All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

11°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 93%

Wind: 11.27 km/h

  • 20 Sep 2017

    Showers 13°C 10°C

  • 21 Sep 2017

    Showers 13°C 10°C

Regija

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da Srbija neće mijenjati svoju spoljnu politiku i da je suština, kako kaže, mudre politike da zemlja ne dozvoli da dođe u dilemu EU ili Rusija.
 
Ivica Dačić - Foto: SRNA
 

"Mi smo uspeli da u poslednjih pet godina izdržimo sve pritiske i ostanemo na evropskom putu, a da ne pokvarimo odnose sa našim prijateljima, pre svega, Rusijom i Kinom", poručio je Dačić.

On je naveo da je Srbija zbog jasne i principijelne politike promjenila svoj međunarodni položaj i postala kredibilan partner, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih odnosa Srbije.

"Јasno je da idemo evropskim putem, ali je isto tako jasan naš odnos sa Rusijom, čija je podrška od ključnog značaja za teritorijalni integritet Srbije", zaključio je Dačić.

Broj zahtjeva iz dana u dan raste. U prosjeku 200 saudijskih državljana dnevno traži vizu za dolazak u BiH.
 
Ambasada BiH u Rijadu (foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija) -
Ambasada BiH u Rijadu (foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija)

Ambasadi je ostalo manje od 500 stikera, a ambasador Senahid Bristrić zajedno sa 2 radnika radi na zahtjevima i unosi podatke čak i neradnim danima, piše Blic.

Služba za strance je odobrila 150 hitnih viza, za ljude koji putuju u narednih nekoliko dana i imaju rezervisane hotele i kupljene karte.

Uslov za zeleno svjetlo za sedam projekata vrijednih 120 miliona evra u koje se BiH uzda na predstojećoj konferenciji u Trstu 12. jula nisu akcize za gorivo. Ovo tvrde Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH, i njegov kolega iza Savjeta ministara Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Jusko je juče rekao za "Nezavisne" da mu nije poznato da je bilo ko uslovio listu projekata zakonom o akcizama. "U zadnjih sedamosam dana imao sam nekoliko sastanaka s važnim ljudima koji odlučuju o ovome i niko mi nije rekao da su akcize uslov.

Vjerujem, da je to doista tako da bi nas o tome i obavijestili", rekao je Jusko. Šarović kaže da akcize nisu nikakav direktni uslov za učešće BiH na samitu, te je dodao da je uslov za dobijanje projekata energetska strategija, koja je na pragu usvajanja, te da je za grantove u zaštiti životne sredine uslov strategija koja je nedavno usvojena. "Ali BiH je generalno dostigla limite u zaduživanju i zbog toga nema novih kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i drugih kreditora. Otud grozničava potraga za novim izvorima kreditnih garancija, a jedna od njih su nove akcize. To je sva istina. To znači da naši projekti mogu proći, ali biće problem kreditnog zaduženja", rekao je Šarović za "Nezavisne".

Milorad Dodik, predsjednik RS, u nedjelju je na ATV-u izjavio da ga je visokopozicionirana osoba iz Kabineta Angele Merkel, njemačke kancelarke, obavijestila da bez zakona o akcizama nema ni projekata za BiH. "On je rekao da ukoliko nema sporazuma s MMFom Evropa ne može više da pomaže i rekao je da na ovom sastanaku koji se održava u Trstu neće biti podržan nijedan novi projekat za BiH ukoliko se ne usvoji zakon o akcizama. Mislim da to za sve predstavlja problem jer se zaustavljaju investicione aktivnosti", rekao je Dodik.

Iz Delegacije EU su nam dali prilično neodređen odgovor, rekavši samo da je usvajanje zakona o akcizama od suštinskog značaja za stvaranje neophodnog fiskalnog prostora za finansiranje budućih investicija u BiH.

Konačna lista projekata, kako su nam precizirali, biće povezana s napretkom u provođenju reformskih mjera dogovorenih na prethodnim samitima, a koji se odnose na projekte povezivanja zemalja u regionu. Iz Ambasade Njemačke su nam rekli da ne žele da komentarišu Dodikovu izjavu, a odgovor iz italijanske ambasade mismo dobili juče.

Sedam projekata vezano je za transportnu infrastrukturu. U pitanju su dio koridora 5c u Hercegovini, dionica Mostar  Počitelj, sekcija autoputa Zenica Sjever  Žepče Jug, podsekcija Ponirak  Donja Gračanica, zatim od tunela Zenica ka Donjoj Gračanici do ulaza u tunel Pečuj, te dionica Odžak  Vukosavlje  Podnovlje  Rudanka  Doboj Jug, odnosno puni profil autoputa između petlje Johovac i petlje Rudanka, kao i dio autoputa Tarčin  Konjic, na južnom dijelu koridora 5c kroz Hercegovinu i dio koridora 5c koji se spaja na autoput Banjaluka  Doboj. Sedmi projekat se odnosi na rekonstrukciju i modernizaciju luke Brčko.

