All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Zbog nesređenih bošnjačkih političkih odnosa u Sarajevu, pitanje granice Srbije i BiH bez razloga je pretvoreno u "neku veliku temu", izjavio je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić.
 
Mladen Ivanić  (Foto:predsjednistvobih.ba) -
Mladen Ivanić (Foto:predsjednistvobih.ba)

Ivanić je potvrdio da je prijedlog iz Srbije već dostavljen institucijama BiH od kojih očekuje da konačno započnu posao na tom predmetu.

"Nekorektno je to što trenutno nema nikakvog stava BiH. Sam teško mogu da ubrzam rješavanje problema jer je u pitanju frustracija Bošnjaka. Bez konsenzusa u Predsjedništvu BiH na tom pitanju ne možemo ništa", rekao je Ivanić za "Večernje novosti".

On kaže da je problem to što je granica na nekim mjestima nelogična i pojašnjava da je Srbija željela da dođe do razmjene teritorije na dva mjesta oko pruge.

"Tu bi se razmijenilo bukvalno metar kvadratni za metar kvadratni. Smatram da je to korist i za BiH", rekao je Ivanić.

Što se tiče zemljišta oko hidroelektrana "Bajina Bašta" i "Zvornik", Ivanić je naglasio da Srbija nikada nije zahtijevala ispravljanje granice na štetu BiH, već samo korištenje malog dijela teritorije na stotinjak hektara na te dvije lokacije. Rekao je da Beograd traži i mogućnost slobodnog korištenja kada je u pitanju brana i prihvata da je granica rijeka Drina.

Vlada Republike Srpske razmatraće danas Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o opštem upravnom postupku i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama.
 
Vlada Republike Srpske, sjednica - Foto: SRNA
 

Biće razmatran i prijedlog rješenja o odobrenju proširenja operativnog budžeta u okviru zakonskog budžeta Republike Srpske za ovu godinu za predsjednika Republike u iznosu od 851.000 KM za period od 1. januara do 31. marta.

Na dnevnom redu je i prijedlog rješenja o davanju saglasnosti na prijedlog ugovora o finansijskoj podršci "Aerodromima Republike Srpske" u 2018. godini, između Vlade Srpske i ovog preduzeća.

Vlada će razmatrati prijedlog rješenja o davanju saglasnosti na prijedlog ugovora o finansiranju željezničke infrastrukture u ovoj godini i prijedlog ugovora o sufinansiranju željezničkog putničkog saobraćaja od interesa za Republiku Srpsku za 2018. godinu, između Vlade i "Željeznica Republike Srpske".

Pred ministrima će se naći i informacija o molbi Privredne komore Republike Srpske za sufinansiranje predstavljanja privrede Srpske na 21. Međunarodnom sajmu privrede Mostar 2018.

Na dnevnom redu sjednice je i prijedlog rješenja o imenovanju predstavnika institucija Republike Srpske koji će učestvovati u radu trećeg Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH. Vlada će razmatrati informaciju o imenovanju članova tijela za nadzor nad sprovođenjem Stretegije BiH za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje od 2018. do 2022. godine.

Na dnevnom redu sjednice su i informacija o kapitalnim projektima i drugim investicijama u zdravstvenom sistemu Republike Srpske za 2017. godinu i informacija o broju registrovanih čamaca na vodama Republike Srpske i broju lica koja su stručno osposobljena da njima upravljaju.

Vlada će razmatrati informaciju o preduzetim mjerama i stanju bolesti kvrgave kože goveda i bolesti plavog jezika u 2017. godini, te izvještaj o realizaciji programa suzbijanja i iskorjenjivanja bruceloze, klasične kuge svinja i infektivne anemije kopitara u Republici Srpskoj u 2017. godini.

Danas se obilježava 8. mart - Međunarodni dan žena, kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.
 
8. mart, Dan žena - Foto: ilustracija
 

Dan žena je prvi put obilježen 28. februara 1909. godine u SAD deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših uslova rada.

Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su protestovale prvi put 8. marta 1857. godine u Njujorku zbog loših uslova rada i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.

