All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Predstavnik Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske primio je juče u Kanu nagradu kojom je Republika Srpska svrstana u 10 malih regija budućnosti za 2018/2019. godinu za strategiju privlačenja stranih ulaganja.

Dodjelu nagrada evropskih gradova i regija budućnosti kao lokacija za strane investicije je organizovao Časopis za direktne strane investicije /FDI/, koji izdaje "Fajnenšel tajms".


Podaci su prikupljeni za 489 lokacija - gradova i regija u pet kategorija: ekonomski potencijal, troškovna efikasnost, ljudski kapital, infrastruktura i poslovno okruženje, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose sa javnošću.

Osim toga, ocjenjivana je i šesta kategorija, strategija privlačenja stranih ulaganja. U toj kategoriji birane su najbolje lokacije za investiranje između 146 aplikacija.

U saopštenju se navodi da ova nagrada renomiranog časopisa predstavlja značajnu promociju Srpske na međunarodnoj mapi lokacija za investiranje i rezultat je kontinuiranih aktivnosti koje Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju sprovodi u saradnji sa drugim ministarstvima Vlade Republike Srpske i jedinicama lokalne samouprave.

Priznanja su u svojim kategorijama dobili i gradovi Bijeljina i Zvornik za troškovnu efikasnost, kao i Prijedor za troškovnu efikasnost i strategiju, koje su članice Saradničke mreže Ministarstva.

Putem Saradničke mreže sprovodi se program postinvesticione podrške investitorima, koji ima za cilj otklanjanje prepreka u poslovanju i podsticanje postojećih investitora na reinvestiranje.

Osim ovog programa, sistemski se sprovode i drugi programi privlačenja stranih investicija, kao što su kampanje ciljanog privlačenja investicija, te promotivne aktivnosti putem predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, kroz elektronske medije (portale www.investsrpska.net, www.regodobrenja.net), te direktnu podršku svim zainteresovanim investitorima putem Ministarstva i kroz Savjet za strane investitore Republike Srpske.

Časopis FDI /Foreign Direct Investment/ ima 15.284 aktivnih korporativnih čitatelja i informiše donosioce odluka o najnovijim promjenama na globalnoj investicionoj mapi. Pokrenut 2001. godine, FDI je osnovan sa ciljem da bude vodeći naslov za poslovanje u uslovima globalizacije.

Fajnenšel tajms svrstao Srpsku u 10 malih regija budućnosti

Profesor Fakulteta političkih nauka Nenad Kecmanović istakao je da se šest mjeseci prije izbora u BiH u Republici Srpskoj već nagađa o imenima protivkandidata u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, dok se u Federaciji BiH /FBiH/ još licitira po kom zakonu će se izbori obaviti.

“Čak i poslovično nenaklonjeni domaći i strani komentatori ne mogu da prećute da je Srpska danas bezbjedniji i stabilniji dio BiH”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za portal “Sve o Srpskoj”.

Prema njegovim riječima, Izborni zakon je “biti ili ne biti” za predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

“I više od toga. Ne bih se kladio da će se izbori u `većem entitetu` uopšte i održati. Primjer Mostara, kao neformalne prestonice FBiH u kome nisu održani u prethodna dva ciklusa, mogao bi se lako proširiti na svih deset kantona”, tvrdi Kecmanović.

On je dodao da se Čović bori protiv aktuelnog izbornog zakona koji omogućava da hrvatskog člana Predsjedništva BiH izaberu Bošnjaci jer su znatno brojniji u jedinstvenoj izbornoj jedinici, dok Izetbegović, inače najveći kritičar Dejtona, to odbija u ime dejtonskog Ustava BiH, u kome zaista piše da jedan od članova Predsjedništva BiH mora da bude Hrvat.

“Da sukob oko toga da li će u Predsjedništvu sjediti samo Hrvat ili i predstavnik Hrvata nije iskonstruisan, svjedoči činjenica da je Željko Komšić osam godina predstavljao Hrvate po ukusu Bošnjaka”, naveo je Kecmanović.

