All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Mostly Sunny

11°C

Novi Grad

Mostly Sunny

Humidity: 43%

Wind: 22.53 km/h

  • 24 Mar 2017

    Scattered Showers 11°C 3°C

  • 25 Mar 2017

    Mostly Cloudy 10°C 1°C

Regija

utorak, 07 februar 2017 00:00

I zvanično – od 21. marta nema pasoša

BiH ostaje bez pasoških knjižica od 21. marta! Do tada važi sporazum sa trenutnim dobavljačem, ali planirana nabavka pasoških knjižica neće biti završena, saopšteno je iz Agencije za identifikaciona dokumenta BiH.
 
BiH pasoš - Foto: RTRS
 

Rješenje su zatražili od Savjeta ministara BiH, ali još nema odgovora kada i kakvo će ono biti.

Ispred šaltera za izdavanje putnih isprava u CЈB Banjaluka, danas bez gužve. Vijest o nemogućnosti izdavanja pasoša poslije 21.marta, građani još ne shvataju ozbiljno.

"Da to dođe u pitanje i da se na taj način uđe u neke nedoumice, to je zaista neshvatljivo, nemoguće! Јa ne verujem da će se to desiti, da će u 21.veku onemogućiti nekome da putuje. Mislim da će već naći neko rješenje u zadnjem trenutku, kao i uvijek što se ovdje dešava na našim prostorima, ali sama situacija je onako – fantastična", govore građani.

Agencija za identifikaciona dokumenta (IDDEE-a) je zvanično priznala javnosti – izdavanje pasoša nakon 21.marta dovedeno je u pitanje.

 

Ovaj problem bio je tema sjednice Savjeta ministara BiH 18.januara, kada je donesen zaključak da menadžment Agencije obnovi proceduru raspisivanja tendera, u skladu sa preporukama Kancelarije za razmatranje žalbi, koja je oborila prethodna dva tendera.

"Menadžment IDDEE-e je, postupajući po zaključku Savjeta ministara BiH, u proteklom periodu razmotrio sve mogućnosti te je zaključeno da ne postoji rješenje koje bi bilo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, jer trenutno važeći okvirni sporazum, koji je zaključen 2014. godine, ne ostavlja mogućnost za produženje ugovora čime su institucije BiH stavljene u položaj zavisan o sadašnjem dobavljaču", saopšteno je iz Agencije za identifikaciona dokumenta.

Već sada je izvjesno da se nabavka ne može okončati do 21.marta ove godine, pa je hitno potrebno pronaći rješenje kako građanima, nakon ovog datuma, ne bi bilo uskraćeno pravo na pasoš.

Mjesecima je trajala prepiska IDDEE-e i Savjeta ministara, ali i uvjeravanje javnosti da do ovoga neće doći.

Iz Agencije danas bez zvaničnih informacija. Čekaju Savjet ministara, od koga su tražili da Predstavničkom domu BiH uputi izmjene zakona o javnim nabavkama.

I ministar civilnih poslova uvjeravao je ranije da će se naći rješenje. Na pozive se danas nije javljao.

Šta će biti sa pasošima, i u banjalučkom Centru javne bezbjednosti bez zvaničnih informacija.

"Sve ostalo, s obzirom da MUP, ni CЈB nema nikakvu zvaničnu informaciju od IDDEE-e, da li će biti pasoških knjižica, svi redovni poslovi se obavljaju u skladu sa zakonskim okvirima", napominje Zorana Grahovac, rukovodilac Odsjeka za izdavanje ličnih dokumenata CЈB Banjaluka.

Prema pisanju medija, čak i kad bi danas bio raspisan novi tender, pasoša ne bi bilo do jeseni.

U Hrvatskoj otvaraju novu dnevnu bolnicu koja će liječiti zavisnike od interneta, a to je, uglavnom, mlađa populacija.
 
Ilustracija (Thinkstock.com) - Foto: B92
Ilustracija (Thinkstock.com)Foto: B92

U zagrebačkoj psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan" uskoro otvaraju ustanovu koja će se baviti osobama koje "žive na internetu".