Osmomartovski protesti postali su narednih godina tradicija, a najmasovniji su bili 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo ulicama Njujorka tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

Prva međunarodna ženska konferencija bila je održana 1910. godine u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale, kada je ustanovljen Međunarodni dan žena, na prijedlog Klare Cetkin, koja je bila član Njemačke socijalističke partije.

Naredne godine Međunarodni dan žena obilježen je u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadijum ruske revolucije.

Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Vladimira Iliča Lenjina da 8. mart postane državni praznik i tokom sovjetskog razdoblja koristio se za obilježavanje "herojstva radnica".

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj praznik je izgubio svoju ideološku osnovu i postao je prilika muškarcima da iskažu ljubav i poštovanje prema ženama.

UN su 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žene, zvanično počele da obilježavaju ovaj praznik pod nazivom Međunarodni dan žena.

Dvije godine kasnije Generalna skupština UN je rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.

Čestitku povodom 8. marta uputili su zvaničnici Republike Srpske. Predsjednik Srpske Milorad Dodik naveo je u čestitiki da unapređenje položaja žena, u svim oblastima života i rada, ostaje zajednički cilj našeg društva.

"Svim ženama čestitam 8. mart - Međunarodni dan žena, njima i njihovim porodicama želim puno zdravlja, sreće i uspjeha. Obilježavanje 8. marta prilika je da se podsjetimo dugogodišnjih napora na ostvarivanju društvenih, ekonomskih i političih prava žena u svijetu, sa posebnim osvrtom na dostignute standarde u ravnopravnosti polova u Republici Srpskoj", navedeno je u čestitki predsjednika Srpske.

Čestitku povodom 8. marta uputila je i premijerka Željka Cvijanović, poručivši da će Vlada Srpske nastojati da doprinese poboljšanju ukupnog položaja žene.

"Vlada Republike Srpske će i ubuduće, prilikom kreiranja politika i mjera, raditi na poboljšanju ukupnog položaja žena i njihovom osnaživanju, insistirati na promociji ravnopravnosti polova i na punoj društvenoj uključenosti i ostvarivanju svih drugih ekonomskih i socijalnih prava", navodi se u čestitki.

Cvijanovićeva je istakla da su se žene organizovale posredstvom nevladinog sektora i građanske inicijative u nastojanju da budu ravnopravne, edukovane, ekonomski nezavisne i aktivno uključene u društveni život.

Međunarodni dan žena čestitao je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

Čubrilović je poručio da je uloga žena sve značajnija u društvu s obzirom na to da ih je sve više na rukovodećim pozicijama i da su u mnogim oblastima nosioci političkog, ekonomskog i društvenog razvoja Srpske.

"Imajući u vidu značaj i ulogu žene u našem društvu i porodici, upućujem iskrene čestitke povodom 8. marta sa željom da i ovaj dan svim ženama donese radost i sreću", naveo je Čubrilović u čestitki, izrazivši zahvalnost svim ženama na nesebičnom doprinosu izgradnji boljeg i humanijeg društva u Republici Srpskoj i BiH.

 Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na sutrašnjoj sjednici trebalo bi da se izjasni o zahtjevu grupe poslanika za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kojim se predviđa skeniranje glasačkih listića u svrhu utvrđivanja rezultata izbora.

Grupa poslanika iz SDP-a, SBB i DF predlaže i uvođenje video-nadzora u prostorijama gdje se glasa.

U obrazloženju predloženog zakona navodi se da ručno brojanje glasova uz sporan kredibilitet i stručnost otvara širok spektar manipulacija čime se dovode u pitanje iskazana volja birača, pravičnost izbornih rezultata, a time i samih izbora.

Na dnevnom redu je i zahtjev Amira Fazlića /SDA/ za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku BiH.

Predstavnički dom u prvom čitanju trebalo bi da razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH.

Predloženim izmjenama, koje je utvrdio Savjet ministara, maksimalna dužina trajanja službe vojnika pomjera se do navršenih 40 godina, sa dosadašnjih 35, odnosno 38 godina, čime BiH slijedi praksu zemalja regiona.