 

 
Akcize za gorivo nisu uslov za kredite EU

Ukoliko Srbija bude primorana da bira između bližih veza sa Rusijom i članstva u Evropskoj uniji, odlučiće se za ovo drugo, izjavila je premijerka Srbije Ana Brnabić u intervjuu američkoj novinskoj agenciji Blumberg.

Brnabićeva je rekla da će kao premijerka nastaviti put koji je počeo njen prethodnik, sada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, da bi pripremila zemlju za članstvo u EU do 2020. kada joj se završava mandat.

“EU je tamo gdje mi idemo – to je jasno”, rekla je Brnabićeva.

“Mi imamo emotivne veze sa Rusijom zbog tradicije, kulture i vjere”, navela je ona i ukazala na to da u Srbiji veliki broj ljudi u potpunosti doživljava Rusiju kao našeg velikog brata, našeg zastitnika.

Prema njenim riječima, ova osjećanja se ne mogu zanemariti, “ali naš strateski put je EU”. Podsjećajući da je Vučić odbio da prati odluku Unije da uvede sankcije Rusiji zbog Ukrajine, Blumberg navodi da Brnabićeva nije mogla da potvrdi da li će nastaviti taj stav ukoliko bude ugroženo pristupanje Srbije EU.

“Ne mogu to sada da komentarišem, jer je na Balkanu veoma teško posvetiti se bilo čemu. To je težak region”, rekla je Brnabić, za koju agencija napominje da ne pripada ni jednoj političkoj partiji i da je obrazovana u SAD i Britaniji.

Brnabićeva je rekla da postizanje napretka u normalizaciji odnosa sa Prištinom, kako je naveo Blumberg, sada zavisi od toga da Priština odobri neki stepen autonomije Srbima koji žive na sjeveru KiM, a da će na samom kraju biti odlučeno o pitanju statusa.

“Bez obzira da li smo u potpunosti spremni 2020. da se pridružimo EU, to će opet zavisiti od EU da li želi da prihvati nove članice”, rekla je Brnabić.

Ona je dodala da nikada nije imala razloga da sumnja da će imati Vučićevu punu podršku za teška pitanja, ali i odriješene ruke da radi šta misli da je najbolje.

Na pitanje da li će moći da donosi odluke bez njegovog nadzora, ona je rekla “bila bih iznenađena kada ne bih”.

Slovenački šef diplomatije Karl Erjavec najavio je da će Ljubljana uputiti Zagrebu protestnu notu zbog incidenata u Piranskom zalivu.
 
Ljubljana, Slovenija - Foto: AP
Ljubljana, SlovenijaFoto: AP

Kako prenose mediji u regionu, zbog uplovljavanja hrvarskih ribara i intervencije hrvatske policije u dijelu mora oko koga se Hrvatska i Slovenija spore, diplomatska nota će biti poslata danas popodne, a sutra će biti dostavljena Vladi Hrvatske.

Hrvatski mediji navode da “slovenačka strana interpretira događaj tvrdeći da je došlo do incidenta kada su ribari iz Hrvatske uplovili do polovine zaliva, odnosno područja koje Ljubljana smatra svojim“.

- Mislim da ti postupci pokazuju veliku nervozu na hrvatskoj strani - rekao je Erjavec.

Prošle nedjelje je Arbitražni sud u Hagu donio presudu po kojoj je Sloveniji pripalo tri četvrtine Piranskog zaliva, uz koridor ka otvorenom moru.

U subotu su mediji javili da je došlo do dva incidenta u zalivu, za koje je kriva hrvatska strana, dok je iz Zagreba saopšteno da su slovenački policijski brodovi u tri navrata povrijedili liniju razgraničenja na moru između dvije zemlje.

Slovenačka policija potvrdila je da su se danas dogodila dva incidenta u koje su bili uključeni hrvatski pecaroši u Piranskom zalivu.

U jednom slučaju, pecaroši su ušli na područje pod kontrolom slovenačke policije, ali su područje napustili nakon što su upozoreni o tome gdje se nalaze uz pratnju hrvatske policije, navodi STA.

U današnjem saopštenju slovenačke policije, navodi se da je slovenačka policija upozorila hrvatske pecaroše da se nalaze u teritorijalnim vodama Slovenije, nakon čega su se na licu mjesta našli i hrvatski policijski čamci koji su napustili područje u pravcu Savudrije.

Drugi sličan incident dogodio se u subotu popodne, kada je pecaroški čamac ušao na područje slovenačke policije. U istom maniru, svi hrvatski čamci, uključujući i dva patrolna čamca hrvatske policije napustili područje nakon upozorenja slovenačkih policajaca.

Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske saopštilo je da su slovenački policijski čamci prešli među u Piranskom zalivu tri puta u subotu.

Ministarstvo saopštava da su hrvatski policajci upozorili slovenačke kolege u sva tri slučaja da se nalaze u hrvatskim teritorijalnim vodama, nakon čega su se vratili u slovenačke vode.