Bolnica je namijenjena punoljetnim osobama za koje se utvrdi, nakon individualne obrade, da su zavisne od interneta ili da su na korak do toga.

Psihijatar Davor Bodor, koji stoji iza koncepta dnevnih bolnica za zavisnike od alkohola i kocke, i doktor Irena Rojnić Palavra, psihijatar koji će se baviti internet zavisnicima, upozoravaju da je najčešće riječ o mladima.

Mlade osobe na internetu pronalaze nešto zbog čega se osjećaju bolje nego u realnom životu.

Ponekad je to društvo, zabava, realizovanje fantazija ili bijeg od turobne stvarnosti.

Najčešće je riječ o zavisnosti od video-igrica, društvenih mreža i pornografije.

Ljekari upozoravaju da zavisnici bivaju sve duže i duže na internetu, traže sadržaje sve jačeg sadržajnog potencijala, gube kontrolu nad vremenom provedenim za kompjuterom, nervozni su kad nemaju pristup internetu ili nisu na njemu.

Stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj od interneta zavisno 11 odsto populacije ili 400 hiljada ljudi, navode portali.

ponedeljak, 06 februar 2017 00:00

Nije bilo prijedloga za razmjenu teritorija?

Predsjednik Tomislav Nikolić nije dobio pismo u kojem, prema navodima nekih medija, kongresmen predlaže razmjenu teritorija, pišu Novosti.
 
Tomislav Nikolić i Dejna Rorabaher - Foto: RTRS
 

U Predsjedništvu za taj list kažu da su za to čuli jedino iz medija i da ne znaju da takvo pismo postoji.

Mediji su ranije objavili da je republikanski kongresmen koji predsjedava Odboru za spoljnu politiku predložio da se postigne dogovor o razmjeni teritorija "kao način za smirivanje tenzija na Balkanu".On je, navodno, naveo da je ta opcija moguća i da je ne bi trebalo ignorisati.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je naveo da je kongresmen SAD Dejna Rorbaher, koji je Nikoliću predložio razmjenu teritorija sa Kosovom blizak albanskom lobiju.

Narodna skupština Republike Srpske razmatraće sutra izvještaj Republičke komisije za sprovođenje referenduma o rezultatu republičkog referenduma na pitanje "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?".
 
NSRS - Foto: RTRS
 

Prema predloženom dnevnom redu, poslanici bi trebalo da razmatraju prijedloge zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, o visokom obrazovanju, o željeznicama Republike Srpske, o hrani, o izmjenama i dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti, te o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

Na dnevnom redu su i Nacrt krivičnog zakonika Republike Srpske, te nacrti zakona o vještacima Republike Srpske, o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, o opštoj bezbjednosti proizvoda u Republici Srpskoj, o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, te o rudarstvu.

Narodna skupština razmatraće i nacrte zakona o o Nacionalnom parku "Drina", o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, o izmjenama i dopuni Zakona o zdravstvenim komorama, te o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima.

Narodni poslanici razmatraće i prijedlog strategije transporta Republike Srpske za period 2016-2030. godina, Nacrt strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2017-2021. godine – "Znanje za razvoj".

Na predloženom dnevnom redu su i Nacrt strategije unapređenja društvenog položaja lica sa invaliditetom u Republici Srpskoj 2017-2026, Nacrt strategije upravljanja otpadom za period 2017-2026. godine.

Parlament Srpske razmatraće i prijedlog budžeta Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za 2017. godinu, izvještaj Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i fondova o poslovanju za 2015. godinu, sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora, godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za 2015. godinu, informaciji o aktivnostima Republike Srpske u oblastima regionalne i institucionalne saradanje, te o informaciju o ostvarivanju prava izbjeglica, raseljenih lica i povratnika.

Kao prva tačka dnevnog reda predviđena su poslanička pitanja i odgovori – "Aktuelni čas".