Kecmanović tvrdi da je spor zaoštren i ličnim interesima dva nacionalna lidera, a onaj ko popusti – izgubiće jesenje izbore.

“Bude li to Čović, zamijeniće ga, ponovo bošnjačkim glasovima, Komšić, koji je već najavio kandidaturu. Bude li pak to Izetbegović, koji se sve slabije snalazi u igri `između dvije vatre` sa Čovićem i /predsjednikom Hrvatske/ Kolindom /Grabar-Kitarović/, te /predsjednikom Srpske Miloradom/ Dodikom i /predsjednikom Srbije Aleksandrom/ Vučićem, izgubiće ionako otančalu zalihu bošnjačkih glasova”, smatra Kecmanović.

Kecmanović je naveo da su izbori za predsjednika Republike Srpske interesantniji, ali više u takmičarskom nego u političkom smislu.

Prema njegovim riječima, draž neizvjesnosti stvara kandidatura novajlije /lidera SDS-a Vukote/ Govedarice ispred Saveza za promjene i činjenica da Patriotski front još nije obznanio svog kandidata.

“Težinu toj u osnovi reprezentativnoj funkciji sada daje Dodik jer je, istovremeno, lider koalicije sa većinom u parlamentu. A on će taj kapital, vjerovatno ponijeti i u Sarajevo, bez obzira na to što za proivkandidata ima iskusnog i vještog /Mladena/ Ivanića, koji se povremeno distancirao od ispada koalicije”, naglasio je Kecmanović.

On tvrdi da se Savez za promjene, koji predvodi SDS, nalazi u hroničnom padu narodne podrške, a to se zakonito prenosi i na sve kandidate, počev od Ivanića i Govedarice.

“Da stvari sa Savezom stoje dramatično loše, pokazali su lokalni izbori 2014. godine. Ostavka predsjednika /Mladena/ Bosića i izbor mladog i nacionalno svjesnijeg Govedarice djelovala je kao preokret, ali se ispostavilo da je to samo manevar stranačkih bosova koji su i dalje zadržali funkcije u Savjetu ministara u Parlamentarnoj skupštini u Sarajevu i nastavili po starom. Ishod te suicidne stranačke strategije, koju je narod prepoznao kao izdaju Republike, predstavlja fenomen Dragan Mektić”, naveo je Kecmanović.

Kecmanović je rekao da je Mektić “provincijalac skromnog obrazovanja i pameti, koji je u poodmaklim godinama otkrio draž publiciteta”.

“Izbacivanje Mektića iz rukovodstva i članstva SDS-a bilo je minimum koji je Govedarica kao novi predsjednik – preporoditelj SDS-a, propustio da obavi po hitnom postupku. Njegovo objašnjenje da to što govori Mektić ne misli ni on sam, a kamoli stranka, nije pilo vode”, naveo je Kecmanović.

Prema njegovim riječima, iako istraživanja kazuju da bi Dodik mogao samo da poželi takvu opoziciju, valja imati na umu da izbori nisu zakazani za sutra, nego tek za pola godine i da opozicija nije kapitulirala.

“Na kandidacionom skupu SDS-a za funkciju predsjednika Srpske takmičila su se tri jaka kandidata: Mirko Šarović, Mićo Mićić i Govedarica. Naizgled više demokratski nego u bilo kojoj savremenoj partiji, ali jedan kandidat se povukao prije glasanja, drugi poslije glasanja za Govedaricu, a njihovi predlagači u Semberiji, odnosno Istočnom Sarajevu, reklamirali su nezadovoljstvo takvom odlukom stranačkog vrha”, smatra Kecmanović.

Iza prividne demokratije, tvrdi on, očito stoji sukob najjačih regionalnih frakcija.

“Govedarica je pobijedio jer je već ovladao partijskim aparatom, ali još nije uspio da postane lider ni svoje stranke, a kamoli čitave opozicije, bez obzira na to što je na čelu i dalje najjače partije u Savezu za promjene”, stav je Kecmanovića.