Incidenti slovenačkih i hrvatskih čamaca u Piranskom zalivu

 

nedelja, 02 jul 2017 00:00

Položeni vijenci na Kozari

Zvaničnici Republike Srpske, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom 75 godina od Bitke na Kozari.

Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, delegacija Vlade Srpske na čelu sa predsjednikom Željkom Cvijanović, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, ambasada Srbije i Rusije u BiH, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari.

Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, te Misije OEBS-a u BiH.

U okviru obilježavanja 75 godina od Bitke na Kozari, koju organizuju vlade Republike Srpske i Srbije, slijedi obraćanje zvaničnika i kulturno-umjetnički program.

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.

Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila.

Ova bitka, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.

Istoričari su prikupili podatke o 33.398 pobijenih boraca i civila, dok sudbina mnogih do danas nije poznata.

Položeni vijenci na Kozari

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je danas da u ovom trenutku ne postoji ozbiljnija teroristička prijetnja po Srbiju i da građani treba da znaju da je bezbjednosni sistem zemlje uvijek aktivan.
 
Nebojša Stefanović - Foto: TANЈUG
Nebojša StefanovićFoto: TANЈUG

- Ministarstvo unutrašnjih poslova danonoćno radi na tome da bude spreman da odgovori na svaki izazov u svim sredinama i na svakoj tački Srbije, od borbe protiv organizovanog kriminala do terorističkih dejstava - rekao je Stefanović.

On je na aerodromu "Nikola Tesla" prisustvovao taktičko-pokaznoj vježbi pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice.

Stefanović je ukazao da i u kriminalističkoj policiji postoje odjeljenja koja se bore protiv terorizma i ekstremizma i da MUP u cjelosti radi na tome da ne bude ozbiljnije ugroženosti građana Srbije, prenose beogradski mediji.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije je najavio da će za SAЈ, kao i za druge jedinice, tokom ove godine biti nabavljena nova oklopna vozila domaće proizvodnje.

Premijer Slovenije Miro Cerar izjavio je da na najavljenom sastanku s hrvatskim premijerom Plenkovićem ne misli pristati na nove pregovore o granici, nego da namjerava govoriti o tome kako "primijeniti" arbitražnu presudu koju Slovenija prihvata i drži je "pravno obvezujućim aktom" za obe strane u sporu.
 
Miro Cerar          Izvor: www.slovenskenovice.si -
Miro Cerar Izvor: www.slovenskenovice.si

Ona je obvezujuća, rekao je Cerar, bez obzira na to što Hrvatska arbitražni proces smatra nepovratno kompromitujućim i predlaže razgovore o bilateralnom problemu u novom okviru, i bez obzira na ovakve ili onakve reakcije u evropskim prestolnicama.

"Želimo pregovarati, ali ne o novom sporazumu nego o tome kako implementirati arbitražnu presudu, biće to dijalog o izvršenju današnje presude", rekao je Cerar vezano uz najavljenu posjetu premijera Hrvatske Plenkovića Ljubljani.

Cerar je pojasnio da Slovenija neke aspekte današnje odluke arbitara treba još prostudirati, ali da će presudu poštovati i nastojati je primijeniti.

Cerar je rekao kako ne očekuje da će Hrvatska odmah promijeniti svoje stajalište o arbitražnoj presudi, ali da ne vjeruje da na njemu može dugo ustrajati i insistirati jer kao članica EU-a i NATO saveza mora poštovati međunarodno pravo te pristati na izvršenje odluke međunarodne arbitraže kao obvezujućeg akta.

Arbitražna presuda je važeća i izvršna za obe strane, nevezano uz to hoće li se ili ne o tome izjasniti neke evropske države ili Evropska komisija, rekao je Cerar.

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije u četvrtak je objavio odluku prema kojoj, među ostalim, velika većina Piranskog zaliva pripada Sloveniji.

petak, 30 jun 2017 00:00

Ponovo protesti u Skoplju

Krivični sud u Skoplju odlučuje o zahtjevu Specijalnog javnog tužilaštva za određivanje pritvora bivšem premijeru i predsjedniku najuticajnje sada opozicione VMRO-DPMNE Nikoli Gruevskom, a za to vrijeme ispred zgrade suda traje protest pedesetak pristalica te stranke, koji se protive njegovom pritvaranju
 
Nikola Gruevski - Foto: AP
Nikola GruevskiFoto: AP

Specijalno javno tužilaštvo juče je podnijelo optužnicu protiv Gruevskog u slučaju "Titanik" za izborne prevare i traži određivanje pritvora. Tužilaštvo je podiglo još 17 optužnica po drugim slučajevima za čije počinitelje takođe traži pritvor, a riječ je o bivšim funkcionerima i osobama bliskim Gruevskom.

Gruevski je optužen zbog kupovine Mercedesa vrednog 600.000 evra, nezakonitog rušenja stanova i nezakonitom ugovoru o izgradnju dva autoputa sa kineskom kompanijom, zbog čega je državni budžet oštećen za 155 miliona evra.

Strana 10 od 54
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…