All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Makedonska opozicina stranka VMRO-DPMNE podnijela je 400 amandmana na izmjene u Izbornom zakoniku, koji je u skupštinskoj proceduri.
 
Makedonsko Sobranje -
Makedonsko Sobranje

Makedonska Vlada podnijela je prijedlog za izmjenu zakonika, prema kome bi se Državna izborna komisija /DIK/, umjesto dvotrećinskom, formirala apsolutnom većinom, kao i da se članovi komisije predlažu na samoj skupštinskoj sjednici, a ne kao do sada da ih predlaže nadležna parlamentarna komisija.

Vlast smatra da opozicija podnošenjem amandamana koči formiranje DIK-a, koji treba da organizuje referendum na kome bi se građani izjasnili o dogovoru sa Grčkom o nazivu Republika Sjeverna Makedonija, što je dio paketa za članstvo u EU i NATO, prenose makedonski mediji.

VMRO-DPMNE smatra da vlast izmjenama krši procedure u Izbornom zakoniku i zahtijeva da svi amandmani u skladu sa zakonom budu prevedeni na albanski jezik.

Makedonski premijer Zoran Zaev izjavio je da su svi lideri parlamentarnih političkih stranaka u zemlji za organizovanje referenduma za EU i NATO, osim opozicionog VMRO-DPMNE.
 
Zoran Zaev (Foto: tvkcn.net) -
Zoran Zaev (Foto: tvkcn.net)

Zaev je  nakon proširenog sastanka lidera političkih stranaka rekao da je ponašanje lidera VMRO-DPMNE Hristijana Mickoskog, koji je napustio taj sastanak, neozbiljno, neodgovorno i uvredljivo za sve političke subjekte i građane Makedonije.

"Svi koji smo ostali na tom sastanku smo za referendum, a ponašanje Mickoskog demonstrirano u ime VMRO-DPMNE je neozbiljno, neodgovorno i uvredljivo za sve političke subjekte i građane Makedonije", naglasio je on.

Zaev je rekao da je na sastanku, kome su prisustvovali predstavnici 11 parlamentarnih stranaka, razgovaralo o referendumskom pitanju "Da li ste za članstvo u EU i NATO sa prihvatanjem dogovora sa Grčkom", prenose makedonski mediji.

"Referendum treba da bude konsultativnog karaktera, a volja građana biće konačna za sve političke činioce", dodao je Zaev.

Nakon  četvoročasovnog sastanka lidera parlamentarnih stranaka u Klubu poslanika u Sobranju, juče je na prijedlog Mickoskog zakazan novi, ali njemu će prisustvovati lideri četiri vodeće političke stranke u Makedoniji, po dvije iz makedonskog i albanskog političkog korpusa.

Do sazivanja liderskih sastanaka u Makedoniji dolazi zbog toga što VMRO-DPMNE blokira formiranje državne izborne komisije koja treba da organizuje referendum na kome bi se građani izjasnili o dogovoru sa Grčkom o nazivu Republika Sjeverna Makedonija.

Lider VMRO-DPMNE Mickoski napustio je  sastanak jer, kako je rekao, njegovoj partiji nije bio jasan koncept zašto sve parlamentarne stranke nisu zastupljene na tom sastanku.

Kosovski predsjednik Hašim Tači najavio je da će prištinske vlasti u "bliskoj budućnosti iznijeti opipljive rezultate" istrage ubistva Olivera Ivanovića, uz tvrdnju da će oni "izazvati glavobolju mnogima i na Kosovu i u Beogradu".
 
Ubistvo Olivera Ivanovića (Foto: novosti.rs) -
Ubistvo Olivera Ivanovića (Foto: novosti.rs)

Tači je o istrazi ubistva Olivera Ivanovića govorio na konferenciji za medije, dan po povratku iz Brisela, sa nastavka dijaloga Beograda i Prištine na predsjedničkom nivou, odgovarajući na direktno pitanje novinara.

- Slažem se sa vama. Prošlo je šest mjeseci od ubistva Olivera Ivanovića. Zabrinjavajuće je što ubice Ivanovića još nisu identifikovane - rekao je on.

Naveo je da prištinske institucije "aktivno rade na rasvjetljavanju ovog ubistva sa međunarodnim vlastima".