On tvrdi da Ivanić i /lider NDP-a Dragan/ Čavić, koji opet imaju izgrađene liderske kapacitete, nemaju iza sebe velike stranke, bez kojih se ne pobjeđuje ni u pojedinačnoj konkurenciji, te da bi unutar koalicije, trebalo da uzajamno namire ove nedostatke.

Kecmanović je naveo da je opozicija na prošle izbore izašla bez pozitivnog političkog, ekonomskog i socijalnog programa kojim bi birače uvjerila da zna više i da može bolje da vodi Republiku Srpsku, te da bi to morala da učini uoči ovogodišnjih.

“Ukratko, lišen jače konkurencije, Patriotski blok će najvećeg rivala imati u samome sebi. Na papiru unaprijed dobijene utakmice na terenu često vode u poraz jer znatno slabiji protivnik demotiviše jačeg na dobru igru”, smatra Kecmanović.

Kecmanović je istakao da je u svakom slučaju, “bolji entitet” postao bezbjedniji i stabilniji dio BiH, što bi trebalo da raduje i vlast i opoziciju.

“Ali šta nam to vrijedi?! Komandant NATO-a za Evropu, američki general Kurtis Skaparoti, otvoreno je zatražio vojnu akciju protiv Srba u regionu zato što Dodik navija za Rusku Federaciju. A Zdravko Krsmanović, pobočnik Saveza za promjene, zaključio je da će aktuelni predsjednik Srpske, kao ruski eksponent, biti skinut sa kandidatske liste za Predsjedništvo BiH. Zašto ne bi i čitav Patriotski blok, ako je to način da pobijedi Savez koji se zalaže za promjene”, upitao je Kecmanović.

 Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić danas je položila vijenac na spomen-ploču u dvorištu zgrade Vlade Srbije, na mjestu gdje je na današnji dan prije 15 godina ubijen tadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić.

Počast Đinđiću odali su i brojni članovi kabineta aktuelnog premijera Srbije.

Vlada Srbije izdvojila je danas 13.257.000 dinara /oko 112.000 evra/ za podizanje spomenika nekadašnjem premijeru Srbije Zoranu Đinđiću, koji je ubijen na današnji dan 2003. godine.

Vlada je donijela odluku da gradu Beogradu izvrši transfer 13.257.000 dinara kako bi bio realizovan prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o podizanju spomenika Đinđiću, 15 godina poslije njegovog ubistva.

"Vlada smatra svojom obavezom da finansira izradu spomenika čoveku koji je ubijen kao predsednik Vlade, kako je predložio predsednik Republike Vučić. Grad Beograd će odmah po dobijanju ovog transfera potpisati ugovor sa autorom Mrđanom Bajićem i njegovom timom kako bi izrada spomenik počela odmah", saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima.

Skupština grada Beograda donijela je 8. juna 2016. godine odluku da u Beogradu bude podignut spomenik premijeru Zoranu Đinđiću na kojeg je izvršen atentat 12. marta 2003. godine i imenovala Odbor za podizanje spomenika.

Prijedlog za podizanje spomenika uputio je tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je tom prilikom istakao da će izradu spomenika finansirati Vlada, s obzirom na to da je Đinđić ubijen kao premijer.

Na međunarodnom konkursu, koji je završen je 21. oktobra 2017. godine, međunarodni žiri koji su činili vajar Mirsad Begić iz Ljubljane, akademik, slikar Dušan Otašević, arhitekta Boris Podreka, akademik i slikar Vladimir Veličković i Milutin Folić, glavni gradski urbanista, izabran je rad "Strela" autora Mrđana Bajića i njegovog tima.

Grad Beograd isplatio je nagrade nagrađenim autorima, kao i onima koji su ušli u drugi krug u iznosu od 19.000 evra.