Istovremeno se propisuje procedura za produženje ugovora u pogledu ispunjavanja psihofizičkih standarda, što će omogućiti kontinuiranu spremnost vojnika u izvršavanju zadataka i, uz njihovo stečeno iskustvo, dodatano ojačati Oružane snage BiH.

Poslanici će u drugom čitanju razmatrati Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH.

Na dnevnom redu sjednice u prvom čitanju naći će se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač predsjedavajuća Predstavničkog doma Borjana Krišto /HDZ/.

Predloženim izmjenama Zakona o zaposlenim vojnim licima iz Oružanih snaga BiH u kategoriji vojnika i podoficira, koji imaju najniži koeficijent za obračun plate i koji u ukupnoj vojnoj strukturi zaposlenih vojnih lica u Oružanim snagama BiH čine 80 odsto ljudstva, bio bi poboljšan njihov materijalni status, čime bi bili zaustavljeni negativni trendovi napuštanja Oružanih snaga.

Na dnevnom redu sjednice u drugom čitanju je i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH čiji je predlagač Savjet ministara.

Pred poslanicima će se naći prijedlog odluke o potvrđivanju odluke Predsjedništva BiH o postavljenju profesionalnih vojnih lica na formacijska mjesta generala u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH.

Biće raspravljano i o dopuni informacije u oblasti direktnih stranih investicija u BiH.

Predstavnički dom raspravljaće o izvještaju o radu Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije za prošlu godinu i izvještaju o radu parlamentarnog vojnog povjerenika BiH za 2017. godinu.

Poslanici bi trebalo da daju saglasnost za ratifikaciju ugovora o osnivanju transportne zajednice između EU i strana potpisnica iz Jugoistočne Evrope - Srbije, Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore, te samoproglašenog Kosova.

Još jedan Prijedlog izbornog zakona pred poslanicima

U Mostaru je održan trilateralni sastanak članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Mladena Ivanića, Bakira Izetbegovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.
 
Trilateralni sastanak u Mostaru - Foto: RTRS
Trilateralni sastanak u MostaruFoto: RTRS

Sastanak je održan u Kabinetu hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića.

 

Aleksandar Vučić rekao je da Srbija, BiH i Hrvatska konstanto rade na miru i stabilnosti, te da jačanju trgovinske veze.

"Ozbiljno raste i uvoz i izvor. Najvažnije od svega je da se ekonomski povezujemo", ocjenjuje Vučić.

Istakao je da njihovi razgovori nisu ni malo "slatki" i jednostavni, ali nastoje da na svakom sastanku riješe postojeće probleme. 

"Imamo bezbroj naslijeđenih problema, pokušavamo ih ublažiti jedan po jedan i rješavati ih. Razgovarali smo sa Draganom, Bakirom i Mladenom o prstenu autoputeva Sarajevo-Tuzla Brcko-Bijeljina-Beograd, i sa druge strane Pale-Sokolac-Rogatica-Goražde-Višegrad-Požega-Beograd i krak koji bi išao između Novog Pazara i Sjenice do Duge Rese. Mi smo za to spremni", naveo je Vučić.

 

Kaže da neće spriječiti ljude da odlaze dok ne budu imali posao i značajno veću platu.

"Neće ni investitori dolaziti dok ne budu sigurni u naše tržište, našu političku stabilnost, mir i drugačije i bolje odnose koje u budućnosti moramo da gradimo. Razgovarali smo o tome da smanjimo birokratske procedure i kako da zamolimo naše vlade i Savjet ministara u BiH da nam kamioni ne stoje po 20 sati na granicama, odnosno kako da operativne troškove umanjimo", naveo je Vučić u Mostaru.

 

 

 

 

 

 

utorak, 06 mart 2018 06:53

Trilateralni sastanak u Mostaru

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće danas u jednodnevnoj posjeti Mostaru, gdje će učestvovati na trilateralnom sastanku BiH, Hrvatske i Srbije.
 