- One su imale kontakte i sa srpskim vlastima. Ovlašćenja su podijeljena. Kosovske institucije će u bliskoj budućnosti iznijeti opipljive rezultate, koji će izazvati glavobolju mnogima, i na Kosovu i u Beogradu - tvrdi Tači, prenosi UNMIK u pres-klipingu.

Centralna izborna komisija BiH danas je u Sarajevu ovjerila 642 kandidatske liste koje su ispunjavale zakonom propisane uslove, dok je za 166 kandidatskih listi utvrđeno da ima nedostatke.
 
CIK BiH - Foto: RTRS
 

U saopštenju CIK-a kao registrovani nedostaci na kandidatskim listama navodi se da zastupljenost polova nije u skladu sa zakonom, odustajanje od kandidature, kandidat nema prebivalište u izbornoj jedinici za koju se kandidovao i drugo.

Politički subjekti, za čije je kandidatske liste utvrđeno da imaju nedostatke, biće obaviješteni da u roku od pet dana, odnosno do utorka, 24. jula, do 16.00 časova otklone te nedostatke.

Odbijena je ovjera kandidatske liste političke stranke BPS-Sefer Halilović za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, jer je provjerom utvrđeno da je ta stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Zajedno za BiH.

CIK je odbio i ovjeru dvije kandidatske liste političke stranke Hrvatska stranka prava za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, jer je provjerom utvrđeno da je ta politička stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990-HSP BiH.

Odbijena je ovjera tri kandidatske liste HDZ 1990 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, jer je provjerom utvrđeno da je ta politička stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990-HSP BiH.

Nije ovjerena ni kandidatska lista političke stranke Prva stranka za Skupštinu Kantona 10, jer je provjerom utvrđeno da ta politička stranka nije ovjerena za navedeni organ vlasti.

Do 9. jula, kad je istekao rok za ovu aktivnost, kandidatske liste je dostavilo 58 političkih stranaka i 36 koalicija. Dostavljeno je 808 kandidatskih listi na kojima se nalazi 7.600 kandidata, podsjećaju iz CIK-a.

 

Nekoliko nevladinih humanitarnih organizacija zatražilo je od vlasti BiH, Evropske unije, UNHCR-a, Međunarodne agencije za migracije (IOM) i drugih relevantnih organizacija i institucija da se hitno i neodložno riješi pitanje adekvatnog i humanog smještaja za sve migrante i izbjeglice koji se nalaze na teritoriji Unsko-sanskog kantona.

Vlasti Bihaća i Velike Kladuše očajne zbog migranata: Humanitarna katastrofa na pomolu

 

Navode kako hiljade ljudi borave pod vedrim nebom i stanje u Bihaću i Velikoj Kladuši ocjenjuju kao humanitarnu katastrofu nakon nevremena koje je u protekli utorak zahvatilo ove prostore.

"Zbog nevremena koje je pogodilo sjeverozapadni dio BiH ljudski životi su ugroženi. U Velikoj Kladuši šatorski kamp u kome boravi između 300 i 500 izbjeglica, među kojima ima žena i djece, je pod vodom. Radi se o veoma močvarnom području koje je sklono zadržavanju vode. U Bihaću je nekoliko hiljada ljudi pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme. Lokalne vlasti se bore koliko mogu, ali broj izbjeglica i vremenske neprilike prevazilaze njihove mogućnosti da adekvatno odgovore na ove probleme. Pred nama je zima koja na ovim prostorima zna biti užasno surova. Svi vi zajedno ste odgovorni za živote ljudi", poručili su iz nevladinog sektora nadležnim institucijama.

Lokalne vlasti u Bihaću i Velikoj Kladuši odlučne su u namjeri da izvrše pritisak na Ministarstvo bezbjednosti BiH i državne institucije, kako bi oni preuzeli brigu o migrantima koji se nalaze na području ove dvije općine.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić najavio je kako će predstavnici gradskih vlasti 26. jula u Sarajevu ispred zgrade Vijeća ministara i zajedničkih institucija održati proteste te ponoviti zahtjev da Ministarstvo bezbjednosti BiH preuzme brigu o oko 3.000 stranih državljana koji se nalaze na području tog grada.

Fazlić ističe kako su ovi protesti najavljeni ranije, ali da su odloženi zbog posjete državnog ministra bezbjednosti Dragana Mektića Unsko-sanskom kantonu.

