All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Regija

Svečanom akademijom i bogatim programom biće obilježni stogodišnjica završetka Velikog rata i prisajedinjenje Vojvodine Srbiji, u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, uz prisustvo državnog vrha Srbije i Republike Srpske.
 
Velika narodna skupština u Novom Sadu 1918. - Foto: Wikipedia
 

Stotinu godina završetka Velikog rata i vijek od prisajedinjenja vojvođanskih oblasti Kraljevini Srbiji biće obilježeni u Novom Sadu 24. i 25. novembra, a detaljan program svečanosti danas su saopštili Pokrajinska vlada i Odbor za obilježavanje ovih značajnih istorijskih datuma čiji je pokrovitelj i počasni predsjednik Aleksandar Vučić.

Prema planu, 24. novembra u Srpskom narodnom pozorištu biće održana premijera pozorišne predstave "Svetozar" rađene po tekstu Milovana Vitezovića, a u adaptaciji dramaturga Spasoja Milovanovića i u režiji Јuga Radivojevića. Istog dana na novosadskom Trgu republike od 21 sat uslijediće tročasovni koncert.

Na dan kada je Velika narodna skupština u Novom Sadu, prije 100 godina proglasila prisajedinjenje Srbiji - Srema, Bačke, Banata i Baranje, 25. novembra, biće otvoren novoustanovljeni Muzej prisajedinjenja, a na Trgu Republike biće otkriven spomenik kralju Petru Prvom Oslobodiocu.

Istog dana, u prisustvu državnog vrha Srbije, Republike Srpske, predstavnika regija i gradova sa kojima AP Vojvodina i Novi Sad imaju odnjegovanu saradnju, u SNP-u biće održana svečana akademija.

Tokom 24. i 25. novembra, u centru Novog Sada biće postavljena velika multimedijalna izložba "1918", koja će prikazati veličinu Srbije u Velikom ratu.

U Matici srpskoj i na Pravnom fakultetu 2. novembra biće održani naučni skupovi o nacionalnom ujedinjenju Srba i o prisajedinjenju.

U pripremi je edicija "Srpska književnost o Velikom ratu", koju Pokrajinska vlada realizuje sa Ministarstvom kulture. Takođe, na RTS-u krajem septembra počeće emitovanje serijala "Velikani srpske Vojvodine" u 28 epizoda.

Pokrajinska vlada i Filmski centar Srbije obezbijedili su sredstva za snimanje igranog filma i serije o prisajedinjenju u 10 epizoda po scenariju Milovana Vitezovića.

U najnovijem izvještaju Stejt departmenta o terorizmu ističe se da je BiH nastavila da povećava svoje antiterorističke kapacitete u 2017, ali da rupe u zakonima i blage kazne ostaju najveći izazovi.

 

"Efikasniju unutrašnju saradnju u BiH podrivaju međuagencijski i lični sukobi, dok ekstremistička ideologija i regionalne nacionalne ekstremističke grupe ostaju potencijalni izvor terorizma, a što se tiče rehabilitacije i deradikalizacije, nije načinjen veliki napredak", ocjenjuje se u izvještaju.

Za Makedoniju se ističe da je sarađivala sa SAD u antiterorističkim naporima, kao i da je, takođe, članica Globalne koalicije za poraz Islamske države.

Makedonske vlasti su procijenile da pripadnici i simpatizeri Islamske države održavaju prisutvo u toj zemlji, a Ministarstvo unutrašnjih poslova i obavještajna agencija procenjuju da je najmanje 150 makedonskih državljana putovalo da se priključi terorističkim grupama u Siriji i Iraku, ističe se u izvještaju.

Kako se dodaje, od njih, 30 je ubijeno, 40 je i dalje u tim zonama, dok se 80 vratilo kući u Makedoniju.

Srbija napreduje u borbi protiv terorizma

Vlada u Beogradu preduzela je korake da poboljša svoju sposobnost u borbi protiv terorizma, ocjenjuje se u najnovijem izvještaju Stejt departmenta o terorizmu za 2017. godinu, koji je predstavljen u Vašingtonu.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na Srbiju navodi se da u našoj zemlji tokom 2017. godine nije bilo terorističkih napada i da je nivo aktivnosti u vezi sa regrutacijom boraca za Islamsku državu bio nizak.

Kako se ocjenjuje u izvještaju, najveće prijetnje od terorizma u Srbiji ostaju potencijalno kretanje novca i oružja preko teritorije naše zemlje, povratak stranih terorističkih boraca i radikalizacija, prenosi Glas Amerike.

U izvještaju se navodi da je vlada u Beogradu preduzela korake da poboljša svoju sposobnost u borbi protiv terorizma, usvajanjem Nacionalne strategije za sprečavanje i odgovor na terorizam u periodu od 2017. do 2021. godine, ali i nastavljanjem saradnje sa međunarodnim partnerima, uz poseban fokus na sprovođenje zakona i napore u oblasti sajber-bezbjednosti.