Tokom pregovora koje je grad Beograd vodio sa timom prvonagrađenog autora dogovoreno je da se spomenik Zoranu Đinđiću postavi posle završetka rekonstrukcije Studentskog trga koji će biti pretvoren u pješačku zonu.

U međuvremenu, tokom 2018. godine prvonagrađeni tim pristupiće izradi spomenika.

Spomenik će biti postavljen na renoviranom Studentskom trgu i biće u obliku bijelo-srebrne strele, visine 6,20 metara sa zvučnim efektima koji će omogućiti da svako ko priđe spomeniku čuje riječi premijera Đinđića.

Brnabićeva položila vijenac na spomen-ploču Đinđiću

ponedeljak, 12 mart 2018 12:12

U Makedoniju od danas sa ličnom kartom

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić susreo se danas u Skoplju sa premijerom Republike Makedonije Zoranom Zaevom sa kojim je razgovarao o unapređenju bilateralnih odnosa dvije zemlje.

Razgovarano je o poboljšanju političkih odnosa i saradnje u procesu evropskih integracija, ekonomskim odnosima i jačanju trgovinske razmjene, kao i o aktualnim regionalnim pitanjima i procesima.

Zaključeno je da je institucionalna saradnja BiH i Makedonije na visokom nivou s obzirom na to da je zaključeno više od 50 bilateralnih i 10 multilateralnih sporazuma, ali da je ne prati ekonomska saradnja i da se u narednom periodu akcent treba staviti na jačanje povezivanja poslovnih zajednica.

Predsjedavajući Zvizdić je rekao da sa bh. strane postoji interes za saradnjom u oblastima metalne, drvne, prehrambene i tekstilne industrije. Pozdravio je ideju formiranja Biznis kluba Bosna i Hercegovina  - Makedonija i izrazio punu podršku Savjeta ministara BiH održavanju poslovnih foruma i susreta privrednika iz BiH i Makedonije jer je to od obostranog interesa. Dodao je da BiH i Makedonija dijele zajedničke ciljeve aspiracije ka EU i NATO savezu i obje zemlje predano rade na reformama kako bi ubrzale ekonomski razvoj i poboljšale životni standard građana.

Predsjedavajući Zvizdić je pozdravio najavu premijera Zaeva da će od naredne školske godine u Makedoniji biti uvedena redovna nastava na bosanskom jeziku za djecu iz bošnjačke zajednice.

Razgovarano je i o modalitetima uspostave direktne aviolinije između Skoplja i Sarajeva kako bi se olakšala komunikacija i ubrzao protok ljudi i roba. Poseban akcenat je stavljen na saradnju resornih ministarstava u procesima EU integracija i pristupanju EU fondovima.

Istaknuto je da su obje zemlje aktivni sudionici regionalnih inicijativa i nosioci pozitivnih procesa u regiji te da dijele zajednički interes za boljim infrastrukturnim povezivanjem regije i ubrzanjem evropskih integracija kako bi se kreiralo stabilno okruženje za ubrzani ekonomski razvoj i prosperitet regije.

Nakon susreta premijera održan je plenarni sastanak delegacija Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Makedonije. Plenarnom sastanku delegacija, sa bh. strane, prisustvovali su ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak, ministar pravde BiH Josip Grubeša, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko i ambasadorica BiH u Republici Makedoniji Lepa Babić. Sa makedonske strane, ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov, ministar pravde Bilen Saliji, ministar transporta i komunikacija Goran Sugareski, ministar ekonomije Kreshnik Bekteshi i ministrica obrazovanja Renata Deskoska.

Tom prilikom potpisan je Sporazum o uslovima putovanja državljana dviju država prema kojem će građani BiH u Makedoniju ulaziti sa ličnom kartom. Sporazum su potpisali ministar spoljnih poslova BiH  Igor Crnadak i ministar unutrašnjih poslova Makedonije Nikola Dimitrov.