"Nažalost, posjeta ministra Mektića nije dala nikakve rezultate, sve je ostalo kako jeste, niti jedno obećanje nije ispunjeno i gradskim vlastima ostala je briga o migrantima. Ostalo nam je da protestima iskažemo svoje nezadovoljstvo zbog svega", rekao je Fazlić te ponovio kako je neophodno da se migranti izmjeste iz gradskog središta gdje trenutno borave i da se zaustavi njihov dalji priliv na ove prostore.

Prema njegovim riječima, na proteste će, sem predstavnika izvršne vlasti, doputovati i gradski vijećnici, kao i građani Bihaća.

Istovremeno, lokalne vlasti u Velikoj Kladuši su formirale komisiju koja će razgovarati s predstavnicima Ministarstva bezbjednosti BiH i upoznati ih o stavovima općinskih vlasti u pogledu migrantske krize. Oni se protive formiranju bilo kakvog prihvatnog centra za strane državljane na području te općine, a u prilog tome ističu kako je stav Evropske unije da se takvi centri ne formiraju u blizini granice s EU.

Također, ukazuju i na pogoršano bezbjednosno stanje na području te općine, te od MUP-a USK zahtijevaju pojačane policijske mjere i kontrole kada su u pitanju migranti.

Podsjećamo da je Husein Rošić, premijer USK, najavio skoro formiranje jedinstvenog prihvatnog centra za migrante koji bi se nalazio na nekoliko lokacija u okolini Bihaća, Bosanskog Petrovca i Velike Kladuše.

Bevanda: Situacija sve gora

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, danas je izjavio da institucije BiH  intenzivno rade svoj posao kada je riječ o migrantima i kako bi olakšale aktuelnu situaciju koja, kako je konstatovao, postaje sve gora.

Iz Vijeća ministara BiH saopšteno je da će Operativni štab za pitanje migracija BiH za narednu sjednicu pripremiti zaključke i odgovarajuće odluke kako bi buduće aktivnosti bile usmjerene na dalje jačanje granice prema Srbiji i Crnoj Gori, uz povećanje broja policajaca, dalje zaprečavanje nelegalnih prelaza i pojačane akcije nadležnih organa u vezi sa suzbijanjem krijumčarenja migrantima.

Naveli su i da je Evropska komisija najavila izdvajanje šest miliona eura iz alokacije za državni program IPA 2018 za BiH za finansiranje pomoći našoj zemlji u pogledu migracija.

Migranti iz parkova i sa ulica u Unsko-sanskom kantonu privremeno bi trebalo da budu prebačeni u šatorsko naselje u "Agrokomercu" do rješavanja njihovog trajnog smještaja, uz međunarodnu pomoć u osiguranju hrane i zdravstvene zaštite.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da su današnji razgovori u Briselu bili veoma složeni i da je dogovoreno da se oni nastave kako bi se tražio zajednički imenitelj kompromisnog rješenja, kao i da se sačuva mir i stabilnost u odnosima Beograda i Prištine.
 
Aleksandar Vučić (foto:Tanjug/Dragan Kujundžić) -
Aleksandar Vučić (foto:Tanjug/Dragan Kujundžić)

Aleksandar Vučić je u kratkoj izjavi novinarima poslije sastanka u Briselu rekao da današnji razgovori svakako nisu bili laki i da postoje dvije stvari oko kojih su se dogovorili.

"Јedna je da razgovore nastavimo, da pokušavamo da tražimo zajednički imenitelj kompromisog rješenja i druga stvar je da čuvamo mir i stabilnost u odnosima između Beograda i Prištine", rekao je Vučić.

Naveo je da ne bi imao više ništa da doda, a ako u jednoj rečenici može da kaže, to je da bi Albanci i Hašim Tači željeli da dobiju sve i traže sve za Albance sa Kosova, dok se Beograd trudi da pronađe kompromisno rješenje u kome nijedna strana ne bi bila unižena.

"Јa se, naravno, borim za Srbiju i srpsku stranu u kojoj interesi druge strane ne bi bili sasvim zanemareni", rekao je Vučić dodajući da pozicija i razgovori nisu laki za bilo koga.

Važno je da se razgovara, da se sačuva mir i rješavaju problemi "za budućnost, zbog budućnosti i da ne bi bilo sukoba kakvih je bilo ranije".