Članovi Predsjedništva BiH sa Vučićem - Foto: TANЈUG
Članovi Predsjedništva BiH sa VučićemFoto: TANЈUG

Na sastanku će učestvovati predsjedavajući BiH Dragan Čović, članovi Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Sastanak članova Predsjedništva BiH sa Vučićem i Kitarovićevom planiran je za 12.00 časova u Čovićevom kabinetu, saznaje Srna.

Nakon toga uslijediće sastanak članova Predsjedništva BiH, Vučića i Kitarovićeve sa ministrima spoljnih poslova BiH Igorom Crnatkom, Srbije Ivicom Dačićem i Hrvatske Marijom Pejčinović Burić, rekli su izvori bliski Predsjedništvu BiH.

Očekuje se da će glavne tema sastanka biti rješavanje graničnih sporova između BiH, Srbije i Hrvatske, ali i izmjene Izbornog zakona BiH.

Čović je rekao da će teme biti opšte i da su očekivanja visoka, a da je njegov cilj postići maksimalno dobre odnose sa susjedima.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić prilikom višednevne posjete manastirima i crkvama Srpske pravoslavne crkve na Kosovu izjavio je kako je poslije 16 godina drugi put u posjeti Kosovu i da je sretan što se nalazi na tom prostoru kao i što je imao priliku da bude u Pećkoj patrijaršiji, Dečanima i Velikoj Hoči, u kojoj prema njegovim riječima živi oko 700 Srba.

Kako je naveo, sretan je i što je imao priliku da vidi entuzijazam, volju i snagu koju ti ljudi imaju da tu ostanu, ali i da obiđe Srpsku crkvu u Prizrenu i da ”vidi sve srpske svetinje na tom prostoru”, pa i manastir Svetih Arhangela, koji je, prema Ivanićevim riječima ”jedan od dokaza koliko je moćna, velika i snažna nekad bila srpska država i sa kojom pažnjom danas to treba čuvati”.

”Srpski narod ovdje zaista pokazuje neviđenu vitalnost. U gotovo nemogućim uslovima uspijeva da opstane, da funkcioniše i da živi. Zaista traži našu podršku i stičem utisak da je obaveza svih nas koji radimo neke javne poslove da pomognemo, da budemo s njima ovdje jer njima nekad boravak ovdje ljudi znači mnogo”, rekao je Ivanić koji je dodao kako sve to pokazuje koliko je Kosovo značajno za srpski narod i koliko to mora biti stvar kojoj se uvijek moraju vraćati i koju uvijek ”moraju tretirati kao svoju".

Iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić rekao je kako ima priliku da se zahvali narodu Republike Srpske i svima koji su svih ovih godina pomagali na različite načine.

”Mnogo nam znači ta veza i ta spona. Manastir Visoki Dečani je zajednički dom cijelog našeg naroda i on nam pokazuje šta smo bili, šta jesmo i šta treba da budemo”, istakao je Janjić.

Ivanić je posjetu je Pećkoj patrijaršiji započeo obilaskom manastirskog kompleksa i razgovorom s mati Haritinom, vršiteljicom dužnosti igumanije Pećke patrijaršije.

Mati Haritina tom prilikom upoznala je Ivanića sa situacijom i problemima s kojima se susreće sestrinstvo manastira.

Četiri crkve manastira Pećke patrijaršije su od 2006. godine na Listi kulturne baštine UNESCO-a.

Ivanićeva posjeta nastavljena je obilaskom manastira Visoki Dečani. Razgovarano je o životu u manastiru i problemima s kojima se susreću.

Od 1999. godine manastir Dečani štite pripadnici italijanskog kontingenta KFOR-a.

Ivanić na Kosovu: Obaveza nam je pomagati srpskom narodu da opstane na tom prostoru

Evropski komesar za proširenje Јohanes Han istakao je da je dijalog u Briselu od ključnog značaja za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine i njihovom napredovanju ka evropskim integracijama.
 
Brisel  (Foto:EPA/OLIVIER HOSLET) -
Brisel (Foto:EPA/OLIVIER HOSLET)

To je, takođe, jasno navedeno u Strategiji gdje je rečeno da dijalog treba da bude zaključen zakonski obavezujućim sporazumom, naveo je Han u pismu potpredsjedniku vlade samoproglašenog Kosova Enveru Hodžaju, piše Zeri, prenio je UNMIK u svom pres klipingu.