Početak sjednice je zakazan za sutra u 10.00 časova.

Timoti Les, jedan od najvećih zapadnih poznavalaca prilika na Balkanu, koji je nedavno uzburkao javnost u regionu izjavom da će se BiH podijeliti između Srbije i Hrvatske, ponovo govori o prekrajanju granica, ističući da je to jedini način da se sačuva mir na Balkanu.
 
Timoti Les (foto: Privatna arhiva) -
Timoti Les (foto: Privatna arhiva)

"Mislim da trenutne multietničke države ne mogu opstati. Manjinsko stanovništvo BiH, Makedonije i Kosova nikad nije prihvatilo legitimitet tih država, a mnogi su se prihvatili oružja tokom raspada Јugoslavije kako ne bi postali dio nečega što oni smatraju tuđom državom", rekao je Les za hrvatski "Express".

"Politika Evropske unije je propala i najveći dokaz toga je sve veća opasnost od nestabilnosti u regionu. Amerikanci su uspjeli da obuzdaju separatizam u devedesetim i ranim dvijehiljaditim korištenjem 'tvrde sile'. Tačnije, uspostavili su kvazikolonijalnu civilnu vlast i rasporedili hiljade vojnika NATO-a koji su mogli da silom uklone s vlasti separatističke političare", rekao je Les i dodao da je Evropa imala potpuno drugačiji, odnosno da se oslonila na moć diplomatije i državama regiona nudila nagradu pristupanja Uniji u zamjenu za stabilizaciju i mir u državi.

"Njihova ideja bila je da se razne balkanske države dobrovoljno uključe u radikalnu reorganizaciju svojih političkih i ekonomskih sistema u zamjenu za nagradu članstva u EU. U procesu, siromašne, autoritarne i nelegitimne države će se pretvoriti u svojevrsne prosperitetne, demokratske i inkluzivne u kojima će manjine trajno živjeti", rekao je Les.

On upozorava da postoje dva osnovna problema s pristupom na koji se odlučila Evropska unija. Prvi je taj da SAD nikada nisu stvarno porazile separatizam, nego su ga samo potisnule, a drugi je da Evropska unija nikada nije imala 'Plan B' koji bi aktivirala ako bi politika povećanja EU doživjela neuspjeh. Les ističe da su problemi postali jasniji sad kad Evropska unija doživljava sve veće krize, a "avet separatizma se vraća u region". "To je stvorilo apsurdnu i tragičnu situaciju gdje evropske diplomate preklinju lokalno stanovništvo i političare u zemlji kao što je BiH da se fokusiraju na reforme i integraciju s Evropskom unijom dok se država raspada. Moj zaključak je da se ova multietničnost na Balkanu može održati samo kroz autoritarna sredstva - bilo da se provodi interno, kao u slučaju Јugoslavije, ili da se provodi izvana, kao što je bio slučaj u vrijeme američke dominacije. Nakon što prisila nestaje, krhka multietnična država neizbježno se počinje raspadati, kao što sada možemo da vidimo", tvrdi politički analitičar.

Les tvrdi da za rješavanje napete situacije BiH i regionu postoje tri načina, ali samo jedan ima bilo kakve šanse održavanja mira u Bosni i Hercegovini. "Prva opcija je nastaviti s politikom 'stabilizacije kroz integraciju'. Cilj takve politike je stvoriti održivu multietničku državu s nagradom kao članstvo u EU, ako bi lokalci uspjeli. Problem je u tome što je, kao što sam već i rekao, povećanje praktično završeno i ne postoji nagrada kojom će se kompenzovati manjine za ono što smatramo da je nedostatak dostojanstva i sigurnosti koje moraju podnositi dok žive kao građani drugog reda u nečijoj tuđoj državi. Druga opcija je sankcionisati separatiste, na primjer Srbe, zato što žele promijeniti status quo. Ovdje se ponovo susrećemo s problemom. Naime, Evropljani su previše razjedinjeni kako bi proveli takve korake. Uvođenje blagih sankcija, kao što su to Amerikanci nedavno napravili, pokazalo se kontraproduktivnim zato što je samo ojačalo separatizam u Republici Srpskoj. Treća je opcija, i meni jedina realna, da Zapad podrži proces pregovora u kojem bi Bošnjaci pristali na slabljenje bosanske države što bi zadovoljilo želje Srba i Hrvata za većom autonomijom. Čak ni to nije stalno rješenje, ali kratkoročno će izbjeći najgori scenario", kaže Les, i naglašava da je to sama srž njegove ideje.