Na pitanje novinara da li će prihvatiti nezavisnost Kosova, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je:

"Upravo takav tip razgovora imam na svakodnevnoj bazi - da li ćemo postići kompromis, kakvo bi bilo kompromisno rješenje... Јedino kompromisno rješenje koje nam nude sve kosovske političke strane, pogotovu Hašim Tači i svi ostali, jeste uvijek samo priznavanje nezavisne države Kosova. To tako ne funkcioniše", rekao je Vučić.

Moramo, dodao je, da sjednemo i da pokušamo da i jedni i drugi kažemo svojim građanima da moramo da postignemo kompromis o mnogim važnim pitanjima.

"Vi ne možete biti apsolutno zadovoljni, a ni mi ne možemo biti apsolutno zadovoljni. Ako su obje strane jednako nezadovoljne, to bi značilo da možemo da postignemo pravo kompromisno rješenje", poručio je.

Na konstataciju novinara da je prošli put dogovoreno da se problemi rješavaju na miran način, ali da je i pored toga došlo do nekoliko incidenata, Vučić je rekao da se razgovaralo o tome i da su danas preduzete neke vrste "tehničkih koraka" kako da se to sprečava u budućnosti.

On je naglasio da je njegov posao da brine o bezbjednosti Srba i da se uspjevalo da se sačuva njihova sigurnost i bezbjednost.

Na pitanje koje dalje korake očekuje što se dijaloga tiče Vučić je rekao da je pitanje teško, a odgovor još komplikovaniji iz prostog razloga što je situacija takva, i što je riječ o problemu koji postoji 150 godina i više na različite načine...

"Ali imate li pravo da prekinete razgovore i sve ostavite emocijama i strastima da rješavaju i sve uzmu pod svoje - mislim da na to nemate pravo. Zato je Srbija odlučna da razgovore nastavi i kada budu zakazani mi ćemo te razgovore da nastavimo u dobroj veri i najboljoj namjeri da do rješenja dođemo", rekao je predsjednik Srbije i dodao:

"A da li ćemo do rješenja doći... do toga da možemo da ponudimo našim društvima nekakvo rješenje, to ćemo da vidimo - nismo blizu tako nečemu", rekao je Vučić.

Centralna izborna komisija BiH sutra će razmatrati izvještaj o izvršenim provjerama kandidata i kandidatskih lista za učešće na opštim izborima 7. oktobra i početi proces ovjere kandidatskih lista koje ispunjavaju zakonom propisane uslove, saopšteno je iz CIK-a.
 
CIK BiH -
CIK BiH

Političke subjekte čije kandidatske liste budu imale nedostatke, CIK će obavijestiti da u roku od pet dana otklone nedostatke.

Iz CIK-a podsjećaju da su kandidati dužni da postupe u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH.

Prema tom zakonu, sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci, pravobranioci, ombudsmani i njihovi zamjenici, članovi sudova/domova/vijeća za ljudska prava, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori i zamjenici generalnog revizora u institucijama u BiH i guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, pripadnici Oružanih snaga BiH, pripadnici Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, kao i diplomatski i konzularni predstavnici BiH u inostranstvu, koji imaju diplomatski status u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima /iz 1961. godine/, mogu se kandidovati za javnu izbornu dužnost samo ako prethodno podnesu ostavku na taj položaj ili postupe u skladu sa zakonima koji regulišu njihov status.

U saopštenju se navodi da će, ukoliko se utvrdi da lice iz navedene zakonske odredbe nije podnijelo ostavku na položaj ili nije postupilo u skladu sa zakonom kojim se regulše njegov status u periodu od ovjere kandidature do štampanja glasačkih listića, CIK ukloniti ime tog lica sa ovjerenih kandidatskih listi, a ako se isto utvrdi nakon štampanja glasačkih listića, takvom licu neće biti dodijeljen mandat ako ga osvoji.

U skladu sa uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za opšte izbore u BiH koji će biti održani 7. oktobra, CIK BiH će do 23. avgusta objaviti ovjerene kandidatske liste u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja, dodaje se u saopštenju.

Službi za poslove sa strancima od početka godine do 5. jula prijavljen je 8.081 nezakoniti migrant, a 7.424 iskazalo je namjeru za podnošenje azila, dok je 686 podnijelo zahtjev za azil, navodi se u Informaciji Ministarstva bezbjednosti BiH o stanju u oblasti migracija u vezi sa povećanim prilivom migranata u BiH i preduzetim aktivnostima.
 