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović i ministrica obrazovanja i nauke Republike Makedonije Renata Deskoska potpisali su Protokol o saradnji u obrazovanju između Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva obrazovanja Republike Makedonije s ciljem razvijanja i unapređenja saradnje u oblasti obrazovanja između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

U Makedoniju od danas sa ličnom kartom

Pripadnici Policijske uprave Foča pronašli su na području opština Čajniče, Višegrad i Foča 21 ilegalnog migranta, saopšteno je iz ove uprave.

Migranti su pronađeni proteklog vikenda, a državljani su Sirije, Palestine, Libije i Pakistana. 

Na teritoriju Republike Srpske ušli su iz susjednih zemalja. 

Svi ilegalni migranti predati su na dalje postupanje pripadnicima Granične policije BiH - terenskim jedinicama Hum Foča i Istok Višegrad.

U Višegradu, Foči i Čajniču otkriven 21 migrant

 

 

 

Ambasador Italije u BiH Nikola Minasi nada se da će BiH samostalno pronaći rješenja za Izborni zakon i da EU neće nuditi, a još manje nametati rješenja za ovaj problem.
 
Nikola Minasi (foto:visitbih.ba) -
Nikola Minasi (foto:visitbih.ba)

Minasi je za federalne medije izrazio nadu da promjene Izbornog zakona neće biti nesavladiva prepreka i da ne misli da će EU nuditi, a još manje nametati neka rješenja, dodavši da je pitanje Izbornog zakona važno za dalji napredak BiH ka EU.

SAD su pripremile specijalni “kosovski paket”, koji će u narednim nedjeljama biti predstavljen najprije predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, a odgovor očekuje takođe u narednim nedjeljama, pišu “Večernje novosti”.

List, pozivajući se na izvore, navodi da Vašington predlaže šira izvršna ovlašćenja za zajednicu srpskih opština, a ako bi pristala, Srbiji bi bio omogućen ulazak u EU.

Ovaj dokument Vašingtona, sa izraženom geopolitičkom notom, tiče se direktno statusa Kosmeta i umnogome može da odredi dalji strateški pravac Srbije.

Radni “kosovski tekst” administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, o kojem bi moglo da bude riječi već prekosutra, kada u Beograd dolazi novi pomoćnih američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Ves Mičel, sadrži nekoliko ključnih tačaka.

Jedna od njih predviđa da zajednica srpskih opština dobije šira izvršna ovlašćenja i pojačane nadležnosti u oblastima zdravstva, prosvjete i kulture.

Zajednica bi tijesno institucionalno bila povezana sa potredsjednikom vlade /samoproglašenog/ Kosova, koji bi dolazio iz redova srpskog naroda i koji bi praktično bio kontrolor njenog rada i sprovođenja ovlašćenja.

Od Beograda se očekuje da omogući ulazak Prištine u međunarodne organizacije, a ako Srbija pristane na ovaj paket, bio bi joj omogućen ulazak u EU, dok bi joj SAD garantovale širu ekonomsku i diplomatsku podršku u međunarodnoj političkoj areni.

Sagovornici iz diplomatskih krugova ocjenjuju za “Večernje novosti” da se Amerika odlučila na ovaj korak jer su nezadovoljni inertnošću Brisela kada je riječ o kosovskom pitanju.

Takođe, u kontekstu sve življe neformalne opcije o podjeli Kosmeta, vašingtonskoj administraciji ne odgovara da Beograd i “de jure” preuzme sjever, jer bi se time stvorila tampon-zona između Bošnjaka i Albanaca, njihovih pouzdanih saveznika, a Srbija bi preuzela kontrolu nad Kopaonikom i Zubinim Potokom, koji su važne strateške tačke.

List navodi da bi prva posljedica odbijanja “kosovskog paketa” mogla da bude blokada evrointegracija Srbije, odnosno gubitak šanse da postane članica EU.

Drugi faktor rizika je, kako se procjenjuje, gubitak direktnih stranih investicija, prije svega iz država EU, što bi bio ogroman udarac za srpsku privredu, koja polako podiže glavu.