On je uvjeren da bilo kakav trajni mir zavisi isključivo o prekrajanju granica, ali uz strogu kontrolu spoljnih sila koje će osigurati mir tokom bilo kakve tranzicije. "Da preciziram, opasnost ne vreba iz ishoda procesa zato što mislim da bi rezultat bio stabilnije okruženje nego sad. Opasnost vreba u procesu tranzicije. Specifično, postoji rizik da bi Bošnjaci, Makedonci i kosovski Albanci silom pružali otpor raspadu njihovih država. To bi onda moglo uplesti velike sile, poput Turske i Rusije, ali i države regiona", tvrdi Les. On nastavlja i objašnjava svoje uvjerenje da je proces raspada nemoguće zaustaviti zato što njime upravljaju geopolitičke sile i promjene kojima svjedočimo u svijetu. Promjene u Bijeloj kući, promjene u Evropskoj uniji te promjene u Rusiji i Turskoj. Priča da se međunarodna zajednica našla pred jednostavnim izborom; ili će preuzeti kontrolu nad procesom raspada ili će istu tu kontrolu predati lokalnim političarima. "Po mom mišljenju, ishod bi trebalo da bude dogovoreno prilagođavanje međunarodnih granica koje odražava demografske stvarnosti na terenu. To bi podržavalo želju današnje ranjive manjine za sigurnost i prava te eliminisalo glavni izvor nestabilnosti u regionu. U međuvremenu, prioritet mora biti usporavanje internog raspada regiona dovoljno dugo da se razriješe sporna pitanja, kao što je to status Brčkog ili Srebrenice, odrediti načine kako kompenzovati grupe koje će gubiti emotivno važnu teritoriju i ograničiti njihov prirodni nagon da se bori", kaže Les.

Međutim, Les je i sam, kaže, svjestan (ne)popularnosti njegovih stavova u diplomatskim krugovima i priznaje da postoji veliki rizik u provođenju bilo kakvih promjena, ali upozorava da, barem prema njegovom mišljenju, veća opasnost leži u odbijanju otvaranja tog pitanja. "Lokalno stanovništvo već radi na tome. Čini mi se da su elite bosanskih Srba sve složnije i odlučnije u konačnom otcjepljenju od Bosne i mislim da će početi s procesom ostvarivanja nezavisnosti već naredne godine", kaže analitičar. On smatra da su bošnjački političari pod pritiskom i da Izetbegović uporno pokušava da zadrži postojeće stanje, ali ne može da mijenja centralizacijsku politiku SDA. "Izetbegović ne može olako da promijeni centralizacijsku politiku SDA i čini se da on želi čistom političkom upornošću da spriječi raspad Bosne", kaže Les. On se osvrnuo i na rasplamsavanje netrpeljivosti između Srbije i kosovskih Albanaca. "Beograd je već umoran od razgovora s Albancima i žele dovesti stvari do kraja. To bi vjerovatno značilo reintegraciju sjevernog Kosova sa Srbijom i, ako bude potrebno, dovođenje srpskih snaga bezbjednosti. U međuvremenu u Makedoniji Albanci trenutno odbijaju da učestvuju u vlasti, osim pod uslovima koji su neprihvatljivi za Makedonce. To rizikuje situaciju u kojoj međuetnička podjela vlasti dolazi do kraja. Potencijalno, Makedonija bi mogla de facto da se podijeli po etničkim linijama, što je dovelo Albance da uspostave paralelne institucije na zapadu Makedonije i izaziva nekakav zazor od Makedonaca. To je rizik, a ne predviđanje, jer proces je još u ranoj fazi", kaže Les.