Migranti - Foto: RTRS
MigrantiFoto: RTRS

U informaciji, koju je danas usvojio Savjet ministara BiH, navodi se da je Granična policija BiH od 28. juna do 5. jula evidentirala 723 nezakonita migranta, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Migranti iz parkova i sa ulica u Unsko-sanskom kantonu privremeno bi trebali biti prebačeni u šatorsko naselje u Agrokomercu do rješavanja njihovog trajnog smještaja, uz međunarodnu pomoć u obezbjeđivanju hrane i zdravstvene zaštite.

Na sjednici Savjeta ministara BiH naglašena je neophodnost provođenja svih prioriteta iz Akcionog plana hitnih mjera, uz dosljedno poštivanje zakona BiH o azilu i strancima.

Operativni štab za pitanje migracija BiH pripremiće za narednu sjednicu Savjeta ministara BiH zaključke i odgovarajuće odluke kako bi buduće aktivnosti bile usmjerene na dalje jačanje granice prema Srbiji i Crnoj Gori, uz povećanje broja policajaca, dalje sprečavanje nelegalnih prelaza i pojačane akcije nadležnih organa u vezi sa suzbijanjem krijumčarenja migrantima.

Ministar inostranih poslova BiH razgovaraće sa kolegama iz Srbije i Crne Gore o modalitetima jačanja saradnje u oblasti migracija.

Evropska komisija najavila je izdvajanje šest miliona evra iz alokacije za državni program IPA 2018 za BiH za finansiranje pomoći BiH u pogledu migracija, navodi se u Informaciji Direkcije za evropske integracije o odgovoru Evropske komisije na upućenu molbu za razmatranje pomoći EU BiH u vezi sa migrantskom krizom, koju je Savjet ministara BiH primio k znanju.

Evropska komisija je predložila fokusiranje podrške na tri oblasti - unapređenje identifikacije i registracije migranata, te njihov adekvatni smještaj, posebno u područjima u blizini Sarajeva i u USK, i nastavak pružanja osnovnih usluga kao što su hrana, zdravstvena zaštita, neprehrambeni proizvodi, bezbjednost.

Treća oblast odnosi se na podršku Graničnoj policiji BiH za unapređenje kapaciteta za graničnu kontrolu i nadzor.

Predložena podrška bila bi realizovana kroz Program posebnih mjera i po hitnom postupku.

Predsjednici Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik i Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović potpisali su danas u Beogradu memorandum o saradnji i taj korak ocijenili kao veoma značajan u uspostavljanju partnerstva Srpske i Srbije u oblasti fiskalne politike.
 
Milenko Krajišnik (FotoDejan Božić / RAS Srbija) -
Milenko Krajišnik (FotoDejan Božić / RAS Srbija)

Memorandumom, koji je potpisan u sjedištu Fiskalnog saveta Srbije, definisan je način saradnje fiskalnih savjeta kao dva nezavisna organa Republike Srpske i Srbije.

Dokumentom je predviđeno da dva fiskalna savjeta rade na zajedničkim projekcijama makroekonomskih i fiskalnih kretanja, obuci kadra, jačanju kapaciteta i razmjeni informacija i iskustava.

Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik rekao je za Srnu da je Srbija zemlja sa kojom Srpska ima najznačajnije ekonomske odnose i u tom smislu postoje mnogi faktori koji su povezani, a odnose se na ekonomski i privredni rast, fiskalne tokove i fiskalnu stabilnost.

- Postoje i zajednički rizici koji mogu da dovedu u pitanje fiskalnu stabilnost. Zbog toga je saradnja fiskalnih savjeta Srpske i Srbije značajna i biće usmjerena na povećanje stabilnosti i efikasnosti javnih finansija - naveo je Krajišnik.

On očekuje da će Fiskalni savjet Republike Srpske imati značajnu podršku Fiskalnog saveta Srbije, koji ima veliko iskustvo, s obzirom na to da uspješno funkcioniše sedam godina.

- Fiskalni savet Srbije ima izgrađene kapacitete i iskustva u djelovanju i bio je veoma važan faktor u fiskalnoj stabilizaciji koja je u Srbiji sprovedena u prethodnih godinu-dvije. U tom smislu očekujemo njihovu podršku i sa naše strane izražavamo spremnost za široku saradnju - istakao je Krajišnik.

Fiskalni savjet Republike Srpske je jedna od najmlađih institucija u Srpskoj, a Narodna skupština je imenovala njegove članove 20. jula 2017. godine.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini i komesar za politiku susjedstva i proširenja EU Johanes Han pozvali su danas lidere u Bosni i Hercegovini da hitno usvoje izmjene Izbornog zakona.