O svim ovim crnim scenarijima, napominje se u tekstu, srpskim zvaničnicima je “natuknuto” preko nezvaničnih zapadnih diplomatskih kanala.

List ocjenjuje da Vučić odbijanjem američkog “papira” sigurno rizikuje, i to ne samo svoju političku karijeru, koja je do sada munjevito išla uzlaznom putanjom.

“Primeri iz nedavne prošlosti dovoljno govore o tome kako su prolazili oni koji su se oglušili na američka gotova rešenja”, navodi se u tekstu, uz ocjenu da je ovaj “paket” još jedan šamar evropskoj diplomatiji, i to u njenom dvorištu, u kojem ona skoro punih pet godina nije u stanju da privoli prištinsku administraciju da ispuni ono na šta se obavezala Briselskim sporazumom.

 Evropska komisija priprema privremeni izvještaj o napretku BiH prema EU, potvrdila je Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU u Sarajevu.

Ona je pojasnila za "Nezavisne" da će Evropska komisija narednog mjeseca izdati kraći i privremeni izvještaj, ali nije mogla navesti detalje šta bi se sve u njemu moglo naći. 

"Izvještaj će obuhvatiti političke i ekonomske kriterije, reformu javne uprave, osnovna prava te vladavinu prava. U međuvremenu Komisija radi na izradi mišljenja o aplikaciji BiH za članstvo u EU, koje je predato zemaljama članicama EU u Savjetu EU u septembru 2016. godine", rekla je ona.

Podsjećanja radi, izvještaj će biti objavljen u sklopu paketa izvještaja za zemlje koje su uključene u proširenje, kako je bilo najavljeno u novembru 2016. godine, kada je rečeno da 2017. godine neće biti izvještaja, a da će naredni biti objavljeni u martu 2018. godine.

Milović-Halilovićeva je naglasila da će izvještaji za sve zemlje proširenja obuhvatiti period od oktobra 2016. do marta ove godine, a da će BiH biti obuhvaćena privremenim izvještajem.  

"Koliko je vremena Komisiji potrebno da predstavi svoje mišljenje o BiH biće poznato nakon procjene odgovora na upitnik, koji su predati predsjedniku Evropske komisije Žan-Klodu Junkeru 28. februara ove godine", naglasila je Milović-Halilovićeva.

S obzirom na to da je u ovom trenutku nemoguće sa sigurnošću reći šta će u privremenom izvještaju pisati, može se naslutiti da će BiH biti pohvaljena zbog popunjavanja upitnika, ali i kritikovana zbog neispunjavanja odluke Ustavnog suda BiH u pogledu izmjena Izbornog zakona.

Kritike će sasvim sigurno biti izrečene i zbog slabog napretka u borbi protiv korupcije, ali će BiH biti pohvaljena za ispunjavanje mjera iz Reformske agende, a sasvim sigurno i za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama u decembru prošle godine, što je oslobodilo narednu tranšu aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci i direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, smatra da u izvještaju neće biti puno napretka.

"Iz izjava samih predstavnika EU se vidi da nema napretka, naročito nakon izjava Džozefa Dola, koji je otvoreno i jasno rekao. Svi indeksi globalnih pokazatelja pokazuju da BiH pada na svim relevantnim ljestvicama. To bi svima trebalo da bude ozbiljno upozorenje", smatra Šolaja.

Ističe da činjenica da je BiH predala upitnik nije nikakav uspjeh, kako to političari pokušavaju predstaviti, već da se radi o skriningu stanja koji, kako kaže, neumitno pokazuje da stanje izgleda jako loše.

"Političke elite u BiH nemaju spremnosti da sprovode reforme niti ih to zanima. Oni upražnjavaju evroretoriku kao evropski bombon za stanovnike misleći da se može kupiti vrijeme kod EU i povjernje kod stanovnika", navodi Šolaja.

Kada se radi o novoj Strategiji za zapadni Balkan, Šolaja ocjenjuje da se radi o papiru kojim EU samo pokazuje da se bavi zapadnim Balkanom, a da je za istinske reforme potreban angažman cijelog društva.