Osvrćući se na pobjedu Trampa na predsjedničkim izborima u Americi, Les kaže, da bi moglo doći do promjene politike SAD prema Balkanu. "Bojim se da bi dosadašnju politiku manjkavog angažmana mogla da zamijeni politika opšte ravnodušnosti. Kao rezultat svega toga, vjerujem da postoji sve veći rizik da će Republika Srpska proglasiti nezavisnost sljedeće godine, a da će Hrvati pokušati da napuste BiH nakon toga. To bi moglo da stvori opasno zapaljivu situaciju na terenu", kaže Les. On smatra da bi najbolji ančin za sprečavanje mogućih sukoba i osiguranje dugoročnih sukoba bilo osnivanje velike međunarodne koalicije koja bi osigurala prostor za pregovore te silom osigurala mir u tranziciji. Istovremeno bi morao da postoji i neki način kompenzacije gubitnika teritorija te velika pomoć u razvoju čitavog regiona. "Јa mogu, naravno, biti potpuno u krivu u svojoj analizi. Možda će se EU oporaviti, proširenje će se nastaviti, SAD će se vratiti u regionu, Rusija i Turska će se povući, Srbiu u BiH i drugi prihvatiće svoju sudbinu u multietničkim državama i sadašnjim dogovorima će dokazati izdržljivost. U stvarnosti, međutim, mislim da je to nemogući optimistički pogled u budućnost. Kao što sam rekao, vjerujem da samo nacionalne države mogu garantovati prava i bezbjednost svim građanima, a istovremeno zaustaviti takmičenje za teritorijom u regionu. Budući da niko ne želi eksploziju novih mikrodržava u regiji, kao što je Republika Srpska ili Herceg-Bosna, logika nalaže spajanje odbjeglih teritorija Bosne, Kosova i Makedonije sa srodnim državama preko granice", završava Les.

Delegacija grada Banjaluke danas će u Beogradu razgovarati sa predstavnicima grada Beograda o načinu rada gradskih službi radi razmjene iskustava i konkretizacije saradnje.
 
Beograd, Srbija - Foto: Screenshot
Beograd, SrbijaFoto: Screenshot

Zajednički sastanak zakazan je za 11.00 časova u Gradskoj upravi Beograda, a potom su predviđeni pojedinačni razgovori načelnika sa resornim kolegama iz administracije grada Beograd. Izjave za medije planirane su u 11.30 časova.

Načelnici će sa resornim kolegama razmotriti način djelovanja njihovih službi, te razmotriti mogućnost usvajanja određenih rješenja, koja su se u praksi pokazala efikasnijim u odnosu na dosadašnju praksu.

Delegaciju Banjaluke predvodiće vršilac dužnosti Odjeljenja za finansije Božana Šljivar, dok će delegaciju Beograda predvoditi načelnik Gradske uprave Sandra Pantelić, saopšteno je iz banjalučke Uprave grada.

Sastanci će biti realizovani na osnovu ranijeg dogovora gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića i Beograda Siniše Malog.

U Republici Srpskoj do 28. februara traju prijave za učešće u projektu "Spojimo srpsku djecu Kosova i Metohije i Republike Srpske", izjavio je Srni predsjednik odbora za pomoć Srbima sa Kosova i Metohije Milorad Arlov.
 
Djeca s Kosmeta - Foto: RTRS
 

Arlov je rekao da je opština Modriča prva najavila učešće u projektu u okviru kojeg će prihvatiti 50 djece sa Kosova, te je pozvao i ostale lokalne zajednice da to učine.

"Nama ostaje da im zahvalimo u ime Srba i srpske djece sa Kosova i Metohije, posebno u danima kada im je potrebna podrška i kada je srpski narod na Kosmetu uznemiren, te svaki dan u sve težoj bezbjednosnoj situaciji", istakao je Arlov.