Evropski komesar je uputio pismo kao odgovor na Hodžajev zahtjev da se pojasni kosovska pozicija u najnovijoj Strategiji za proširenje EU.

ponedeljak, 05 mart 2018 13:25

BiH u opasnosti od poplava

Američka meteorološke kompanija Accuweather donosi vremensku prognozu za proljeće 2018. godine.
 
Vrijeme u BiH (Foto: N1) -
Vrijeme u BiH (Foto: N1)

Prema njihovim prognozama, području BiH, kao i susjednim zemljama, posebno dijelu istočne Evrope, prijete poplave, što zbog obilnih padavina, što zbog otapanja velikih količina snijega.

Ovakav scenario moguć je u Hrvatskoj već krajem nedjelje, gdje prema hidorološkim prognozama iz ove zemlje se predviđa kako bi trebalo doći do intenziviranja vodnih valova.

Sjevernije, posebno prema sjeveroistoku Evrope, uočava se mogućnost oluja. Na krajnjem sjeveroistoku Evrope, i na dijelu Skandinavije proljećne temperature trebale bi biti iznadprosječne, kao i u zemljama Beneluxa, sve do Španije, gdje će biti i suvo.

Opasnost od suše biće velika i u Turskoj, a Accuweather suva razdoblja prognozira i Velikoj Britaniji.

Suprotno, dakle, kišovito, barem u rano proljeće, trebalo bi biti u Portugalu, i na sjeverozapadu Španije.

U Republici Srpskoj sutra počinje isplata materinskog dodatka za sve nezaposlene porodilje u iznosu od 405 KM, najavio je direktor Fonda za dječiju zaštitu Nedeljko Јović.
 
Djeca u parku -
 

On je podsjetio da je ova novina u zakonu uvedena na inicijativu predsjednika Vlade Željke Cvijanović krajem prošle godine i da je za isplatu ovog prava do kraja godine obezbijeđeno 16 miliona KM.

Materinski dodatak od 405 KM biće isplaćen za 688 majki koje su rodile djecu u januaru i februaru, a za isplatu je obezbijeđeno 420.390 KM, od čega za januar 141.750 KM za 350 porodilja, a za februar 278.640 KM za 338 majki.

Istovremeno će biti isplaćen i materinski dodatak za februar po prethodnom zakonu, u iznosu od 70 KM, za 1.631 djete, odnosno 1.597 majki, za šta je obezbijeđeno 114.170 KM.

Јović je rekao da sutra počinje i redovna isplata dodatka na djecu za 25.042 djece, odnosno 17.500 roditelja koji su korisnici ovog prava, za šta je obezbijeđeno 1.413.223 KM.

On je za četvrtak, 8. marta, najavio isplatu pomoći za opremu novorođenčeta u iznosu od 214.250 KM za 841 porodilju, odnosno 857 novorođenčadi.

"Očekujemo da će broj porodilja u Srpskoj biti sve veći i da će do kraja godine izmijenjeno pravo na materinski dodatak za sve nezaposlene porodilje koristiti blizu 6.000 majki, za šta je u budžetu Fonda već obezbijeđeno 16 miliona KM", istakao je Јović.

Direktor Fonda je naveo da je za isplatu materinskog dodatka od 70 KM po starom zakonu bilo potrebno do 2,2 miliona KM godišnje, dok se po novom zakonu predviđa potreba za izdvajanjem od 30 do 32 miliona KM već naredne godine.

Јović je rekao da će sva prava iz dječije zaštite u Republici Srpskoj i ove godine biti isplaćena bez kašnjenja.

On je na konferenciji za novinare najavio i nastavak realizacije uspješnog projekta Fonda za dječiju zaštitu "Socijalizacija djece Republike Srpske", kroz koji će biti obezbijeđeno besplatno ljetovanje za 1.800 djece iz osjetljivih kategorija.

Vrijednost ovog projekta je 1,1 miliona KM godišnje.

Strana 10 od 92
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…