Navodi se i da je, kao članica Globalne koalicije za poraz Islamske države, Srbija obećala donacije u medicinskoj opremi u maju, ali da su, kako piše, "neiskustvo u ulozi donatora i unutrašnje prepreke odložili isporuku te pomoći i po svemu sudeći će ograničiti dodatno finansijske i materijalne doprinose Koaliciji".

U izvještaju se napominje i da je Srbija nastavila da koristi obuku američke vlade u izgradnji svojih kapaciteta za borbu protiv terorizma.

Kada je riječ o pravosuđu, sprovođenju zakona i bezbjednosti granica, u izveštaju se ističe da je neophodno da Srbija poboljša kapacitete za sprovođenje zakona, ali da je napredak zemlje u toj oblasti postojan.

Ističe se članstvo Srbije u organizacijama, čiji je cilj suprotstavljanje finansiranju terorizma i pranju novca, ali i strategija u borbi protiv nasilnog ekstremizma, u kojoj veliku ulogu ima nekoliko ministarstava, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova, kulture i informisanja, obrazovanja, omladine i sporta.

Srbija je, takođe, uključena u ograničenu regionalnu i međunarodnu saradnju o antiterorističkim pitanjima, dodaje se u izvještaju, u kojem se ukazuje i na saradnju sa Interpolom i Evropolom, bilateralne programe saradnje u obezbjeđivanju granica sa Bugarskom, Mađarskom i Rumunijom i slično granično partnerstvo sa BiH i Hrvatskom.

"Srpske agencije u ovoj oblasti rutinski sarađuju i sa Albanijom, Kosovom, Makedonijom i Crnom Gorom", zaključuje se u izvještaju o Srbiji.

U izvještaju Stejt departmenta obrađeni su i podaci za teritoriju Kosova i Makedoniju.

Za Kosovo, koje je takođe član Globalne koalicije za poraz Islamske države, navodi se da je i u 2017. nastavilo da se bori sa rastućom prijetnjom terorizma, uz napomenu da su 403 osobe sa te teritorije putovale u Siriju i Irak da se bore u redovima Islamske države ili al-Nusra Fronta, a da je njih 74 poginulo.

Prema podacima Stejt departmenta, 133 se vratilo, dok 196 ostaje u konfliktnim zonama.

Stejt department o terorizmu: U BiH najveći izazovi rupe u zakonima i blage kazne

četvrtak, 20 septembar 2018 07:01

Hrvatska sposobna sama da nadzire granicu

Hrvatska policija je sposobna sama da nadzire svoju granicu i ne treba joj dodatna pomoć evropske agencije za nadzor granica Fronteksa, koji treba da bude raspoređen na prvim spoljnim granicama EU, izjavio je u srijedu u Salcburgu hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Naša saradnja s Fronteksom je odlična, znate da njihov avion iz Zadrana nadzire cijeli prostor jugoistoka Evrope. Što se tiče snaga Fronteksa koje bi trebalo da idu na jugoistok Evrope, mi mislimo da oni treba da idu na spoljnu granicu, da pojačaju one zemlje gdje je propusnost veća", rekao je Plenkovic u Salcburgu, gde se održava neformalni sastanaka šefova država ili vlada zemalja članica EU.

 

Oko dvadesetak građana okupljenih oko grupe "Pravda za Davida" noć je provela pred Policijskom upravom Banjaluka.

Davor Dragičević, otac Davida Dragičevića, rekao je da će okupljeni građani ostati pred Policijskom upravom dok ne bude otkriven ubica njegovog sina.

Okupljeni uzvikuju: "Ko je ubio Davida" i "Pravda za Davida".

Pred upravom je i nekoliko policajaca.

Građani okupljeni oko grupe "Pravda za Davida" su sinoć stigli pred policijsku upravu nakon što je Davor Dragičević, kako je rekao, dobio prijetnje  smrću i povučen za ruku tokom okupljanja na Trgu Krajine u Banjaluci.

Thumbnail

ponedeljak, 17 septembar 2018 05:31

Osveštanje temelja Srpsko-ruskog hrama

U Banjaluci će danas biti osveštani temelji Srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra.
 
Srpsko ruski centar - Foto: RTRS
Srpsko ruski centarFoto: RTRS

Tim povodom, vladika banjalučki Јefrem u 9.00 časova služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Hrista Spasitelja.

Za podne je planirano formiranje svečane litije i kretanje ulicama grada do temelja hrama i duhovno-kulturnog centra u banjalučkom naselju Aleja Centar.