On očekuje da se prijavi veliki broj učesnika koji će od 17. do 24. juna prihvatiti po 50 srpske djece sa Kosova i Metohije.

On je podsjetio da je projekat "Spojimo srpsku djecu Kosova i Metohije i Republike Srpske" počeo 27. januara, na Svetog Savu.

Skupština Crne Gore odustala je od upotrebe slova "ś" i "ź" u zvaničnim saopštenjima i na internet stranici, dva mjeseca poslije izbora Ivana Brajovića za predsjednika parlamenta.
 
Skupština Crne Gore - Foto: Screenshot
Skupština Crne GoreFoto: Screenshot

Upotrebu ovih slova u zvaničnoj komunikaciji uveo je nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, a nastavio i doskorašnji predsjednik parlamenta Darko Pajović.

Dva slova, koja su dio zvaničnog pravopisa crnogorskog jezika, korišćena su u zvaničnim dokumentima Skupštine od 2009. godine. U Skupštini su sa njihovom upotrebom u saopštenjima prestali nakon novogodišnjih praznika.

Skupština je prva državna institucija koja je krenula u upotrebu slova crnogorskog pravopisa, što je u dijelu opozicije zamjerano Krivokapiću. Iz Krivokapićevog kabineta tada su tvrdili da poštovanje pravopisa smatraju svojom obavezom.

Od direktnih ili indirektnih posljedica gripa u Zagrebu je umrlo osam, a u Splitu šest osoba, dok bi broj preminulih mogao biti i veći jer doktori imaju 30 dana da u sistem unesu slučaj smrti pacijenta i razloge smrti.
 
Vakcinacija - Foto: ilustracija
VakcinacijaFoto: ilustracija

Zbog indirektnih posljedica gripa u zimskim mjesecima postoji, kako to nazivaju ljekari, "višak smrti".

Doktor Klinike za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević" u Zagrebu Rok Čivljak rekao je za hrvatske medije da je u ovu kliniku od početka epidemije primljeno stotinjak oboljelih od gripa, od čega je osam umrlo.

Čivljak je istakao da je razlog velikog broja smrtnih slučajeva taj što virus gripa indirektno ubija hronične bolesnike.

"Moguće je da tada neki od njih umru i na nekom drugom bolničkom odjeljenju, pa se za razlog smrti uzima hronična bolest, a ne grip koji je izazvao pogoršanje hronične bolesti", kaže Čivljak.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odlučno je odbacio svaku mogućnost prekrajanja granica Srpske ili umanjenja njenih institucionalnih kapaciteta, naglasivši da sva njegova politička borba godinama unazad nije ništa drugo do očuvanje Republike Srpske i nadležnosti koje su joj dodijeljene Dejtonskim sporazumom.
 
Milorad Dodik - Foto: RTRS
 

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Јosipa Јerkovića kojom u kontekst federalizacije stavlja i mogućnost izmjena granica Srpske, Dodik je rekao da je to apsolutno neprihvatljivo i neizvodljivo i da, sudeći po dosadašnjim izjavama funkcionera HDZ-a, to predstavlja njegov lični stav.

Da li će Federacija BiH ući u proces federalizacije, naveo je Dodik, to je pitanje za Federaciju i političare koji tamo imaju političku odgovornost.

"Zabrinjavajuće je da one političke partije iz Republike Srpske koje su se svom snagom obrušile na Јerkovićev očigledno lični stav, prešućuju daleko teže izjave i postupke /bošnjačkog člana Predsjedništva BiH/ Bakira Izetbegovića, čija neskrivena politička platforma je urušavanje, a potom i gašenje Republike Srpske", ocijenio je Dodik.

Јerković je juče rekao da se nada da bi se, nakon unutrašnjeg preuređenje BiH, u okviru hrvatske federalne jedinice mogao naći veći dio Posavine i dijelovi Republike Srpske.

Strana 10 od 37
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…