 Han: MiÅ¡ljenje o kandidatskom statusu za BiH 2019. godine

Oni su nakon trećeg sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH kazali da je razgovarano o učinjenim reformama u proteklim godinama i onome što treba uraditi, istaknuvši da je važna izborna reforma te da će građani imati pravo glasa na osnovu stavova koje će političari zauzeti, a to je šansa da politički lideri predstave konkretne korake.

“Izborna politika ne treba da slavi prošlost nego treba predstaviti pozitivne primjere za budućnost. Važno je osigurati i reforme u javnom sektoru i javnim preduzećima jer je to način na koji će se građani uvjeriti u ozbiljnost i predanost ka evropskim integracijama”, pojasnila je Mogerini na pres-konferenciji u Briselu.

Zvizdić: Evropski put prioritet BiH

Sastanku je prisustvovao predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić koji je kazao da je evropski put prioritet BiH kao i drugih zemalja zapadnog Balkana, dodajući da je i danas potvrđena puna posvećenost integraciji u EU te spremnost da se intenzivira redovni dijalog.

Podsjetio je da se BiH prošle godine fokusirala na odgovaranje na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a sada je fokus na pripremi odgovora na dodatna pitanja koja su poslana BiH, te je izrazio nadu da će to biti uskoro završeno kako bi BiH dobila pozitivno mišljenje za kandidatski status.

Istaknuo je da BiH radi na reformama važnim za EU put, a tiču se pitanja energetskog sektora i okoline te je dodao da je BiH aktivno uključena u borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma i svih vrsta ekstremizma kao i u borbu protiv korupcije.

“Pokrenuli smo 25 različitih aktivnosti. Usvojene su mjere za borbu protiv pranja novca i terorizma, uznapredovali smo u borbi protiv svih vrsta ekstremizma. Radimo na osnaživanju vladavine prava i uvođenju demokratskih standard”, podvukao je.

Poručio je da je perspektiva BiH evropska što je motivišući faktor koji sve zemlje zapadnog Balkana drži na okupu i pomaže u osnaživanju saradnje.

Zvizdić je izrazio nadu da će u ovom mandatu Evropske komisije BiH dobiti kandidatski status što će biti shvaćeno da je BiH na pravom putu ka EU i to je definitivno najvažniji strateški prioritet kojem je BiH potpuno posvećena.

Ciljevi iz Reformske agende trebaju biti ispunjeni u 2018. godini.

Obraćanje Hana na pres-konferenciji obilježio je njegov poziv bh. liderima da poduzmu reforme kako u izbornom zakonodavstvu tako i u drugim oblastima podsjećajući da su ciljevi iz Reformske agende trebaju biti ispunjeni u 2018. godini.

Sada je važno, istaknuo je, vidjeti kako te aktivnosti nastaviti iako je nužno završiti ih što prije jer je to način da BiH ispravi strukturalne nedostatke i krene naprijed, dodajući da je to vezano i za finansijsku podršku EU za BiH.

“BiH je pružena podrška za suočavanje s povećanim brojem migranata. Već je odobrena podrška od 26 miliona evra, a osigurano je još šest miliona evra za tu svrhu. Vidjeli smo da se EU kritikuje zbog nedovoljne podrške, ali o tome bi se trebalo i dalje razgovarati”, napomenuo je.

Ocijenio je da će ekonomske reforme poboljšati sve sveukupno okruženje, dobrom vijesti nazivajući to što  ekonomija u BiH pokazuje znake oporavka u smislu izvoza, proizvodnje i porasta broja radnih mjesta.

Izrazio je i očekivanje da će odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika Evropskoj komisiji biti dostavljena do septembra kako bi se pripremilo buduće mišljenje koje bi trebalo biti spremno u 2019. godini.

Zvizdić te ministri finansija i trezora i spoljnih poslova Vjekoslav Bevanda i Igor Crnadak prisustvovali su u Briselu Trećem sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Bi i EU na kojem je  ponovljena evropska perspektiva Bosne i Hercegovine kao jedinstvene i suverene države.

Zvaničnici EU i BiH razmotrili su napredak u ključnim političkim, ekonomskim i pravnim kriterijima te provođenje Reformske agende.

Strana 1 od 101
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…