Srpsko-ruski hram i duhovno-kulturni centar u Banjaluci gradi se u čast porodice Romanov.

ponedeljak, 17 septembar 2018 05:30

Ističe rok za uspostavljanje veze sa Evropolom

30. septembar je krajnji rok za punu primjenu sporazuma EVROPOLA i BiH. To se prije svega odnosi na uspostavljanje Zajedničke kontakt tačke za saradnju sa Evropolom. Da li će rok biti ispoštovan ministar bezjednosti Dragan Mektić još ne zna. Ali zato zna da će za taj posao biti potrebna sistematizacija i najmanje pet novih radnih mjesta.

“Ako smo se mi obavezali da ćemo fokal point tačku Interpola uspostaviti ovdje u ministarstvu bezbjednosti, a ne negdje na drugom mjestu, mi ćemo onda morati da nađemo tu pet ljudi da primimo, da uspostavimo tu fokal point tačku,” kaže Mektić.

To što BIH još nema oficira za vezu zabrinulo je i Komesara za migracije, unutrašnje poslove i državljanstva u Evropskoj komisiji Dimitrisa Avramopulosa. Pa, je pisao Draganu Mektiću da je zabrinut zbog nedostatka napretka BiH u određivanju kontakt tačke kao centralne tačke, i to godinu dana od stupanja na snagu Sporazuma o operativnoj saradnji između Evropola i BiH.

Evropski komesar navodi da ovo predstavlja kršenje sporazuma i da nepostojanje sasvim funkcionalne kontakt tačke može imati negativan uticaj na kontinuiranu održivost operativnog sporazuma između Evropola i BiH.

Novi radnici nisu uslov Evropola. To je samo način da se uhljebe odrđeni ljudi poručuje SNSD-ov Staša Košarac. Potpuno je, kaže, jasno kada se ljudi zapošljavaju na nivo BiH potrebno je biti jako oprezan, s obzirom da su bezbjedonosne institucije sa nivou BiH napravile veliki problem Republici Srpskoj, rekao je Košarac. 

“Postoji potreba između sprege SDS-SDA da u određene te institucije smjeste određenu vrstu kadrova. Naš potpuni stav je jasan, da je nepotrebno zapošljavanje u institucije BIH,” kaže Košarac.

Operativni sporazum između BiH i Evropola potpisan je 31. avgusta 2016. godine. Dok je na snagu stupio u martu 2017.

 Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu do sada je odobrio 50 zahtjeva za 43 djece, koja su upućena na liječenje ili dijagnostiku u inostranstvo, potvrdili su za "Nezavisne" u ovom fondu.

 

"Za troje djece liječenja su produžavana više puta. Troškovi liječenja iznosili su oko 1.714.000 maraka", kazali su u Fondu za "Nezavisne".

Prema njihovim riječima, bolesni mališani su upućivana u referentne zdravstvene ustanove u Njemačkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Turskoj…

Istakli su da se najveći broj zahtjeva odnosio na genetska ispitivanja, dok su na liječenje djeca upućivana zbog tumora, operacija srca, transplantacije koštane srži i drugih teških oboljenja.

Podsjećamo, Fond solidarnosti je zvanično počeo s radom 1. januara ove godine, a Jasminka Vučković je v.d. direktora ovog fonda.

Kako navode, na računima Fonda solidarnosti se trenutno nalazi oko 3,8 miliona maraka.

"RS je osnivanjem Fonda solidarnosti uspjela da za oboljelu djecu obezbijedi mogućnost liječenja i izlječenja u najpoznatijim svjetskim klinikama, što je od nemjerljivog značaja ne samo za roditelje, već i za cjelokupno društvo", kazali su u Fondu.

Podsjetili su da su sve informacije o radu Fonda, uključujući stanje na računima, izvode iz banaka, odobrene zahtjeve i drugo, dostupne na sajtu Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kako bi javnost u svakom momentu imala uvid u to gdje je svaka marka ovog fonda potrošena.

Napomenuli su da se sredstva Fonda solidarnosti troše isključivo za liječenje djece u inostranstvu.

Kako su "Nezavisne" i ranije pisale, ovaj fond se finansira kroz posebne doprinose, a to su doprinosi iz budžeta Vlade RS, iz budžeta opština i gradova, od kupljenih automobila u javnom sektoru i od neto plata zaposlenih u Srpskoj.

Kako je tada rečeno,  procenat koji se izdvaja od neto plata za Fond solidarnosti je 0,25 odsto od neto plate, a što se tiče izdvajanja iz budžeta Vlade RS i opština i gradova u RS, to je iznos od 0,025 odsto.

Navedeno je da, kada Fond solidarnosti ili Fond zdravstvenog osiguranja plate kompletan iznos u predračunu za liječenje, dakle kompletno liječenje, to onda znači da humanitarne organizacije ne mogu da vode akcije za liječenje, nego, ukoliko već pokreću akcije, da naglase da su te akcije za neke druge svrhe, kao što  je na primjer pokrivanje putnih troškova ili slično.

