partneri, a suočeni smo sa aktivnostima koje u najmanju ruku nisu prijateljske", istakao je Dačić i dodao da će Srbija upozoriti te zemlje na posljedice takvog djelovanja.

On je napomenuo da je u Americi napravljen plan za podršku međunarodnim integracijama samoproglašenog Kosova i Metohije, u kojem su kao ciljevi za ovu godinu navedeni članstvo u Interpolu, Svjetskoj carinskoj organizaciji, Unesko, Savjetu Evrope...

"Imamo inicijativu Britanije, zatim Francuska misija pri UN je rekla našoj misiji da je njima iritantno to što ja radim na povlačenju priznanja i da imaju nalog da pošalju protest svakoj zemlji koja povuče priznanje. Kosovska vlada je angažovala lobističku agenciju iz Francuske da im pomogne u priznanju nezavisnosti", kaže Dačić.

Dačić je rekao da Srbija posjeduje dokumenta o očekivanjima Prištine kako će koja zemlja glasati i ko će im pomoći, pa se tako od Ujedinjenih Arapskih Emirata /UAE/ traži da plate zemljama koje nemaju novca da dođu na konfrenciju Interpola da bi glasali za samoproglašeno Kosovo i Metohiju.

"Ovo je borba Davida protiv Golijata, ali nećemo se predati", istakao je Dačić i dodao da je veliki uspjeh kada neko povuče priznanje nezavisnosti takozvanog Kosova, jer su te zemlje izložene velikim pritiscima.

Dačić je podsjetio da pet zemalja EU nije priznalo nezavisnost samoproglašenog Kosova i Metohije i da ne može da se utvrdi jedinstven stav EU.

Govoreći o stavu Srpske pravoslavne crkve /SPC/ prema Kosovu i Metohiji, Dačić je rekao da podržava stav crkve, koja kaže da nema nezavisnosti i podjele, ali postavlja pitanje da li je to moguće i realno.

"Kako ćemo se boriti za povratak suvereniteta - trpljenjem, ratom, ili odbijanjem toga da u narednih 10 godina uđemo u EU? Srbija hoće komporomis i neće prihvatiti jednostranu nezavisnost Kosova. Čak i po cenu da neko kaže - nema članstva u EU, Srbija ne može prihvatiti jednostrani akt Kosova, ali da li se svi slažu s tim?", rekao je Dačić.

Ambasada Austrije u BiH bi kritički preispitala najavljenu predizbornu aktivnost turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u Sarajevu.
 
Erdogan (Foto:REUTERS/ Yasin Bulbul/Presidential Palace) -
Erdogan (Foto:REUTERS/ Yasin Bulbul/Presidential Palace)

Ambasada Njemačke u BiH nije željela da se izjašnjava o tom pitanju.

Stav austrijske Ambasade u BiH je da to da li političari neke druge države smiju ili ne voditi izbornu kampanju u nekoj državi podleže suverenoj odluci te države i podsjećaju da Austrija nije dala dozvolu turskom predsjedniku da vodi izbornu kampanju u toj zemlji.

"Kao ni brojne druge države članice Evropske unije, ni Austrija nije dozvolila turskom predsjedniku da vodi izbornu kampanju u Austriji. U jednoj multietničkoj i multireligijskoj zemlji, kao što je BiH, aktivnosti koje djeluju razdvajajuće u pogledu jedinstva zemlje, kao i vršenje uticaja iz inostranstva koje nije uvijek koristan, treba kritički preispitati. Ovo naročito vrijedi za osobe i države za koje se ne može reći da su u skladu sa evropskim vrijednostima", saopšteno je iz austrijske Ambasade u BiH.

Iz Ambasade Njemačke u BiH za portal Klix.ba su kazali da se ne izjašnjavaju o posjetama i javnim nastupima stranih državnih čelnika i predsednika vlada u BiH.

U Turskoj će 24. juna biti održani vanredni parlamentarni i predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da će predizborni miting održati 20. maja u Sarajevu s obzirom na to da su mu Austrija, Njemačka i Holandija, iz bezbjednosnih razloga, zabranile takva okupljanja.

Strana 10 od 104
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…