"Mi smo nažalost jako daleko od EU i to su nam i rekli – Albanija, koja nam je nekad bila simbol zaostajanja, sad je ispred nas, a mi smo u toj grupi s Kosovom, koje je juče nastalo kao država", zaključio je Šolaja.

Pohvale iz EU za Upitnik, kritike zbog Izbornog zakona

 U opštini Dvor u Hrvatskoj na snazi su vanredne mjere odbrane od poplava, potvrdio je Srni načelnik opštine Nikola Arbutina.

Arbutina je rekao da su vanredne mjere od poplava na snazi od juče, te naveo da se desna pritoka Une, Žirovac, izlila iz korita i približila kućama, ali za sada nema poplavljenih objekata.

"Una se izlila na poljoprivredno zemljište, kao i na državni put Dvor-Hrvatska Kostajnica, u Kuljanima, ali saobraćaj još nije obustavljen", rekao je Arbutina i naglasio da "Hrvatske vode" tri dana u ovu opštinu dostavljaju pijesak, vreće i pumpe.

On je dodao da je zbog porasta vodostaja rijeka juče u Sisku održana sjednica Štaba civilne zaštite i donesen plan aktivnosti.

"Jutros je održana sjednica opštinskog Štaba civilne zaštite, uvedena su dvadesetčetvoročasovna dežurstva. I sutra i u nedjelju će biti radni dan za sve nadležne službe", naglasio je Arbutina.

U Dvoru na snazi vanredne mjere odbrane od poplava

petak, 09 mart 2018 19:36

EU: Mi ne tražimo priznanje Kosova

U diplomatskim izvorima EU stav ministra spoljnih poslova Ivice Dačića da dio međunarodne zajednice "laže Beograd" i da "oni samo hoće priznanje, a ne kompromis za Kosovo" za "Tanjug" komentarišu konstatacijom da "stvari tako ne funkcionišu" i da ne žele da komentarišu izjave svakog političara ponaosob.
 
Brisel  (Foto:EPA/OLIVIER HOSLET) -
Brisel (Foto:EPA/OLIVIER HOSLET)

"Priznanje nije nešto što je pitanje EU. Mi insistiramo da na normalizaciji odnosa rade i jedna i druga strana, a u samoj EU imamo pet zemalja članica koje nisu priznale nezavisnost Kosova, od kojih jednu koja je izričito protiv", navodi se u diplomatskim krugovima institucija EU u Briselu.

Evropski diplomatski izvori navode da ne postoji unapred spremljeni papir i ističu da se do rješenja za sveobuhvatnu normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine mora doći kroz međusobni dogovor dvije strane.

U EU, koja je medijator u dijalogu Beograda i Prištine, insistiraju na tome da je pravno obavezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine neophodan uslov, ali i stvar kompromisa dvije strane, a ne unapred spremljeni papir.

"Taj sporazum bi trebalo da bude rezultat dogovora dvije strane, a ne nešto što ćemo mi dati na sto po principu uzmite ili ostavite", kažu evropski izvori uključeni u proces dijaloga Beograda i Prištine.

Oni napominju da se od samog početka dijalog Beograda i Prištine zasnivao na kompromisu dvije strane, od toga o kojim će se pitanjima razgovarati do toga kako će izgledati već postignuti sporazumi.

U Evropskoj komisiji su već najavili nastavak tehničkog dijaloga Beograda i Prištine za 19. mart, a, kako se napominje, trenutno se radi na "paralelnoj dinamici koja podrazumijeva implementaciju već dogovorenih sporazuma, ali i rad na novoj fazi o sveobuhvatnom sporazumu za odnose Srbije i Kosova".

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić rekao je za RTS da, imajući u vidu svoje iskustvo, smatra da dio međunarodne zajednice i Albanci sa Kosova lažu predsjednika Vučića – ne žele kompromis, samo priznanje.

Strana 9 od 92
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…