četvrtak, 13 septembar 2018 17:32

Izglasana nova manjinska vlada Slovenije

 Poslanici slovenačkog parlamenta izglasali su večeras novu manjinsku vladu lijevog centra premijera Marjana Šareca.

 

Za novu vladu glasalo je 45 poslanika, 34 su bila protiv, a 11 ih je bilo uzdržano ili nisu prisustvovali sednici.

Slovenački parlament ima 90 mjesta, napominje Rojters.

Šarec je, obraćajući se parlamentu uoči glasanja, poručio da će vlada biti usredsređena na unapređenje zdravstvenog sistema, smanjenje birokratskih troškova i obezbjeđenje stabilnog privrednog ambijenta u Sloveniji.

Duže od tri mjeseca od parlamentarnih izbora u Sloveniji i neuspjeha Slovenačke demokratske stranke Janeza Janše da formira vladu, nju je formiralo pet stranaka okupljenih u koaliciju oko Liste Marjana Šarca.

Šarac je prošlog mjeseca imenovan za mandatara.

Ovo je 13. slovenačka vlada od samostalnosti te bivše jugoslovenske republike.

Izglasana nova manjinska vlada Slovenije

Kosovska vlada usvojila je Prijedlog zakona o transformaciji KBS u Oružane snage Kosova.

 

Premijer Ramuš Haradinaj izjavio je nakon sjednice da je "završetak sigurnosnih mehanizama najveća investicija zemlje u doglednoj budućnosti". Hašim Tači, međutim, smatra da je ova odluka donijeta u pogrešno vrijeme.

Prištinska vlada jednoglasno je usvojila, bez prisustva članova iz Srpske liste, tri Prijedloga zakona o transformaciji Kosovskih snaga bezbjednosti u vojsku i po hitnom postupku ih dostavila parlamentu.

Kosovski premijer Ramuš Haradinaj izjavio je nakon sjednice vlade da je "završetak sigurnosnih mehanizama najveća investicija zemlje u doglednoj budućnosti".

"Kosovo će izgraditi naoružane, profesionalne, multietničke i inkluzivne sile, usklađene s vojskama mira, zasnovane na standardima NATO", napisao je Haradinaj na Facebooku.

"Taj postupak je u skladu da zakonom. Neke odluke su naše, neke se donose u konsultaciji sa drugima. Ovaj proces će se nastaviti i u drugim fazama. Odluka je u našoj nadležnosti, kao jedne suverene zemlje, sa svim pravima koje imamo. Čestitamo", dodao je Haradinaj.

On je rekao da Parlament "ima svoj udio, a predsjednik potpis".

"Kosovo je prošlo kroz ovu temu", naveo je Haradinaj.

Kosovski predsjednik, Hašim Tači, međutim, smatra da je ova odluka donijeta u pogrešno vrijeme.

Zakone je predložilo nadležno ministarstvo na čijem čelu je Rustem Beriša.

Beriša je rekao da prihvatanjem predloženih zakona Kosovske snage bezbjednosti preuzimaju nove zadatke, a ministarstvo KSB teži da preraste u Ministarstvo odbrane, prenio je portal "Koha".

List podsjeća da vlast u Prištini već nekoliko godina priprema transformaciju Kosovskih snaga bezbjednosti u kosovsku vojsku.

Koha podsjeća da je, prema ustavnim odredbama, ta transformacija moguća samo uz dvotrećinsku podršku Srba.

Vlast u Prištini, međutim, smatra da transformaciju treba sprovesti u skladu sa zakonom, gdje podrška Srba nije predviđena.

 

Vlada u Prištini izglasala stvaranje Oružanih snaga Kosova

četvrtak, 13 septembar 2018 17:09

Lavrov prolongirao posjetu BiH

 Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Ruske Federacije, prolongirao je posjetu BiH za 21. septembar.

 Ove informacije potvrdili su ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

"Posjeta ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova odgođena je zbog iznenadnih promjena u rasporedu kolege Lavrova. Sergej i ja smo upravo razgovarali telefonom i dogovorili da se posjeta realizuje 21. septembra", naveo je Crnadak.

Predsjednik Dodik je rekao da o razlozima odgađanja posjete Lavrova možemo samo da nagađamo.

"Ministar vjerovatno ima državničke poslove. Mi uvažavamo činjenicu da želi da dođe i razumijemo razloge imajući u vidu poslove i trenutna geopolitička i strateška pitanja kojima se bavi. Možemo samo da nagađamo zašto ne može da dođe u ponedjeljak, ali treba imati u vidu da je posjeta samo odgođena za petak", rekao je Dodik.

Lavrov prolongirao posjetu BiH

Strana 1 od 106
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…